Studentica je pete godine Pomorstva i uskoro se planira otisnuti na more. Prva plovidba bit će joj na plinašu, a ovo joj je zadnji mandat na čelu studentskih zborova
Predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku i Hrvatskog studentskog zbora, studentica Pomorstva i uskoro pomorkinja na 'plinašu', naša je sugovornica Antonela Đuraš, djevojka koja ruši stereotipe. Njen životni izbor je bio između vojnog inženjerstva i pomorstva, a prevagnulo je more.
„Htjela sam upisati srednju pomorsku, ali moji doma me nisu pustili, nisu željeli da budem jedina cura u razredu. Jedina tehnička škola osim pomorske bila je arhitektonski tehničar, pa sam onda to upisala i prvi dan došla u školu i opet bila jedina cura. Došla sam doma i rekla svojima – eto vam sad, kad me niste pustili u pomorsku!“, govori kroz smijeh Đuraš koja je ipak pronašla svoj put u pomorstvo i nakon srednje škole upisala Nautiku.
ZA POČETAK NE ZANIMA JE KRUZER I 'LAKŠI' PUT
„Arhitektura je bila previše statičan posao za mene, nije to – to. Iako sam razmišljala između vojnog inženjerstva i pomorstva presudilo je more. Ostalo mi je još odslušati ovu godinu do kraja, odraditi diplomski i onda idem na brod“, iznosi planove za dalje. Kroz ovu godinu je sve pripremila, breveti su tu, ostalo joj je samo cijepiti se protiv žute groznice i ako sve bude po planu, odlazi na 'plinaša', LNG brod na kadeturu šest mjeseci.
„Svi su mi govorili da idem na kruzer, ali to me u ovom trenutku ne privlači. Sad želim ovo i znam ako to ne napravim da ću zažaliti. Naravno, dok ne probaš ne znaš ništa, ali mislim kako je lakše s plina na kruzer, nego obratno. Idem tom logikom sada, vidjeti i probati. Dajem si za pravo za dva mjeseca doći kući plačući, ali vjerujem kako to neće biti slučaj“, govori ova mlada buduća pomorkinja.
ZADNJI MANDAT
Zadnji joj je ovo mandat kao predsjednice studentskih zborova. U Dubrovniku je odradila dva, a na nacionalnoj razini ovo joj je prvi. Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku glavno je predstavničko tijelo studenata i bavi se svim onim pitanjima koja se direktno tiču studenata. Podupiru i provode studentske projekte, organiziraju zabavne i edukativne aktivnosti, a prvenstveno su glas studenata i to je ono što im je primarna zadaća. Predsjednik, dopredsjednik i pravobranitelj Studentskog zbora sudjeluju u radu Senata, najvišem tijelu Sveučilišta.
Što se tiče Hrvatskog studentskog zbora, on je sastavljen od predsjednika svih zborova sveučilišta i vijeća veleučilišta u Hrvatskoj. Broji devet članova i, kako objašnjava Đuraš, trenutno su koordinativno tijelo svih zborova. Predstavnici Hrvatskog studentskog zbora sudjeluju i u radu Europske studentske unije.
U TIJEKU PISANJE NOVOG ZAKONA
„Imamo sjednice u pravilu jednom mjesečno, a sada i češće kada se donosi novi Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Dobra je stvar što, možda i po prvi put, Ministarstvo daje otvorene ruke studentima za iznošenje prijedloga vezanih uz Zakon i po tome će se i pisati sam tekst Zakona“, navodi Đuraš i dodaje kako je pozitivno što su studenti uključeni već u samom početku cijeloga procesa pisanja i donošenja Zakona. Takva situacija nije bila kada se pisao Zakon o visokom obrazovanja kada studenti uopće nisu bili uključeni u proces. Zakon su na uvid dobili tek kratko prije upućivanja u proceduru javnog savjetovanja.
STUDENTI SU PONEKAD ZABORAVLJENI
Za dubrovačko sveučilište kaže kako je ono jedan od pozitivnih primjera koji čuje svoje studente. „Za sve što tražimo i radimo, oni nam drže leđa i tu su za nas“, govori, a dalje iznosi kako nažalost nije svugdje tako. „Imamo i primjera gdje uprave ne slušaju svoje studente niti idu za tim da im bude bolje. Nažalost, u Hrvatskoj se općenito studentsku populaciju ne uzima kao važan dio društva, a u našem gradu je to izraženo u smislu da smo svi okrenuti turizmu, pa je lako studente zaboraviti“, iznosi.
A POLITIKA?
Studentski zborovi nerijetko su na meti kritika kao 'pećnice' budućih političara, gdje se peku za neko buduće javno djelovanje. Pitamo je ima li politika utjecaja na zborove i ima li u njima nekih osoba sa 'skrivenim namjerama'.
„Znam i svjesna sam tog mišljenja. Naravno kako ima i takvih osoba, međutim to su ljudi koji uglavnom ne rade i to se vidi. Oni obično imaju stigmu i među nama. S druge strane, vidimo i kroz prošlost kako su nekadašnji studentski predstavnici sada u nekim sferama politike i kako to ne mora biti nužno loše“, iznosi Đuraš.. „Ako se posao studentskog predstavništva obavlja dobro i moralno, ako sve funkcionira i nema skrivenih motiva, onda osobni dio i neki planovi za budućnosti nisu u tom smislu važni“, navodi.
Naravno, pitanje koje se samo po sebi nameće jest ono vidi li ona sebe u dubrovačkoj politici.
„Nemam takvu preferenciju, plan mi je poći na brod. U Studentski zbor sam se uključila jer sam cijeli život imala obaveze i ispunjen dan. Kada sam došla na fakultet i vidjela kako ponekad imam dva sata predavanja, a kako ostatak dana pijem kavu, nije mi bilo dobro. Od dosade i izgubljenosti od puno vremena u danu tražila sam dodatne izobrazbe kako bih si ispunila vrijeme. Onda se kao opcija pojavio Studentski zbor, probala sam i vidjela kako me zaokupi, radim nešto dobro i ispunim si vrijeme. Na kraju je tu i puno odricanja, pa i gubitak nekih prijatelja koji nisu mogli shvatiti zašto to sve radim 'džabe', ali svi kontakti, ljudi i iskustvo su neprocjenjivi. Posebno je to izraženo u trenutku kada sam samo student, ne ovisim ni o kome i moj glas je moj, može ga se prihvatiti ili ne, ali ja ga se držim“, iznosi.
PROJEKTI SU ZAŽIVJELI, A SVAKE GODINE SVE JE VIŠE UKLJUČENIH
Dubrovački Studentski zbor ima proračun od 300 tisuća kuna koji dobivaju od Ministarstva svake godine. Ove godine 110 tisuća kuna ide na projekte, natječaj je proveden u siječnju i sredstva su podijeljena.
„Projekti su krenuli već u veljači, a to i jest najveći dio i ono primarno što radimo, a što se tiče veće populacije studenata s obzirom na uključivost. Imali smo lijepih projekata, kao projekt javnog govora kroz stand up, pomorci su išli na LNG terminal u Rijeku i u posjet brodogradilištima, ekonomisti su također imali projekte vezane uz turizam, komunikolozi su išli u posjet medijskim kućama i PR agencijama, studentica restauracije je napravila projekt snimanja starina na CT-u što je dugo pripremano... Puno je projekata i svi su zaista dobri i vrijedni“, govori Đuraš.
Koliko su studentski projekti važni pokazuje i podatak kako su ove godine dodijelili otprilike 14 tisuća eura, a prijavljeno je preko 28 tisuća eura.
„Svi projekti su prihvaćeni, osim jednoga koji nije bio u skladu s pravilnikom. Išli smo na način da neke sitnice iz projekata izbacimo koje bi mogli nadoknaditi odjeli, Sveučilište ili sponzori, a sve projekte smo pustili da mogu odraditi temelj i većinu projekta“, objašnjava.
POJAČATI AKTIVNOSTI I POBOLJŠATI STUDENTSKI ŽIVOT
Osim projekata, organizirali su i brucošijadu, paintball, humanitarni buvljak, dobrovoljno darivanje krvi, studentsko putovanje u Makedoniju... Cilj Studentskog zbora je 'pojačati' aktivnosti kako bi se poboljšao i društveni život studenata, uz onaj akademski.
„U gradu nije loše i moramo se zahvaliti svim lokalima koji nas uvijek prihvaćaju, nikada nas nitko nije odbio. Ali recimo u Zadru vlasnici lokala se između sebe bore gdje će doći studenti, ima više izbora i često su zabave s niskim cijenama pića koje su studentima prihvatljive. To je mali nedostatak našeg grada, ali trudimo se to kompenzirati i pokušavamo naći načine obogatiti i taj dio studentskog života“, govori.
STUDENTSKI DOM JE POBOLJŠAO STANDARD
Što se tiče studentskog standarda, Đuraš ističe kako su, što se tiče smještaja i prehrane, studenti dobili puno izgradnjom i otvorenjem Studentskog doma.
„Studentski dom je novi i definitivno je broj jedan u Hrvatskoj i tu nema govora. Prošle godine smo proveli anketu vezanu uz studentsku prehranu i to je jedna, rekla bih 'tabu tema'. Obrok koji dobivamo ima svoju cijenu, a cijena svega je narasla, dok cijena obroka stoji na sedam kuna već 10-15 godina. Pokušat ćemo napraviti sve da to ostane u tim okvirima, ali moramo biti svjesni kako nam se i satnica drastično podignula i to je pokazatelj kako sve 'ide gore'. Vidjet ćemo što će se dogoditi jer taj pravilnik o prehrani nikako da se dovede do kraja“, iznosi.
Što se tiče prehrane u Dubrovniku kaže kako su namirnice kvalitetne, oprema suvremena, a prostora za napredak ističe – uvijek ima. „Ravnatelj i šef kuhinje su poslušali rezultate naše ankete i neke stvari vezane uz pripremu hrane koje su studenti sugerirali, su prihvatili i ispravili“, govori.
STUDENTI SE TREBAJU UKLJUČITI
Što se tiče rada studentskim predstavništava ističe kako ih ponekad koči manjak studenata. Međutim to je problem koji je postojan i na nacionalnoj razini. Pad broja studenata dolazi 'u paketu' i s padom broja stanovništva, pa nerijetko broj upisanih studenata nije ni blizu upisnim kvotama.
„Kroz rad Studentskog zbora i poticanjem studenata za djelovanjem sami sebi možemo napraviti bolji i ugodniji studentski život. Osim toga, mi direktno možemo i doprinijeti onom dijelu privlačenja mladih, odnosno maturanata koji se tek trebaju odlučiti za dalje“, poručuje.
STUDENTI IZNIJELI PROŠLU SEZONU
Zahvaljujući inicijativi od prošle godine koja je krenula iz Dubrovnika, studenti su iznijeli sezonu i 'zakrpali' problem nedostatka radnika u turizmu. Riječ je o povećanju iznosa maksimalnog neoporezivog dohotka na uzdržavanog člana. Dotadašnji iznos od 15 tisuća kuna bio je nedostatan, a studenti su se često nalazili u situaciji prekidanja radnih odnosa, odnosno studentskih ugovora kako ne bi prešli taj iznos i roditeljima 'natovarili' plaćanje poreza.
„Tada smo izračunali kako po minimalnoj satnici u godini, studenti zarade više od 22 tisuće kuna. Tadašnji ministar financija Zdravko Marić nas je saslušao i u konačnici je određen iznos od 24 tisuće kuna, a i gornja granica je promaknuta na 72 tisuće kuna. Sada razgovaramo kako bi se trebalo komunicirati prema Ministarstvu i Poreznoj da se iznos maksimalnog neoporezivog dohotka na uzdržavanog člana formulom veže za satnicu, tako da postoji omjer u rastu jednoga i drugoga“, navodi i dodaje kako tek trebaju vidjeti hoće li to biti moguće.
OSVRT NA POSTIGNUTO: UNIDU MENGA, STUDENTI S ELAFITA IMAJU DVA OBROKA
Iza svakog predsjednika ostaje i neka ostavština. Ono što Đuraš navodi kao nešto čega će se s ponosom spominjati jest projekt UNIDU menga, odnosno osiguravanje menstrualnih potrepština u zgradama Sveučilišta.
„Osim toga, uspjeli smo riješiti i to da studenti koji žive na Elafitima budu dio drugog stupa prehrane, odnosno da imaju dva obroka dnevno. Iako njih nema puno, čak i da je samo jedan student, isplatilo se“, navodi. No nisu svi uspjesi opipljivi, neki su i u onim nematerijalnim stvarima.
„Na početku je bilo teško jer su studenti nerijetko pasivni, ali mislim kako smo postigli to da nam se javljaju, traže pomoć, savjet, dođu s idejom, to mi je najdraže i nadam se kako će tako ostati. Vjerujem kako prepoznaju rad studentskog Zbora i shvaćaju kako se tu može puno napraviti i postići, a na kraju kako se trebaju i sami uključiti u sve to“, zaključuje predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku, Hrvatskog studentskog zbora i studentica pete godine Pomorstva, Antonela Đuraš.
*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika
