Vrijedi spomenuti kako se tu radi samo o osobama s područja Dubrovnika odnosno Dubrovačko-neretvanske županije, a brojka bi sasvim sigurno bila neusporedivo veća kad bi se tome pribrojali sezonski radnici koji su proteklih sezona stizali u Dubrovnik, a ove godine to nisu mogli zbog smanjene potražnje. Također, veliki broj poslodavaca, prvenstveno onih iz sektora turizma i ugostiteljstva, koriste mjere pomoći Vlade, bez kojih bi broj nezaposlenih također bio veći. Ovako su brojke za siječanj 2020. približne onima za isto razdoblje 2019. godine. 

'AKO SE ZAUSTAVE MJERE, 1 200 LJUDI IZ TURISTIČKIH AGENCIJA BI DOBILO OTKAZ'

Potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK Slavica Grkeš komentirala je za Dubrovački dnevnik aktualnu situaciju na tržištu rada iz aspekta turističkih agencija. 

''U 230 turističkih agencija u Županiji imamo 1200 zaposlenih koji su korisnici mjera. Ako se zaustave mjere, apsolutno svi će ostati bez posla. Uz fiksne troškove koji se već 15 mjeseci plaćaju u razdoblju u kojem nema posla nemoguće je još i isplaćivati plaće, rezerve su se odavno istopile', rekla je Grkeš te podsjetila na katastrofalnu situaciju na jugu gdje je 2020. godina u Županiji završila s 10 posto prometa u odnosu na prethodnu sezonu. 

''Turističke agencije su svjesne da nismo službeno i direktno zatvorene za rad, ali po svim ostalim mjerama indirektno jesmo. Naš je posao nemoguće obavljati jer su sve zakonom definirane djelatnosti agencija gotovo onemogućene, izuzev turističkih agencija koje preprodaju smještajne kapacitete za pojedinačne goste, ali i tu imamo zatvorene granice, prometnu nepovezanost i apsolutno nikakav promet na jugu,“ kazala je Grkeš. 

Uz sve to, navodi kako većina agencija nema poslovne prostore u svom vlasništvu i prisiljene su plaćati sve namete i troškove kao i inače. S druge strane, ako su napustile poslovne prostore, plaćaju skladištenje opreme. 

„Putničke, odnosno turističke agencije donose promet i hotelima, iznajmljivačima, OPG-ovima, restoranima, aktivnostima, drugim agencijama, vodičima, prijevoznicima, tvrtkama za održavanje, tvrtkama za iznajmljivanje opreme, marketinškim agencijama, tiskarama, IT industriji sa svim programima koje koriste uz održavanje opreme, auto praonicama, praonicama rublja, galerijama, suvenirnicama, vinarijama itd. Mnogi i od njih nisu obeštećeni i tu se radi o jako velikom broju ljudi koji je na mjerama od 4000 kuna i koji će nastavkom ove situacije i bez obeštećenja fiksnih troškova ostati bez posla'', pojašnjava Grkeš, a iz njenih je riječi jasno kako ni same mjere nisu dovoljne za zadržavanje postojećeg broja zaposlenih u ovom sektoru.

U PADU I ZAHTJEVI ZA DOZVOLE ZA RAD STRANACA 

Ove godine su u odnosu na prošlu sasvim očekivano na jugu Hrvatske u padu i zahtjevi za izdavanjem radnih dozvola stranim državljanima. Radi se o 194 zahtjeva manje nego prošle godine. To se u prvom redu radi o djelatnicima iz BiH. 

„Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske je od 1. siječnja do 5. veljače 2019. godine  zaprimljeno 349 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad strancima. U istom razdoblju prošle  godine zaprimljeno ih je 480, dok je ove godine do danas zaprimljeno 286 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad strancima,“ odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Tijekom ove godine najveći broj pristiglih zahtjeva odnosi se na sektor građevine što je i logično s obzirom na to kako se gradilišta, za razliku od ugostiteljskih objekata, nisu zatvarala za vrijeme korona-krize. 

SVAKOM NACIONALNOM GOSPODARSTVU JE U INTERESU ZAPOSLITI SVOJE LJUDE

U kontekstu zapošljavanja stranaca, zanimljivo je i to kako je od 1. siječnja na snagu stupio novi Zakon o strancima prema kojem poslodavci neće moći zapošljavati strane državljane ako prethodno nisu provjerili postoji li domaće stanovništvo koje bi obavljalo taj posao. 

„Tim Zakonom je propisan i novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja. To u praksi znači da Vlada Republike Hrvatske više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, već se poslodavci moraju za pronalaženje radne snage prvo obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji će provoditi test tržišta rada, odnosno pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada (uz Zakonom predviđene situacije u kojim nije potrebno mišljenje ili suglasnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stranaca),“ odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. 

U slučaju nepronalaženja domaće radne snage, Hrvatski zavod za zapošljavanje će poslodavcu dostaviti obavijest o rezultatu tržišta rada, a tek nakon toga poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad strancu.

Područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić novi je Zakon procijenila kao pametan korak. 

„S obzirom na trenutno situaciju, to je realno i logično, posebno iz razloga što se dozvole često nisu tražile kako bi se popunila potrebna radna mjesta nego kako bi se osigurala radna snaga. Naravno kako su postojali periodi i situacije kad je bilo teško pronaći radnu snagu za određena zanimanja među domaćim stanovništvom, no to sad više nije slučaj,“ izjavila je Lujić. Kako kaže, u novonastaloj situaciji je svakom nacionalnom gospodarstvu u interesu prioritetno zapošljavati domaće ljude. 

BROJ NEZAPOSLENIH U DNŽ U SIJEČNJU PO GODINAMA 

2014. 10.244 

2015. 10.099 

2016. 9.502 

2017. 8.537 

2018. 7.047 

2019. 6.993 

2020. 6.527 

2021. 6.956

SEKTORI U KOJIMA SE BILJEŽI NAJVEĆA NEZAPOSLENOST U DNŽ

ZANIMANJA U KOJIMA NEMA NEZAPOSLENIH NA JUGU HRVATSKE 

- doktor/doktorica medicine

- diplomirani informatičar/diplomirana informatičarka

- psiholog/psihologinja

- akademski muzikolog/akademska muzikologinja

- časnik/časnica stroja (plovidba)

- montažer/montažerka slike i zvuka

- tesar/tesarica

- dimnjačar/dimnjačarka

- autolimar/autolimarica

- keramičar/keramičarka

- vozač/vozačica automiješalice

- laboratorijski radnik/laboratorijska radnica