ADIO VELIKANU! U Kazalištu oproštaj od Hrvoja Kačića, vaterpolske legende, domoljuba, profesora, diplomata (FOTO)
Komemoracija za nedavno preminulog Hrvoja Kačića, sveučilišnog profesora, stručnjaka pomorskog prava, saborskog zastupnika, diplomata, ali i velikog vaterpolista i srebrnog olimpijca, održana je danas u Kazalištu Marina Držića.
U čast Kačiću, u Kazalištu su se govornici oprostili prigodnim riječima, a prijatelji i poznanici se upisali u knjigu žalosti.
Rodio se u Dubrovniku 12. siječnja 1932. Cijeli je igrački vijek bio i ostao vezan isključivo uz Jug. Toliko odan da nije želio, u doba služenja vojnog roka u tadašnjoj vojsci, pristupiti splitskom Mornaru koji je bio mornarički klub. U bivšoj državi Hrvoje Kačić je kao sportaš, trpan u zatvor, oduzimana putovnica itd. U ćeliji je završio iz političkih razloga jer je 1952. nakon nogometne utakmice Dinamo - C. zvezda u kojoj je Dinamo pobijedio, Kačić slavio na ulicama Dubrovnika. Pod etiketom "hrvatskog nacionalizma" strpan je u zatvor. Zbog toga čak nije bio u mogućnosti ići na OI u Helsinki 1952., već je kao sudbenu kaznu od 30 dana zatvora, gradio obalu u Cavtatu ispred tadašnjeg milicijskog hotela. Početkom ‘50-tih godina u čak mu je tri navrata oduzimana putovnica, piše Slobodna Dalmacija.
Kao igrač je bio dijelom iznimne generacije. Srebro s EP u Beču 1950. bila je prva reprezentativna medalja uopće. Na OI u Melbourneu 1956. je osvojio srebrnu medalju, baš kao i 1958. na EP u Budimpešti. Godine 1957. proglašen je i najboljim igračem u ono doba silno prestižnog i jakog međudržavnog turnira "Trofeo d‘Italia". S dubrovačkim je Jugom 1950. i 1951. osvojio naslov prvaka.
U samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj, Hrvoje Kačić se smjesta stavio u službu domovini, a tu je bio od nemjerljive pomoći. Kao doktor pomorskog prava, od 1994. do 2001. bio je predsjednik Državne komisije za granice Republike Hrvatske. Osobito su zapaženi bili njegovi radovi na utvrđivanju pomorske granične crte u Savudrijskoj vali, kod poluotoka Prevlake itd. Kao nezavisni je zastupnik bio u Saboru od 1990. do 1994., te je vodio Odbor za vanjsku politiku Sabora. Sudjelovao je u donošenju prvog Ustava Republike Hrvatske, bio je članom niza državnih komisija, a predstavljao je Hrvatsku i vodio saborska izaslanstva na više međunarodnih skupova u začecima naše nezavisnosti, te u posjetama Vijeću Europe, NATO savezu, pa današnjoj Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju…
