test

5G mreže se ne treba bojati, Dubrovnik je na putu prema boljoj digitalnoj budućnosti

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
U Dubrovniku postoji pet baznih stanica koje emitiraju 5G mrežu. Ova tema je još uvijek središte mnogih kontroverzi, lažnih informacija i zastrašivanja. U Dubrovniku je zbog toga održan panel o telekomunikacijskoj infrastrukturi, a porazgovarali smo i s Renatom Totićem, menadžerom za korporativne korisnike Hrvatskog Telekoma koji je prvi doveo 5G u Dubrovnik.

Dubrovnik je urbana sredina i zahtjeva nova tehnološka rješenja koja prate moderne potrebe života i poslovanja, no ono po čemu je Dubrovnik također specifičan jest suživot s poviješću. Ime Dubrovnika i njegova prepoznatljivost počiva upravo na kulturnoj baštini i materijalnom dijelu ostavštine koju njegovi stanovnici čuvaju već stoljećima. 

Ova dva svijeta, jedan povijesti, baštine i autentičnosti, te drugi, urbanosti, razvitka i modernih trendova; moraju pomiriti svoje interese, kako unutar, tako i izvan zidina. Grad se želi i trudi profilirati kao održiva turistička destinacija, upisivati si sintagme kao 'smart city' pored naziva, biti prepoznat kao destinacija za digitalne nomade, kotirati kao poželjna lokacija za ulaganja, a ništa od toga neće i ne može biti moguće ako se ne ide u korak s vremenom, suvremenim trendovima potražnje, a nastavno iz toga i ponude. 

OVO JE SAMO POČETAK

Podsjetimo, ovoga ljeta Dubrovački dnevnik prvi je pisao kao je HT pustio 5G mrežu na četiri lokacije u Dubrovniku - u poslovnoj zoni Gruž, na Ilijinoj glavici, oko hotela Rixos Libertas, te u Mokošici. Dubrovački dnevnik tada je testirao 5G mrežu koja je postizala ogromnu brzinu od gotovo 1000 mbps na dvije lokacije - Ilijinoj glavici i kod hotela Rixos Libertas. Naravno, preduvjet za korištenje je posjedovanje uređaja/mobitela koji podržava 5G. 

Hrvatski telekom prvi je u Dubrovnik doveo 5G mrežu. Nakon provedenog postupka javne dražbe i investicije od 130 milijuna kuna za novi radiofrekvencijski spektar, Hrvatskom Telekomu je na nacionalnoj razini u frekvencijskom pojasu 700 MHz dodijeljen blok od 2x10 MHz, u frekvencijskom pojasu od 3,6 GHz 12 blokova od 10 MHz (ukupno 120 MHz), a u frekvencijskom pojasu 26 GHz 2 bloka od 200 MHz (ukupno 400 MHz). 

Dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra dodjeljuju se na razdoblje od 15 godina. Menadžer za korporativne korisnike Hrvatskog Telekoma Renato Totić potvrdio nam je kako je uvedena i još jedna lokacija bazne stanice u Zračnoj luci Dubrovnik. Upravo ovakvi pothvati čine preduvjet razvoja Dubrovnika u smjeru koji se navodi kao cilj profiliranja Grada, u smjeru pametnih gradova. A kako bi Dubrovnik krenuo tim smjerom potrebna je suvremena telekomunikacijska infrastruktura koja će odgovarati zahtjevima tržišta u razvoju. 

Još uvijek nije moguće na području cijeloga grada koristiti 5G mrežu jer su bazne stanice ove mreže manjega dometa, stoga će ih u budućnosti morati biti više i trebat će biti puno gušće raspoređene. „Imamo planove za još baznih stanica dok se ne riješi pokrivenost cijeloga teritorija, ali to ovisi o odobrenjima lokalne uprave, koja dopušta ili ne dopušta nova postavljanja, a razvoja bez toga neće biti“, ističe Totić.

ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA 

Što to zapravo 5G donosi? Koje su prednosti u odnosu na 4G i što to znači za prosječnog korisnika? Glavna karakteristika 5G mreže jest njezina brzina, pa tako ova mreža postiže i do tisuću puta veću brzinu od njezine prethodnice. Upravo ta brzina je ono što će dovesti do četvrte industrijske revolucije, odnosno rasplamsavanja tehnologija umjetne inteligencije. Brži internet znači manje kašnjenje signala, koje je u 5G mrežama čak toliko malo da možemo reći da je zanemarivo. Osim veće brzine i niske latencije, 5G mrežu definira i mogućnost ogromnog broja povezanih uređaja.  To će omogućiti mnoge stvari o kojima danas možemo samo razgovarati sa strahopoštovanjem, kao što su telemedicina, odnosno operacije na daljinu preko robota, autonomni automobili koji će primjerice znati kada će se upaliti zeleno svjetlo na semaforu ili gdje je trenutno prometna gužva, pa vas odvesti drugim putem.  Policajci će već i prije dolaska na mjesto prometne nesreće znati točno što se dogodilo, a kuće će nam biti u punom smislu digitalne pa će uređaji biti konfigurirani po osobnim potrebama, pa će vas tako kuća dočekati ugrijana na vama ugodna 24 stupnja, a objed gotov u 16:00 kada dolazite s posla. Ono što će prosječan korisnik prvo osjetiti jest brži internet, pa će tako npr. download biti brži, live stream s manjim kašnjenjem i boljom slikom, a uskoro neće biti potrebe za svim onim kabelima koje skrivamo iza televizija.

MORAMO BOLJE

Hrvatska se tako na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti našla na 55. mjestu od ukupno 64 mjesta. Ova ljestvica temelji se na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Samo ovaj podatak govori o nužnosti tehnološkog razvoja države, a 5G mreže trenutno su najveći tehnološki uspjeh modernoga doba. Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

Hrvatska ima znanje, i tehnologiju, ali nedostaje joj spremnosti za budućnost, baš kao i Dubrovniku. O ovome problemu govorio je i Totić. „Građani pružaju otpor 5G mreži i baznim stanicama baš kao i prema cjepivu, demonstriraju i prema lokalnoj upravi, a to nosi sa sobom probleme u kočenju razvoja“, ističe Totić. 

Upravo iz razloga da se porazgovara o važnosti razvoja telekomunikacijske infrastrukture u Dubrovniku, ali i o pitanjima koji se nerijetko razviju u probleme koji muče građane, kao što je pitanje sigurnosti, prvenstveno zdravstvene, odnosno utjecaja na zdravlje 5G mreža na građane, nedavno je u Dubrovniku održan panel „Važnost komunikacijske infrastrukture u urbanim sredinama“ u organizaciji udruge HUP ICT uz podršku Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika. Na panelu su sudjelovali predstavnici HAKOM-a, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te predstavnik upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

BAZNE STANICE NISU OPASNE 

„Sigurna je. Sigurna je iz svih aspekata, za početak sigurna je iz fizičkih aspekata, ona nikome neće pasti na glavu. Sigurna je jer vaši podaci putuju sigurno kroz naše mreže. A najčešće se u javnosti postavlja pitanje koliko je ona zdravstveno sigurna. Razina elektromagnetskih polja koju stvaraju naše bazne stanice, regulirane su od Ministarstva zdravstva.  Nije nešto na što poseban utjecaj imaju operatori. Te su izračene vrijednosti polja višestruko manje od granica koje su danas postavljene. Te naše granice su i nešto strože od međunarodno preporučenih granica“,  istaknuo je tom prilikom predsjednik vijeća HAKOM-a, Tonko Obuljen.

Ono što ljude najviše zanima jest je li problem kada je bazna stanica blizu njihovom mjestu gdje žive i rade, pa se uvijek postavlja pitanje tko to kontrolira i na koji način se vrši kontrola rada baznih stanica nakon što ih telekom uspostavi. Pojasnili su da se rade izračuni čija su mjerenja javno dostupna, uz to  periodična mjerenja rade neovisne tvrtke.

KADA SE 15. I 21. STOLJEĆE MORAJU SLOŽITI

Nije samo pitanje zdravstvene sigurnosti ovakvih telekomunikacijskih struktura centar rasprave, već i pitanje uklapanja moderne infrastrukture unutar povijesne jezgre. 

„Konzervatori nisu tu da brane napredak i koče razvoj, naš je posao i poslanje da uskladimo očuvanje baštine sa suvremenim potrebama. Rješenje se uvijek nađe za sve probleme, pa tako i ovdje. Složio bih se da treba postojati red i dijalog, rad svih uključenih strana. Postoje neke mogućnosti prikrivanja, ali  načelno konzervatori nisu za to da se grade lažni dimnjaci i slično jer to jednostavno umanjuje autentičnost onoga što imamo, a to je baština. Svaka konkretna situacija traži specifična rješenja, vjerujem da ćemo i za ovo naći rješenja“, istaknuo je Antun Baće, pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

„Konzervatore treba poštivati u segmentu da se ne narušavaju kulturna dobra, da se sve lijepo uklopi. Sve ovo treba raditi uz koordinaciju s Konzervatorskim odjelom. Oni nisu ti koji priječe razvoj i ja jesam načelno za to da se vodi računa o estetici, izgledu, uklapanju telekomunikacijske infrastrukture u okolinu“, poručuje Totić. 

5G KAO GOSPODARSKI POKRETAČ

Telekomunikacijska infrastruktura donosi rast u cijelom gospodarstvu, prema nekim podacima brzina broadbanda donosi 10 posto gospodarskog rasta u periodu od 5 godina nakon što se ta razina podigne. Ono što svakako treba istaknuti jest da telekomunikacijska infrastruktura za urbane sredine, gradove poput Dubrovnika ima iznimnu važnost ne samo zbog turizma nego i za razvoj gospodarstva. Govori se o digitalnim nomadima i mnogim stvarima koje su zapravo bez kvalitetne komunikacijske infrastrukture gotovo pa nemoguće. Za sada je prerano govoriti o nekim ekonomskim i gospodarskim učincima 5G mreža u Dubrovniku jer je sama mreža i njeno postojanje u Dubrovniku još uvijek novo. Ali, Totić potvrđuje kako će 5G svakako transformirati život korisnika i pozitivno utjecati na gospodarski rast i razvoj. „5G će sigurno donijeti poboljšanja i većim korporativnim korisnicima, ali još uvijek je prerano o tome govoriti. Ovo će zahtijevati ozbiljan stav lokalne samouprave, ali i građana“, zaključuje Totić. 

Petra Srebrović

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom 

Popularni Članci