„Spis je jako opsežan i specifičan, no prema zadnjim informacijama koje sam dobila sa Suda, zakazivanje ročišta se planira za konac rujna. Mislim kako je krajnje vrijeme da se rasprava zakaže jer u siječnju će se navršiti četiri godine od tog događaja, a mi smo još na početku,“ govori nam Košta. 

PRVO KORONA, ONDA PROMJENA SUCA 

Odvjetnica Košta koja zastupa oštećenike Boženu Pozniak, Hrvoja Radića, Tomislava Grljevića i Pera Milkovića, prije nekoliko mjeseci je podnijela požurnicu te je molila Sud da je izvijesti o stanju spisa i poduzetim radnjama u ovom slučaju. Epidemiološke mjere koje su bile na snazi prethodno su onemogućavale održavanje suđenja i rasprava pa je to bio jedan razlog zbog kojeg se na početak suđenja još uvijek čeka. 

No, mjere su ukinute, ali se onda dogodio drugi razlog odgode. Sudac Zoran Čengija je zatražio izuzeće nakon što mu je predmet bio dodijeljen te je on potom dodijeljen drugom sucu, Marinu Lučiću koji se sada treba pripremiti na valjan način kako bi mogao upravljati raspravom. A spis je, po svemu sudeći, prilično kompleksan. 

Vrijedi naglasiti i to kako se, kod teških i opsežnih predmeta kakav je ovaj i kod onih koji uključuju veći broj okrivljenika, zna dogoditi kako oni kalkuliraju s vremenom i uglavnom traže načine za odgodu ročišta pa se postavlja pitanje hoće li se na prvom roku koji bude zakazan rasprava održati. No, i samo zakazivanje ročišta bit će korak naprijed. 

OKRIVLJENI DIREKTORI, NADZORNICI RADOVA, ALI I HEP PROIZVODNJA 

U ovom slučaju optužnicom su okrivljeni bivši direktor Pogona elektrane Mato Mišković te dvojica tadašnjih direktora u HEP-ovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikola Rukavina i Željko Starman. U dvije zasebne točke optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o.

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, Miškovića, Rukavinu i Starmana se tereti kako su, kao odgovorne osobe tijekom druge polovice 2016. godine i do 29. prosinca 2017. u Dubrovniku i Zagrebu u izvođenju radova na rekonstrukciji hidroelektrane postupali protivno Zakonu. Kako stoji u obrazloženju, tereti ih se da su postupali protivno 'obvezama investitora za ishođenje građevinske dozvole, i u tom postupku mogućnosti javnopravnih tijela za ocjenu uvjeta i mjera i iz područja zaštite od požara, te prijavi radova, pristajući tako da bez institucionalnog nadzora rekonstrukcije pogona nastanu propusti'. Kako su objavili na stranicama, 'navedeno se i dogodilo kad su tijekom 2017. godine, po izvođačima radova radovi u pogonu izvedeni protivno odredbama propisa koji određuju mjere opće zaštite od požara i zaštite od požara'. 

Nujića i Vučića se tereti kako su također postupali protivno Zakonu što je dovelo do ozbiljnih propusta. Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, požar je nastao u kabelskoj vertikali pogona, putem lakozapaljivih i gorivih materijala koji se nisu smjeli ugraditi, proširio se i zahvatio područje strojarnice pogona, gdje je gorenje obloga stropa postavljenih od neodgovarajućih  materijala uzrokovalo brzo širenje vatre, isijavanje znatne količine topline i štetnih produkata gorenja. Kako je objavljeno, trojica zaposlenika pogona su u tako stvorenoj nemogućnosti bijega smrtno stradali, a sedmorica zaposlenika su doživjela akutne reakcije na stres, dok je u pogonu nastala materijalna šteta od najmanje 90.000.000,00 kuna.

HEP Proizvodnja d.o.o. je optužena kao odgovorna za povrede dužnosti pravne osobe, u vezi postupanja odgovornih osoba u toj pravnoj osobi. Svi okrivljenici brane se sa slobode.

'ZABORAVILI' NA GRAĐEVINSKU DOZVOLU 

Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, temeljni problem leži u tome što za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola. Sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole. U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole. 

Kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, zbog čega su bile upućene i kaznene prijave. Nepravilnosti se, prije svega, odnose na materijal koji je ugrađen u strop i koji je lako zapaljiv. 

Prema nalazu inspekcije, a kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, utvrđeno je kako je poslodavac ugradio 'valoviti poliester u roli'. U izjavi o svojstvima materijala stoji kako je riječ o zapaljivom i lako zapaljivom materijalu koji se kao takav nije mogao nalaziti u postrojenju. Inspekcija je u svom nalazu naglasila kako su time prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu te kako, slijedom toga, HEP nije osigurao to da su radna mjesta njihovih zaposlenika u svakom trenutku sigurna. Također, prema nalazu inspekcije, nije se osiguralo da se hidroelektrana koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i propisima. Osim toga, inspekcija navodi kako se ugradnjom navedenog materijala ugrozio život radnika te njihovo zdravlje. 

Inače, požar je izbio u jutarnjim satima nakon čega se tragalo za radnicima koji su nakon opsežne potrage pronađeni mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana oko 14 sati u odvodnom kanalu same hidroelektrane, a drugo navečer na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom HE tragalo se do nedjelje 13. siječnja navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala HE. Dio djelatnika Hidroelektrane se uspio spasiti uslijed požara, a Maškarić, Zvrko i Pozniak su ostali u postrojenju. Bježeći od vatre i gustog, crnog dima, odlučili su skočiti u odvodne kanale koji vode u more jer, očito, u tom trenutku nijedan drugi izbor nisu imali. Nažalost, u odvodnim kanalima su izgubili svoje živote.

Iz tiskanog izdanja