Prema informacijama Dubrovačkog dnevnika, u ulici u povijesnoj gradskoj jezgri osoba je prijetila samoubojstvom, odnosno kako će se baciti s krova kuće zbog čega su sve žurne službe upućene na intervenciju kako bi spriječile tragediju. 

Osoba je u konačnici uspješno spuštena s krova kuće i tragedija je spriječena. 

Vrijeme blagdana često je za ljude jedno od najtežih razdoblja u godini. Dok se većina veseli u obiteljskoj atmosferi, među nama žive i ljudi koji se svakodnevno suočavaju s teškim okolnostima i nerijetko svoje probleme žele okončati oduzimajući si život. Pogledajte oko sebe, slušajte svoje bližnje i pomozite ih uputiti na prave adrese ukoliko sumnjate da su suicidalni ili da se samo nose s teškim trenucima u kojima trebaju pomoć stručnjaka. 

Na samoubojstvo se mogu odlučiti ljudi u svim dobnim skupinama, iz svih društvenih slojeva i u različitim životnim okolnostima. Svaka se osoba može naći u situaciji da razmišlja o samoubojstvu, zbog čega može biti teško prepoznati da netko doživljava suicidalne misli. Ipak, postoje znakovi koji mogu upućivati na to da osoba ima suicidalne namjere i na koje treba obratiti pažnju.

Najvažniji su znakovi povlačenje iz društva, opraštanje od dragih ljudi, dovršavanje obaveza i poklanjanje vrijednih stvari. Također, osoba često može spominjati fraze poput neću dugo biti problem ili neću nikoga više ikada uznemiravati ili nije me za išta više briga ili moj život je beznadan, beskoristan, nebitan… Ova ponašanja upućuju na to da osoba dovršava svoje poslove i priprema se na smrt. Dodatno, postoje neke skupine ljudi za koje se smatra da su u povećanom riziku od samoubojstva. 

Prepoznavanjem toga da je osobi teško i otvorenim razgovorom potičemo osobu da nam se povjeri i olakšavamo njen teret te povećavamo šanse da će potražiti i dobiti pomoć. Važno je ne hodati po jajima kada se radi o samoubojstvu, već ovoj temi pristupiti otvoreno i bez skrivanja, iako to može biti vrlo teško i bolno. No, upamtite da ovim razgovorom možda možete nekome spasiti život. Tijekom razgovora sa suicidalnom osobom važno je prepoznati na kojoj razini razmišlja o samoubojstvu: ima li suicidalne ideje, suicidalne namjere ili već razrađen plan o tome kada će se, gdje i kako ubiti. Što su namjere konkretnije i što je osoba razradila više detalja o samoubojstvu, to je veći rizik da će ga počiniti.

Ako vi ili netko koga poznajete doživljava suicidalne misli ili namjere, nemojte oklijevati potražiti pomoć. Možete se javiti Udrugi Kako si na savjet@kakosi.hr radnim danom od 9 do 18 sati, nazvati Centar za krizna stanja i prevenciju suicida koji je dostupan od 0 do 24 na 01 / 2376 470 ili se obratiti drugom izvoru psihološke podrške.

U svijetu svakih 40 sekundi umre jedna osoba zbog samoubojstva, gotovo milijun ljudi godišnje, a broj pokušaja je 20 puta veći od broja umrlih. Stopa pokušaja samoubojstva je 2-3 puta viša kod žena nego muškaraca. Međutim pokušaji samoubojstva kod muškaraca češće završavaju sa smrtnim ishodom.

Od 2000. godine u Hrvatskoj se bilježi pad stope izvršenih samoubojstava, a posljednih pet godina registrira se oko 800 slučajeva samoubojstava godišnje. Priobalni krajevi imaju nižu stopu izvršenih samoubojstava nego kontinentalni. Dubrovačko-neretvanska županija ima najnižu stopu među županijama, prosječno deset izvršenih samoubojstava godišnje u zadnjem petogodišnjem razdoblju.

Iako je samoubojstvo rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih, psiholoških i okolišnih rizika i zaštitnih čimbenika moguće ga je spriječiti. Kako prepoznati osobu koja planira samoubojstvo? Koji su znakovi upozorenja?

Evo nekoliko mitova i činjenica o samoubojstvu: 

Zabluda: Ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikad počiniti. 

Činjenica: Prijetnje samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije. U više od 80% slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Međutim bližnji ili prijatelji nisu sigurni što učiniti odnosno takva priznanja često nisu shvaćena ozbiljno. Osoba koja pokuša ili učini samoubojstvo prethodno jasno i direktno priča o tome, želeći tako privući pažnju i dobiti podršku jer to je poziv za pomoć. Shvatiti osobu ozbiljno i pružiti joj pažnju možemo spasiti njezin život. Samoubojstvo se može spriječiti.                            

Zabluda: Samoubojstvo je obično plod impulzivnog ponašanja bez upozorenja.

Činjenica: Za većinu osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljale o tome. Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove upozorenja (česti razgovori o samoubojstvu, česte misli o krivnji i samooptuživanje, sklonost samoozljeđivanju, poklanjanje dragih stvari, pozdravljanje na neuobičajen način, povećana uporaba sredstava ovisnosti, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti i dr.).      

Zabluda: Osobe koje su počinile samoubojstvo željele su umrijeti.

Činjenica: Većina ljudi koja pokuša ili počini samoubojstvo očajnički želi živjeti. Oni samoubojstvo vide kao rješenje za njih nerješivog problema koji donosi neizdrživu bol. Većina osoba koje su počinile samoubojstvo htjela je ukloniti bol – što je nešto posve drugačije od oduzimanja života. U rješavanju tih problema i smanjenju boli tim osobama treba pomoć stručnjaka, obitelji i bliskih osoba; potrebno ih je ozbiljno shvatiti kako bi preprodili krizu i pronašli zadovoljavajuće rješenje.     

Zabluda: Ako je osoba odlučila počiniti samoubojstvo nemoguće ju je u tome spriječiti.

Činjenica: Samoubojstvo je u velikom broju slučajeva moguće spriječiti, jer većina osoba koje počine samoubojstvo daje mnoge znakove upozorenja prije nego što se ubije. Neki od tih znakova upozorenja su: prejaka reakcija na kritiku i/ili izražena samokritičnost, agresivnost usmjerena prema sebi,  ljutnja i bijes, kupovina oružja, sakupljanje lijekova, pisanje oporuke i/ili poklanjanje osobnih predmeta, završavanje značajnih veza, prijateljstava. Obratite pažnju na takve signale! Što se ranije prepoznaju znakovi samoubojstva veća je vjerojatnost da će se tragedija izbjeći.   

Zabluda: Većina ljudi koji razmišljaju o samoubojstvu su mentalno bolesni.

Činjenica:  Iako su osobe koje razmišljaju o samoubojstvu duboko nesretne, nisu nužno i psihički bolesne. Neke osobe koje počine samoubojstvo jesu psihički bolesne, ali to nije uvjet.                                                                                                     

Zabluda: Neuspjeli pokušaj samoubojstva ne treba uzimati za ozbiljno.

Činjenica: Neuspjeli pokušaj samoubojstva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć, jer četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo bar jednom prije toga.                                                     

Zabluda: Kada se osoba počne osjećati bolje nakon što je željela ili pokušala počiniti samoubojstvo, rizik od slijedećih pokušaja je prošao.

Činjenica: Rizik i dalje postoji, jer većina samoubojstava dogodi se upravo onda kada osoba skupi dovoljno snage da može, ono o čemu je razmišljala, sprovesti u djelo.      

Zabluda: Razgovor o samoubojstvu je opasan i potiče na njegovo izvršenje.

Činjenica: Ne razgovarati o samoubojstvu znači odustati od pokušaja da se ono spriječi. Razgovor o toj temi znači brigu za probleme pojedinca i razumijevanje ozbiljnosti situacije. Nikako ne znači da osobi "dajete ideju", već joj pokazujete da ste otvoreni čuti sve, koliko god bilo teško.