/* */

Završen 8. Epidaurus festival

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Epidaurus fest

U Nedjelju navečer, 14. rujna na taraci vile Banac u Cavtatu uz prekrasni cavtatski smiraj dana, a nakonturbulentnog tjedna prepunog vremenskih oscilacija završen je 8. Epidaurus festival uz frenetične uzvike bravi, bravi! 

Posljednja su tri događanja privukla brojnu publiku unatoč neumornoj kiši; koncert koji je slavio 150. obljetnicu rođenja njemačkog skladatelja Richarda Straussa, kojeg nazivlju posljednjim njemačkim romantičarem, a u sklopu večeri Hommage à Tino Pattiera, koncert naslova Ave Marija za Cavtat kojeg potreseni viješću o gubitku slikarice i divne osobe, Cavtajke Marije Marusje Brautović posvećujemo njenoj uvijek radosnoj duši, te zadnji onaj čarobni na taraci vile Banac koji nas je obgrlio ljepotom i prekrasnim zalaskom sunca. 

Na koncertu 15. rujna je nastupio dvojac iz Katalonije. Riječ je o tenor-baritonu Jordi Vazquezu i pijanisti Claudiju Suzin Rodriguesu, Brazilcu s adresom u gradu Girona u Katalonji. Ovaj je koncert Hommage Tinu Pattieri kojeg Epidaurus festival organizira sve od svog osnutka 2007.godine. Ovaj vrlo hvale vrijedan koncert u Domu kulture u Cavtatu povodom 150. obljetnice rođenja Richarda Straussa donio nam je i važno saznanje da je Tino Pattiera bio prijatelj velikog skladatelja Richarda Straussa. Susretali su se u njemačkim glazbenim centrima: Münchenu, Dresdenu i Berlinu. Program su umjetnici izveli nadahnuto, pripremljeno s tankoćutnim i emocionalno obojenim dijalozima. 

Publika je obilno uživala, a kišna je večer bila kao doprinos intimnom i romantičnom ugođaju i prekrasno odabranom i izvedenom programu. 12. rujna uslijedio je koncert pod imenom Ave Marija za Cavtat koji je također prisutan svake godine na programu festivala. Podrazumijeva glazbu duhovno obogaćenu a tko može najviše doprinijeti u tome doli Johann Sebastian Bach! 
Nastupili su trubljač Oliver Lakota iz Njemačke, te Alexander Frey, skladatelj, dirigent, orguljaš i klavirist izSAD-a s njemačkom adresom. Lijepo zamišljen i donekle ostvaren program publika je podržala zdušno te razdragano aplaudirala poglavito na skladbu „Bože, ostani moj prijatelj“ što je bilo očigledno da ovakva glazba djeluje uvijek uzvišeno i prijateljski. Nameće se poruka da s glazbom «surađujemo» stalno jer nas ona potiče da budemo bolji, jer ona budi sve dobro u nama.
Uz frenetične uzvike bravo, bravo ispraćen je i ovogodišnji 8. po redu Epidaurus festival na taraci vile Banac u Cavtatu i to u nedjelju 14.rujna. 

Oborio nas je s nogu sekstet tiranskih virtuoza a među njima solisti na klarinetu, karizmatični Fatos Qerimaj i na violini izražajni Lorenc Radovani. Ovaj ansambl jednostavno rastura, usudili bi se reći. Oni dijalogiziraju s publikom stalno. Uz perjanice poznate literature od Brahmsovih valcera, vrhunske filmske glazbe, Mozarta, Rossinija, Enescua, Šostakovića pa do čarobne Gadeove Gelousie i valcera J.Straussa, koncert se penjao u fantastičnu gradaciju sve bolje i bolje uigranosti, razigranosti i kvalitete. Dodatak nas je ostavio bez daha. 
Uz noćni scenarij s tarace odakle pogled obuhvaća sve što nam treba i naš Cavtat i Dubrovnik, more i zvijezde, glazbenici su nas iznenadili s «medleyom» najljepših dalmatinskih pjesama koje su nas ispratile ali i stvorile čežnju da što prije dođe sljedeći Epidaurus festival. 

Program je nadahnuto vodio dubrovački glumac Edi Jertec, a umjetnička direktorica festivala, pijanistica Ivana Marija Vidović poručili s pozornice:

Ova je festival zabava, obrazovanje, osjećaj pripadnosti i poštovanja, duboke duhovne note i prisjećanja na velike umjetnike Bukovca i Pattieru koji su rođeni ovdje tik do prekrasne cavtatske šetnice gdje je zalazak sunca jedinstven, jedini na svijetu, u vječnom zagrljaju poezije – tu gdje je pouzdan,vjerni poljubac mora, sunca i neba vječan, gdje zvijezde koje padaju svjedoče o odanosti i stoičkoj ljepoti od davnina.

Ovaj festival posebna je prigoda slavlja, pravog zlatnog pira vrhunskih umjetnosti i umjetnika iz cijelog svijeta, vrlo posebna prilika za uzvišenu proslavu uz ljepotu, gdje ljepota biva redovito uzvraćena. 
Oda umjetnosti i svemu dobrome u čovjeku.»

Popularni Članci