Svi mi koristimo novac gotovo svakodnevno, ali pitate li se ikada koliko o njemu znamo? Što novac zapravo predstavlja? Kako se stvara? Tko ga stvara i tko odlučuje o njegovoj količini? Kako ulazi u opticaj? Je li to uopće važno?

Kada pomišljamo na stvaranje novca većina nas ima sliku printanja novčanica ili izrade kovanica. Međutim najveći dio novca u opticaju zapravo nije gotovina. Ona u Hrvatskoj predstavlja tek oko 7 % novca u opticaju.

Ostatak čini elektronički (digitalni) novac – to su brojevi koje vidite na vašem bankovnom računu.
Znate li uopće kako ti brojevi nastaju?

Većina ljudi misli da novac stvara država, ili središnja banka (u Hrvatskoj je to HNB) i to je istina ako govorimo o gotovini, no slabo poznata činjenica je da digitalni novac zapravo stvaraju privatne (komercijalne) banke. Kako?

Kada klijent u banci želi uzeti zajam (npr. kredit za stan) banka mu ne posuđuje novac koji ima negdje u svojim zalihama ili novac drugih štediša. Banka tada jednostavno upisuje određeni iznos na račun klijenta. Tim činom banka stvara posve novi novac, iz ničega, na temelju obećanja klijenta da će taj novac (s kamatama) vratiti u nekom trenutku u budućnosti. Zvuči vam nevjerojatno?

Osim očitog problema nepravde – jer privatna tvrtka u biti ima moć stvaranja novca koji svi koristimo i od toga profitira na račun svih ostalih, posljedica ove prakse je da se kroz proces stvaranja novca zapravo istovremeno stvara DUG. Stvoren je novac kojim možete nešto kupiti, ali taj isti novac predstavlja vaš dug prema banci. Stvaranjem bilo kojeg iznosa novog novca u isto vrijeme nastaje još veći iznos duga (dug je veći jer novac morate vratiti s kamatom). Ta činjenica čini otplatu duga matematički nemogućom.

Kada zajam, tj. dug otplaćujete, događa se suprotan proces – novac nestaje iz opticaja. Otplaćujući dugove u sadašnjem sustavu smanjujemo dostupnu količinu novca i izazivamo recesiju.
Upravo zbog dizajna sustava je situacija koju svi priželjkujemo – više novca, a manje duga, nažalost nemoguća misija. Možemo imati samo više novca i više duga ili manje novca i manje duga.

Dug je tako danas postao svjetska valuta i upravo zato su sve države svijeta zadužene.
No, dobra vijest je da novčani sustav nije prirodni zakon. Čovjek ga je dizajnirao – čovjek ga može redizajnirati.

Udruga Budućnost Novca se bavi upravo tom tematikom i nudimo konkretna, učinkovita i provediva rješenja ovog problema, koja jamče postupan i siguran oporavak ekonomije i izlazak iz dužničke krize u koju tonemo već godinama zajedno sa ostatkom svijeta.

Više o posljedicama ovog sustava i našim prijedlozima možete pročitati u tjednima koji slijede, a ovim putem Vas pozivamo na predavanje i raspravu o temi u četvrtak, 10. listopada u 19 h u Lazaretima. Vidimo se!

Lucija Neal, Udruga 'Budućnost novca'