Nova Špica s Macanom: "Srbija danas kao Ukrajina 2014., snajpere zamijenio zvučni top" (VIDEO)
Najveći studentski pokret u Europi od 1968. godine kulminirao je velikim prosvjedom 15. ožujka u Beogradu na kojem se, bez većih incidenata, okupilo oko 300 tisuća ljudi.
Sve je dodatno eskaliralo ovoga tjedna kad je u Nišu nožem napadnuta dekanica Filozofskog fakulteta Natalija Jovanović koja je na izlasku iz bolnice izjavila da za napad krivi jednu osobu - Aleksandra Vučića. U kojoj se poziciji trenutno nalazi srbijanski predsjednik? Kako Europa vidi studentski pokret u Srbiji? Po čemu je sličan, a na koje načine se razlikuje od drugih prosvjeda koji se šire Europom? Koja je alternativa SNS-u? O svemu tome u Novoj Špici s Macanom govorili su Aleksandra Jerkov i Goran Ješić.
Nakon što je u urušavanju nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u studenom prošle godine poginulo 16 osoba, u Srbiji su počeli studentski prosvjedi. “Aleksandar Vučić je dao dozvolu svojim pristalicama da gaze građane koji stoje na blokadama. Rekao je da svatko tko bi njih pregazio ne krši zakon, nego zakon krše oni koji blokiraju promet”, rekla je bivša zastupnica u Skupštini i članica izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokracije Aleksandra Jerkov u Špici s Macanom. Međutim, Jerkov dodaje, njegova vrlo agresivna retorika se promijenila onda kad su predsjednikovi batinaši koji su izašli iz zgrade SNS-a jednoj studentici slomili vilicu.
Vlast drži gotovo sve medije u šaci, a jedine neovisne televizije - N1 i Nova - od srijede ovog tjedna više nisu dostupne korisnicima NetTV plus platforme te su njihovi kanali i na drugim platformama pomaknuti na niža mjesta. Međutim, unatoč svim pokušajima da se blokira građane da do informacija o prosvjedima dođu, njihova volja postala je jača, istaknuo je Goran Ješić, opozicijski političar i član građanskog pokreta Solidarnost. “I stariji ljudi su se naučili služiti društvenim mrežama jer se jedino tako mogu informirati”, pojasnio je Ješić. O tome svjedoče i brojni primjeri starijih ljudi iz svih dijelova Srbije koji su tijekom prosvjeda i blokada studentima donosili kolače, stajali uz cestu kojom su putovali i davali im hranu.
“Kada strah za bližnje postane jači od straha od vlasti onda će se ljudi početi buniti”, podsjetila je Jerkov na maksimu o građanskom buntu i dodala kako je do tog trenutka u Srbiji sada došlo, što ovaj pokret čini drugačijim od svih dosadašnjih koji su se nakon nekog vremena ispuhali.
Za razliku od brojnih drugih prosvjeda koji se šire Europom, srpski studenti ne ističu tko bi trebao doći na vlast kada SNS jednom padne. Delegimitizirali su vlast, ali nisu legitimizirali nijednu drugu opozicijsku opciju, kaže Jerkov i pojašnjava: “Studenti kažu mi ne želimo da ne mijenjaju ličnosti na političkoj sceni, mi želimo da se mijenja sistem. To je trenutak kada opozicija mora postati partner studentima, jer se s ovom vlasti sistem neće nikada promijeniti.”
Studenti se unutar sebe razlikuju i u odnosu prema Europskoj Uniji, a dijelom je razlog tome i stav europskih političara prema SNS-u. “Vučića je podržavala Angela Merkel jer je bio faktor stabilnosti kao Slobodan Milošević u prvim godinama raspada Jugoslavije”, istaknuo je Ješić. Ipak, veseli ga što su upravo studenti iz Novog Sada prozapadne orijentacije, pa su tako i započeli biciklijadu do Strasbourga ne bi li upozorili institucije EU na ono što se događa u Srbiji.
Kada bi uspoređivao prosvjede u Srbiji s drugima, njemu se čine najsličniji onima u Ukrajini s prijelaza 2013. na 2014. godinu. “Mi smo na Majdanu istu situaciju imali. I tamo su doveli kvazi studente i kvazi ljude koji ne žele prosvjede koji su htjeli napraviti nerede. Tamo kada su bile najmasovnije demonstracije nisu koristili zvučni top kao u Beogradu, nego su koristili snajpere”, podsjetio je.
***
Aleksandra Jerkov u rodnom je Novom Sadu diplomirala na Odsjeku za srpski jezik i lingvistiku Filozofskog fakulteta kao prva u generaciji, a zatim magistrirala europske integracije i regionalizam na Sveučilištu u Grazu. Političku karijeru započela je u Ligi socijaldemokrata Vojvodine (LSV), da bi 2023. postala članica Demokratske stranke. Od 2007. godine gotovo neprekidno je bila zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a u Hrvatskoj je najpoznatija po svojim istupima protiv Vojislava Šešelja. Danas je članica izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokracije.
Goran Ješić rođen je u Sremskoj Mitrovici, a diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Političku karijeru započeo je 1996. osnivanjem općinske organizacije Građanskog saveza Srbije u Inđiji, gdje je od 2000. do 2012. obnašao dužnost predsjednika općine. Nakon toga, od 2012. do 2014. bio je potpredsjednik Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine i pokrajinski tajnik za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. U razdoblju od 2016. do 2020. bio je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije.