'Ovo nije nikakva srpanjska rupa. Ovo je krah hrvatskog turistizma', bio je naslov na jednom internetskom portalu koji je tematizirao izostanak turista početkom srpnja 2019. godine. Te godine su inače 'vrištali' medijski napisi o lošem konceptu hrvatskog turizma koji se reflektirao prvenstveno na pad rezervacija u usporedbi s 2018. godinom. Krajem 2019. i početkom iduće godine saznali smo kako je upravo ta godina za mnoge bila rekordna.

S nostalgijom se danas sjećamo tih vremena.

Ta 2020. godina trebala je biti zlatna i obećavajuća, ali na kraju je nastao šok. Povijest će je pamtiti po lošemu zbog izbijanja pandemije koronavirusa što je prvenstveno odnijelo veliki broj života, zatvorilo ljude u kuće, ograničilo kretanja, uništilo brojna radna mjesta... Konkretno u Hrvatskoj i Dubrovniku je došlo do velikih promjena, ali tako je i u svim državama na svijetu.

Ovoga tjedna obilježavamo godinu dana od pojave prvog slučaja zaraze u Dubrovačko-neretvanskoj županij koji je zabilježen u Zračnoj luci Dubrovnik, hraniteljici juga, kako joj tepaju zbog iznimnog značaja na gospodarstvo. Tako je stvarno i simbolično počeo period neizvjesnosti i padova. Situacija do danas nije znatno bolja, čak što više napetije je nego prošle godine kada se živjelo na zalihama od one rekordne. Nitko se ne usudi predviđati što će biti za nekoliko mjeseci.

Tijekom vremena pandemije znanstvenici i liječnici skupili su veliki broj dokaza s kojima svijet manevrira i tako se snalazi u takozvanim preporukama. Koronavirus je donio mnogo negativnog, ali nas je naučio i spasio od nekih stvari. Svijet je pogodila najteža kriza nakon Drugog svjetskog rata, ali je donijela nadu kako će na koncu oplemeniti ljude i planetu učiniti boljim mjestom za život.

Čega nas je koronavirus spasio?

DOMJENAKA NA RAČUN GRAĐANA

Iza nas su božićni i novogodišnji blagdani kojih se zapravo nitko i ne sjeća jer ih nije ni bilo zbog zabrane okupljanja s ciljem suzbijanja zaraze koronavirusom. Inače, vrijeme je to brojnih domjenaka koje rado organiziraju javne ustanove, gradske i županijske strukture pa časte raznorazne rado viđene, istaknute likove. Gledamo ih u fotogalerijama internetskih portala kako jedu i piju na račun poreznih obveznika. Prošle godine to je izostalo što je zasigurno dovelo do uštede javnih sredstava. A doma neka poziva i hrani tko koga hoće.

LOŠIH NOVOGODIŠNJIH KONCERATA

Godinama slušamo kako će baš za ovaj doček Nove godine na Stradunu nastupiti Beyonce, a ako ona ne dođe onda će uletiti Sting. Gledajući godinama unatrag, slabo tko da se sjeća u novijoj povijesti nekog upečatljivog novogodišnjeg koncerta na Stradunu. Govori se kako Dubrovnik za doček Nove godine treba ugostiti turbo popularnu zvijezdu, jer eto gradu to i priliči. Godinama je zapravo debakl za debaklom, osim svijetlog primjera Dina Merlina za doček 2018. Dubrovčani pamte povijesni doček Nove 1995. kada su pobijedili strah i zaplesali na Stradunu. Također pamti se i milenijski doček Nove 2000. godine koji je bio najmasovnije okupljanje ikad održano u Dubrovniku. Za ta dva dočeka nije bilo novaca, ali jeste adrenalina, ushićenja i iskrene radosti. Petar Grašo je Dubrovčane trebao uvesti u 2021. godinu. I bolje da nije.

VISOKIH CIJENA NAJMA

'Ovo ti je Dubrovnik, ovdje se i zrak plaća', kazao je jedan bahati najmodavac nakon što je pokazao apartman i izrekao cijenu potencijalnom najmoprimcu koji je očajno tražio kutak za unajmiti. Doslovno kutak jer u Dubrovniku, te zlatne 2019. godine, pronaći dvadesetak kvadrata za cjelogodišnji najam bilo je ravno zgoditku na lutriji. Cijene su bile astronomske za raznorazne 'rupe'. Tako je stanovnik Dubrovnika s prosječnim primanjima mogao sanjati o ugodnom unajmljenom životnom prostoru, normalne cijene i bez straha da početkom sezone mora izaći iz stana. Cijene najma stanova s početkom epidemije pale su, a ponuda je prilično šarolika. Najmodavci između ostalog nude i luksuzne apartmane skrojene po mjeri turista ovaj put prilagođene džepovima Dubrovčana. Strah najmoprimaca i dalje je postojan. Vratit će se kad-tad Britanci, Amerikanci, Nijemci... 

UPITNIH HIGIJENSKIH NAVIKA

Znate li da postoje ljudi koji nisu prali ruke do početka pandemije? Takvi itekako postoje, ok, možda ne tako doslovno, ali ima ljudi kojima su sapun i voda strani i rijetko kad se susreću s njima. Razlog takve loše higijene nije u siromaštvu nego jednostavno navikama. Poruka zdravstvenih profesionalaca od prvog trenutka izbijanja zaraze bila je jasna: Perite ruke! Pojačane higijenske navike smanjuju rizik od zaraze koronavirusom, a djeluje i protiv drugih infektivnih bolesti. Popularni su i dezinficijensi koji dodatno ubijaju viruse i zgodni su za putovanja, onda kada nismo u mogućnosti oprati ruke. Nažalost kod pojedinaca dezinfekcijska sredstva kojima se zalijevaju zamijenila su sapun i vodu. Neke navike je doista teško steći.

EKOLOŠKIH KATASTROFA

Gospodarstva teško podnose zatvaranja tvornica i zabrane putovanja, no okolišu to godi. Analize su pokazale kako su prošle godine u prva tri mjeseca kineske emisije ugljikova dioksida pale za 200 milijuna tona ili 25 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. To je ekvivalent godišnjoj emisiji Argentine, Egipta ili Vijetnama. Pala je i potrošnja ugljena u termoelektranama za 36 posto, a korištenje goriva u rafinerijama gotovo isto toliko. Zračni promet je gotovo stao, što je, barem kratkoročno, donijelo značajna smanjenja u emisiji štetnih plinova. Vode u Veneciji, obično prepune motornih brodica s turistima, kristalno su čiste. More u Dubrovniku također čisto, obogaćen je riblji fond, kruzera nema, a fekalije i dalje plutaju.

PROMETNIH NESREĆA I KOLAPSA

Manjem broju prometnih nesreća doprinijele su i mjere koje se provode zbog pandemije, a koje su utjecale na znatno manji broj vozila u cestovnom prometu. U svojevrsnoj blokadi – 'lockdownu' ljudi su manje putovali i generalno nije dolazilo do zagušenja prometa, što je u konačnici rezultiralo da je policija evidentirala znatno manji broj nesreća, poginulih, teže i lakše ozlijeđenih osoba. Za Dubrovnik je to značilo da se čovjek može voziti po gradu od točke A do točke B bez stresa prouzrokovanog velikim prometnim čepovima, dok je javni prijevoz konačno dobio priliku da se dovede u red. Za rješenje problema prometa u mirovanju bit će potrebna nešto više posla.

Što nas je koronavirus naučio?

KREATIVNOST I SNALAŽENJE

Amerikanci imaju divan izraz 'Thinking outside the box', a odnosi se na promišljanje izvan takozvane kutije koju ponekad predstavlja naš um, okolnosti i mogućnosti. Promišljanje van granica nauštrb rutini poželjno je za vrijeme pandemije. Mnogi su nažalost dobili otkaze jer su njihovi poslovi ugašen zbog lockdowna, oni sretniji su radili iz doma, a najveći sretnici su profitirali. Ako nas je ova situacija nečemu naučila onda su to kreativnost i snalaženje. Da je Goranu Miliću netko prije 20 godina rekao kako će snimiti vrhunski serijal o Americi dok sjedi na kauču u Hrvatskoj, sigurno bi odmahnuo rukom i rekao nema šanse. Upravo to je realnost prilagođenog načina poslovanja u novom dobu. Ima još takvih inspirativnih primjera, ali većinom je riječ o poslovnim subjektima iz inozemstva. Dubrovački javni službenici povremeno su radili iz doma. Život Akakija Akakijeviča uvijek je isti.

PORAST SOLIDARNOSTI

Za nadati se kako će pandemija koronavirusa naučiti svakog pojedinca, zajednicu i državu svijeta kako život i dobrobit svih pripadnika ljudskog roda treba biti zajednički prioritet. Pandemija je osvijestila kako neki ljudi žive u izuzetno teškim uvjetima, posebice stariji i oni slabijeg zdravlja. Pohvalno je što su udruge građana i civilne organizacije brzo reagirale i pružale pomoć ugroženim skupinama u vidu dostavljanja lijekova i namirnica. Doista svijetli primjer u Dubrovniku, uz mnoge koji su pomagali potrebitima, je Ruka pomoći koji je pokrenuo Denis Pavela u suradnji s Anom Puticom.

ZNANSTVENICI SU COOL

Đikić, Lauc, Rudan, Radman i ostali postali su nove zvijezde, gostuju u emisijama, iznose stavove i spoznaje, a ljudi im vjeruju i redovito ih prate. Njihova mišljanja su važna jer su utemeljena na činjenicama. Lažne vijesti tako su u znatnoj mjeri smanjenje, jer znanstvenici imaju argumente, ali i veliku odgovornost posebno kada je riječ o benefitima cijepljenja koje je spas od vrlo razorne bolesti koju i dalje mnogi minoriziraju. Ponekad se i znanstvenici sukobljavaju u svojim stavovima, no to je dobro jer znanja i spoznaje uvijek treba propitivati.   

PAMETNO UPRAVLJANJE FINANCIJAMA

Kad je kriza svi su u određenoj mjeri skloni štednji. Pametno upravljanje financija znači upravo uštede i rezove tijekom neizvjesnog perioda tamo gdje trošenje nije neophodno. Dobro je što je gradska uprava odlučila nastaviti financirati samo nužne projekte, dok oni nešto manje važni pričekat će bolje dane. Evo primjerice dom umirovljenika nije se počeo graditi. Nisu ga gradili ni prije deset godina, ali zato su ga lijepo obećavali. Ne morate ni iduće godine krenuti s gradnjom doma za umirovljenike, niste ni prije.     

ŠTO TOČNO ZNAČI BITI OVISAN O TURIZMU

Da je postojao fond u koji bi se prikupljalo po nekoliko kuna svaki put kada je netko rekao kako je problem Dubrovnika prevelika ovisnost o turizmu, sad bi iz tog fonda mogli pomoći ljudima koji su ostali bez posla. Svi znaju da je Dubrovnik u potpunosti naslonjen na turizam, ali nitko ništa nije konkretno poduzimao. U početku lockdowna nešto se kao govorilo o poticanjima IT industrije, razvoju poljoprivrede i sličnim idejama. Danas se o toj ovisnosti ne priča previše. Dajte nam Britanaca i Amerikanaca intravenozno.

VAŽNOSTI DEMOKRACIJE

Važno je koga birate na izborima jer političari, osim što paradiraju na grbači građana, imaju razne povlastice i uživaju društveni status, oni su tu i da povlače poteze u krizi koji bi trebali minimizirati štetu. Rijetki su znali da uopće postoji nešto što se zove stožer civilne zaštite, a evo danas nam ti ljudi kroje svakodnevicu. Podrazumijeva to donošenje ponekad nepopularnih odluka, ali neophodno je pravovremeno reagiranje za više ciljeve poput očuvanja zdravlja i gospodarstva. Zbog svega toga upravo na predstojećim izborima potrebno je razmisliti tko će biti u službi građana u dobro i u zlu.