Na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 2010. godine od bolesti srca i krvnih žila umrlo 580 ljudi. U Francuskoj je pak od infarkta umrlo 226 osoba. Naši susjedi Slovenci i Talijani u europskom su prosjeku, sa 358, odnosno 366 umrlih od bolesti srca, na 100.000 stanovnika.

Glavni razlog prevelikoj smrtnosti od problema sa srcem, ističe se, loša prehrana.

Tako je najmanja smrtnost u mediteranskim zemljama u kojima se u prehrani najviše koristi riba, povrće i maslinovo ulje. Hrvatski prosjek smrtnosti od srčanih bolesti bio bi puno veći da ga ne popravlja naše obalno područje u kojem dominira mediteranska kuhinja.

Srčani i moždani udar ubojice su broj jedan u EU – njima se pripisuje gotovo 40 posto svih smrtnih slučajeva. Na popisu najviše pogođenih područja ukupno su 33 regije, a Francuska i Španjolska su na dnu. Uz Francuze, najmanje od kardiovaskularnih bolesti umiru Španjolci (258 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika).

Najnovija istraživanja pokazala su da prosječan Europljanin dnevno pojede najviše 100 grama povrća, dok nutricionisti preporučuju 400 grama kao idealnu dnevnu potrošnju povrća. Najveću smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Europskoj uniji ima Bugarska. Na 100.000 stanovnika od bolesti srca umre čak 996 osoba.

Druga najveća smrtnost od infarkta je u Rumunjskoj – 729 osoba. Uz lošiju prehranu, svakako je i ulaganje država u zdravstvenu zaštitu svojih stanovnika jedan od razloga zašto ljudi u najsiromašnijim zemljama EU puno češće umiru od bolesti srca.

Zanimljivo je usporediti koliko se od srca umiralo 2000. i 2010. U nas je stopa smrtnosti u tom razdoblju smanjena 2,2 posto – 2000. godine umiralo je 13 osoba više na 100.000 stanovnika. Smrtnost od bolesti srca najviše se smanjila u mediteranskom Portugalu (-20,7 posto) i alpskoj Austriji (-19,8 posto). Jedino se u Rumunjskoj, a osobito u Bugarskoj ta stopa povećala. U Rumunjskoj 1,4 posto, a u Bugarskoj čak 7 posto u odnosu na 2000.

Izvor: Večernji list