Planeti Sunčeva sustava gibaju se oko Sunca u zajedničkoj ravnini. Svaki planet u svojoj se putanji vrti oko svoje osi, a ta os najčešće nije okomita na ravninu kojom se giba oko Sunca. Nagib Zemlje prema toj ravnini – ekliptici – iznosi otprilike 23 stupnja i upravo je on razlog zašto postoje godišnja doba.

U prosincu je ljeto južno od ekvatora, a zima sjeverno od ekvatora. Sunce izravno obasjava južnu polutku, a neizravno sjevernu. 

Koliki su nagibi pojedinih planeta Sunčeva sustava pogledajte na slici Astroučionice i u animaciji u nastavku, a posebnu pozornost obratite na Veneru i Uran. Uran kao da „leži na boku“ u ravnini ekliptike, a Venera kao da „dubi na glavi“.

U slučaju Urana, razlog nagiba od 98 stupnjeva vjerojatno je žestoki sudar (ili više sudara) s nekim drugim tijelom Sunčeva sustava, koji je planet nekoć davno doživio – dakle, doslovno je bio udaren.

Planet Venera drugi je pak „čudak“ kada je riječ o nagibu. Njezin iznosi punih 177 stupnjeva. To znači da se Venera okreće oko svoje osi u suprotnom smjeru od ostalih planeta. Razlog tomu je vjerojatno povezan s jakim plimnim silama u Venerinoj gustoj atmosferi, koje ju „vuku“ u takvo „naopako” kretanje.