Što zajedno sa onim povećanjem od 1. listopada lani zapada ukupno 10,2%. Dobro nam je počela ova godina.

Stvar principa

Hajdemo najprije o principijelnom pitanju: Zašto je ta vijest objavljena jučer (7.1.2025.) ako će se nove cijene primjenjivat od 1.1.2025.? Prvo što mi pada na pamet je da se niđe, u normalnom svijetu, cijene ne povećavaju unatrag nego od dana kad se donese odluka ili čak i nakon objave te vijesti. A drugo što mi je na umu je pitanje da li bi povećanje cijene struje, da je objavljeno na kraju prosinca prošle godine, otkinulo još pokoji glas predsjedničkom kandidatu HDZ-a u prvom krugu izbora?

Za ne vjerovat je da je ova vijest o poskupljenju struje došla u javnost isti dan – jučer – kad su i premijer Plenković i njegov ministar financija Primorac zdušno davali izjave da Vlada čini sve da zaštiti stanovništvo od inflacije, da se ograničavaju cijene struje i ostalih troškova. Prevedeno: da nas štite od poskupljenja. Normalan čovjek ne može povjerovat svojim vlastitim očima kad pročita te izjave, a u susjednom članku ima informaciju o poskupljenju struje.

Kako nas se to štiti? Da li hoće reć da bi, da nema te „velikodušne“ zaštite Vlade, cijena struje poskupila možda 20 ili 30%. Čudim se kako ih nitko nije zapitao kako će današnje poskupljenje struje utjecat na povećanje inflacije.

Stopa inflacije

Na svojoj jučerašnjoj konferenciji za medije Ministar financija Primorac je komentirao stopu inflacije u Hrvatskoj i jasno nam je naglasio da se inflacije nećemo lako riješit, ali da ne treba radit paniku. Naravno, ne treba paničarit onaj koji ima između 4 i 5 tisuća EUR-a mjesečne plaće (kao ovaj Ministar), ali zapita li se netko hoće li panika uhvatit onoga penzionera koji mjesečno prima 300-400 EUR-a?

Šokantno djeluje jučer objavljeni podatak Državnog zavoda za statistiku po kojoj je u prosincu 2024. godine stopa inflacije bila za 3,4% veća nego u prosincu 2023. godine.

A, što reć o podatku Eurostat-a (službene statističke organizacije Europske unije) koji je objavio da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle gotovo dvostruko više od prosjeka u Europskoj uniji!? A, ne zaboravimo da su siromašnim slojevima društva najvažnije baš te takozvane potrošačke cijene. Njih se ne tiče cijena lokomotiva ili novog zrakoplova. Njih tišti cijena struje, patata, mesa, luka, kupusa ...... Dobro je netko duhovito prokomentirao da se cijene, uvođenjem EUR-a, nisu ništa promijenile jer da su iznosi isti, da ono što je prije koštalo 3 kune sad košta 3 EUR-a. A, govorili su nam da će uvođenjem EUR-a porasti samo za par centi.

Eto, ništa ne pomaže ni kreditni rejting Hrvatske, a kad je povećan slušali smo „bajke“ o tome.

Cijena struje  

Ali, vratimo se mi malo na cijene struje. Cijelo vrijeme čitamo podatke o ogromnim količinama struje koja se u Hrvatskoj proizvede iz alternativnih izvora (solarni paneli, vjetrenjače i sl.). Baš sam nedavno čitao da se u Hrvatskoj čak do 50% struje proizvede iz alternativnih izvora i taj mi je podatak bio nevjerojatan i teško mi je u to povjerovat. Imamo i svoje hidroelektrane i 50% udio u nuklearnoj elektrani Krško. A možda i Plomin još radi? Pojedini izvori kažu da je proizvođačka cijena struje po kilovatu u Hrvatskoj trostruko manja od cijene jednog kilovata koju plaća krajnji potrošač. Treba se onda zapitat gdje „nestaje“ onih 2/3 novaca koji HEP naplati po kilovatu?

Bilo bi za razumjet da nam se pokažu troškovnici i projekti novih proizvodnih kapaciteta za proizvodnju struje. Recimo, gradnja neke nove hidrocentrale ili deseci mini hidroelektrana ili novih tisuće vjetrenjača ili polja solarnih panela. Ali, o tome se ne govori i nitko u javnosti ne zna koji su to projekti razvoja proizvodnje i mreže.

O HEP-u se najviše čuje i vidi kad se pogledaju dresovi hrvatskih reprezentacija u svim sportovima. Tad je na dresovima svih reprezentativaca kao glavni sponzor istaknut „HEP“ iako ti sportski savezi i njihovi sportaši „plivaju u soldima“ sa svih strana. Pa se zato treba zapitat da li bi HEP malo mogao posustat u sponzoriranjima i, barem na tome, prištedit nešto novaca i na račun te uštede smanjit cijenu struje. Ovako se gledateljima sportskih prijenosa, a osobito onim najsiromašnijim, „gura prst u oko“ dok gledaju HEP-ove reklame na dresovima u TV prijenosima utakmica, a na stolu pred njima stoji visoki račun za struju. A to je vjerojatno samo jedan vid odljeva novaca HEP-a koji se barem javno vidi. A, sam Bog zna gdje se još odljevaju novci sa računa?

Dubrovačko njorgalo

PRENESENO S INTERNET STRANICE www.njorgalodu.com, uz suglasnost autora