Kandidat za župana ove koalicije, Marko Giljača, već osam godina je vijećnik Županijske skupštine, a političku prepoznatljivost izgradio je kao jedan od najaktivnijih oporbenih glasova, ali i kao osoba snažno ukorijenjena u lokalnu zajednicu.

U razgovoru za Dubrovački dnevnik govori o transformaciji iz lokalnog aktivističkog pokreta u ozbiljnu političku opciju, iznosi konkretne prijedloge za gospodarski razvoj, zapošljavanje mladih, poboljšanje zdravstvenog sustava i zaštitu okoliša te jasno ističe: „Izlazimo na izbore kako bismo pobijedili i preuzeli odgovornost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“.

Bili ste kandidat i na prethodnim lokalnim izborima. U čemu je razlika u ovim pripremama za izbore u odnosu na one prije četiri godine?

Postoji značajna razlika. Prije četiri smo godine tek počeli graditi županijsku infrastrukturu i predstavljati se kao politička opcija koja nadilazi sliku isključivo gradske stranke. Tada nam je cilj bio ući u Županijsku skupštinu i pokazati svoje poglede na politiku. Mislim da smo u tome uspjeli. Danas je situacija drugačija - izlazimo na izbore s jasnim ciljem, a to je pobjeda. Atmosfera na jugu je takva da su sada ljudi uistinu spremni promijeniti vlast koja je tu već 16 godina radi same sebe.

Priznajete kako ste u početku bili fokusirani uglavnom na grad Dubrovnik?

To je točno. Prije pet godina smo krenuli iz Dubrovnika, ali smo se vremenom povezivali na nacionalnoj razini kroz suradnju s platformom Možemo. Danas smo spremni ponuditi čitavom jugu ozbiljnu političku alternativu koja može konkurirati HDZ-u.  Vrijeme je da se kaže dosta ovoj vertikali vlasti koja služi samo za partikularne interese. Mi smo promjena koja treba krenuti s juga domino efektom koji će rušiti HDZ u njihovim zamišljenim utvrdama kako bi se to pokrenulo u cijeloj Hrvatskoj.

Jeste li bili razočarani rezultatima na prošlim izborima?

Ne. Nama je cilj tada bio ući u Županijsku skupštinu, što smo i uspjeli. Kao sportaš naučio sam kako se nositi s pobjedama i porazima. Tada smo znali da nismo još spremni za preuzimanje vlasti, ali da ćemo za četiri godine biti.

Ovaj put ciljate isključivo na pobjedu?

Tako je. Imamo iskustvo, ljude, plan i energiju.

Što je za vas 'val promjena' i kako ćete uvjeriti ljude da je on potreban? Ljudi ovdje relativno dobro žive jer je turizam unosna djelatnost.

Ono što je ključno u našim politikama jest da se baziraju na principu solidarnosti, što je podjednako političko, kao i etičko pitanje. Uvijek se pitamo kako živi zajednica. Ako moj susjed nema dobru kvalitetu života, ne mogu je ni ja imati. Cilj stoga mora biti ravnomjerni razvoj svih dijelova županije. Sad imamo priliku graditi bolje temelje, nakon što smo prošli fazu materijalne akumulacije 2000-ih, kada je krenuo turistički zamah. Vrijeme je da promišljamo što znači dobar život - da naša djeca ne moraju raditi cijelo ljeto, da se mogu kupati, razvijati, živjeti. Kako bi preživjeli u Dubrovniku, neki ljudi rade po tri posla. Prekarni rad ne smije biti norma. Moramo se boriti za kvalitetu života, a ne samo preživljavanje.

Kako gledate na gospodarski razvoj?

Podržat ćemo svaki kvalitetan projekt koji donosi korist zajednici. Nismo protiv razvoja, nego protiv lošeg planiranja. Turizam treba biti uravnotežen, a moramo razvijati i alternativu - poput poljoprivrede koja je ključna za otpornost i samoodrživost. U dolini Neretve možemo otvoriti ured za pomoć lokalnim OPG-ovima i riješiti pitanje zemljišta. Moramo stvoriti potrebu za radnim mjestima koja nisu samo uslužne djelatnosti, a da bismo to napravili moramo planirati kako će jug Hrvatske izgledati za pet, 10 ili 20 godina. Urbanizam nije samo crtanje karata nego je zapravo definiranje budućnosti područja.

Koje konkretne mjere predlažete?

Osnovat ćemo u Neretvi i na otocima poljoprivredne inkubatore, prostore s infrastrukturom potrebnom za rast i razvoj OPG-ova: hladnjačama i skladištima te u njima zaposliti agronome i prehrambeno-biološke inžinjera, koji će poljoprivrednicima pomoći u prelasku na ekološki uzgoj, preradu i zelenu javnu nabavu. Razvijat ćemo lokalne pogone za preradu proizvoda te digitalne platforme i tržnice koje povezuju proizvođače i potrošače. Povezat ćemo lokalne OPG-ove s ustanovama poput škola, bolnica, domova za starije i vrtića putem zelene javne nabave.

Kažete da želite stvoriti prostor za mlade. Je li to moguće u Dubrovniku?

Moguće je, moramo shvatiti da je prostor za kreativne ljude vrjedniji od najamnine. Gradili smo apartmane, a sad nemamo prostore za mlade koji mogu stvarati novu kulturnu i gospodarsku vrijednost.

Imate konkretna rješenja i za zdravstvo?

Pripremili smo sedam konkretnih mjera za privlačenje i zadržavanje zdravstvenog kadra u županiji. Prije svega, cijeli prihod koji će županija ostvariti od novog poreza na nekretnine preusmjeravamo u namjenski Fond za izgradnju i adaptaciju stanova za zdravstvene radnike! Prema procjenama Porezne uprave na raspolaganju će nam biti cca  1,3 - 1,5 milijuna eura godišnje, dakle u četiri godine: 5,2 - 6 milijuna eura samo za stanove za liječnike, medicinske sestre i tehničare! Inzistirat ćemo na suradnji s jedinicama lokalne samouprave, a kako bismo ulaganjem u adaptacije i /ili gradnju čim prije dobili što više stambenih kapaciteta.

Ostale mjere uključuju sufinanciranje troškova najma stanova, jednokratnu naknadu za kupnju prvog stana ili kuće, bonus vjernosti i bonus dobrodošlice, sufinanciranje administratora u ordinacijama primarne medicine te konačno paletu pogodnosti kad su u pitanju javne usluge – od vrtića i parkinga, pa do usluga lokalnih partnera.

Kako komentirate okolišne politike županije?

Zelene i okolišne politike su prilika za razvoj, ne njegova kočnica. Imamo 40-ak zaštićenih područja, a trebamo ih - više. Želimo osnovati regionalni park Korčulanski arhipelag, podignuti razinu zaštite u dolini Neretve, osnovati ispostave Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Tako ćemo i jedinicama lokalne samouprave dati alate za bolje upravljanje prirodom i prostorom, omogućiti im prikladan razvoj gospodarskih djelatnosti. Za razvoj nije nužna ni devastacija ni betonizacija.

No, nužan je - dobar javni promet, koji je u većini županije potpuno disfunkcionalan. U planiranju prometne mreže prioritet je očito turizam i interesi prijevoznika, ne specifične potrebe našeg stanovništva. Pomorski i cestovni javni promet potpuno su neusklađeni, a četvrtina stanovništva županije nam živi na otocima! Da stvar bude gora – za razdoblje od 2021. do 2027. na državnoj razini je osigurano više od 56 milijuna eura godišnje za uspostavu javne usluge prijevoza (PSO – Public Service Obligation) prema stvarnim potrebama građana, uključujući i mogućnost mikroprijevoza za povezivanje naselja na otocima i u ruralnim dijelovima naše županije. No, čuvena HDZ-ova “vertikala” je – još jednom - zakazala pa vlast u Županiji ne koristi sredstva koja su joj na raspolaganju. Taj novac treba žurno investirati u PSO, a uz to u koordinaciji s Agencijom za obalni linijski pomorski promet uskladiti cijelu prometnu mrežu i građanima omogućiti značajno bolju povezanost javnim prijevozom.

Hoćete li ako postanete župan često putovati, primjerice u Bruxelles?

Župan treba delegirati, a ne centralizirati upravljanje. Ključni ljudi iz ureda i ustanova trebaju ići na sastanke, dogovarati fondove, a župan je taj koji donosi političke odluke. Dosadašnja vlast nije dovoljno koristila te resurse. Mislim kako je puno važnije da u Bruxelles ide netko operativan tko će dogovoriti fondove i razgovarati sa službenicima, a onda vidjeti na koje projekte se trebamo javiti. Župan samo treba imati kvalitetnu informaciju i treba doći u onim trenucima kada treba neku stvar pogurati i završiti.

Kako inače ocjenjujete dugogodišnje upravljanje župana Nikole Dobroslavića?

Nisam zadovoljan kako smo do sada rasli. Ne mislim da je sve što je radio župan Dobroslavić bilo loše, dapače, radio je i dobre stvari. Prednost je ta, u što sam uvjeren, ali možda me demantira lipanj kada preuzmemo vlast, da je financije vodio iznimno kvalitetno. Županija je stabilna što se tiče prihoda i rashoda, ali promjena koja bi stupila na snagu, kada bismo mi došli, je da bismo išli u razvojni ciklus. Svakako, cilj bi bio zadržati stabilnost prihoda, ali rashode bismo usmjerili prema razvoju, u onim ključnim segmentima za koje smatramo da mogu direktno doprinijeti zajednici.

Jeste li spremni za suradnju s drugim političkim opcijama, možda drugih svjetonazora?

Uistinu želim biti župan svih građana Dubrovačko - neretvanske županije i nikad nisam imao problem sjesti ni s jednim predstavnikom druge političke stranke i dogovoriti se jer to je osnova – politika je umijeće dijaloga između ljudi, a cilj treba biti donošenje zajedničkih rješenja. Uloga županije je upravo to – omogućiti potporu manjim općinama i onima koji nemaju dovoljno kapaciteta za rješavanje problema.

Dugo ste bili oporba i korektiv vlasti, najžešći kritičari. Jesu li Srđevci spremni za vlast?

Jesmo. Donijeli smo svjesnu političku odluku da je došlo vrijeme za to, kao što smo prije pet godina rekli da postajemo politička stranka. Biti oporba je ugodno, ali sad smo spremni preuzeti odgovornost. Ja sam upoznat sa svim procesima u Županiji jer poznajem sustav kroz višegodišnji rad u Županijskoj skupštini.

A kako reagirate na neistomišljenike, primjerice u vezi projekta golfa na Srđu?

Imam prijatelje koji su bili za taj projekt i imali su svoje argumente, nikad im to nisam zamjerao. Mi ne bježimo od dijaloga. Srđevci su uvijek spremni razgovarati i s onima koji misle drugačije.

Zašto vas se onda percipira kao zatvorenu skupinu?

Možda zato što imamo snažne unutarnje odnose i povjerenje. Za razliku od drugih stranaka, mi smo doista prijatelji i onda se zbog toga percipira da smo zatvoreni. Ali otvoreni smo i pozivamo ljude da se uključe. Nemamo "mladež stranke" jer smatramo da mladi prvo trebaju proći kroz civilno društvo, razvijati se i tek onda ući u politiku.

Vaš društveni život također je aktivan. Poznato je kako ste trener juda i cijeli život u tom sportu, a građani znaju kako ste aktivni u organizaciji Gradskih uličnih igara i zabava poput popularnih Middle Age Partija u Lazaretima.

To je moj intimni prostor kojega ne miješam s politikom. Znam da bi neki političari sve dali da se mogu s time pohvaliti i to koristiti u kampanji, ali ja neću. Bitan je program kojega namjeravamo provesti.

Čime ste se sve bavili u životu?

Prve poslove sam radio još kao srednjoškolac, tad sam preko učeničkog servisa u Luci Dubrovnik iskrcavao brodove. Tijekom studija sam prvo neko vrijeme radio kao izbacivač u disku, a nakon toga godinama preko studentskog servisa u Čistoći, uglavnom prao Stradun, na kamionu iskrcavao i ukrcavao krupni otpad… Na Banjama sam kasnije radio kao konobar, a od 1999. započeo raditi kao novinar i 15 godina sam se bavio s tim, najviše temama u kulturi, ali i drugim područjima. U paraleli sam čitav život u judu i već više od dvadeset godina učim djecu judo, a to mi je zapravo osnovni identitet u kojem sam cijeli svoj život. Kad zakopam malo dalje u sjećanje, zapravo prvi „posao“ mi je bio kad sam kao klinac s babom sam na placi prodavao pomadore i breskve.

Što vas je onda od tih poslova najviše oblikovalo za politiku?

Sve je na neki način djelovalo na osnovne vrijednosti koje nosim u sebi. Ne samo poslovi, nego i neka sportska etika, brojni susreti i zapravo najviše ljudi s kojima sam odrastao i formirao se. U tome posebno mjesto imaju Lazareti i kasnija druženja i duge rasprave s mojim Srđevcima.