test

VALENTIN DUJMOVIĆ PRED LOKALNE IZBORE 'Iako su nam proricali propast, opstali smo i danas smo svima poželjan partner'

Autor: Nikša Klečak
Drugoplasirani kandidat na izborima za dubrovačkog gradonačelnika 2017. godine bio je Valentin Dujmović. Iako se, obzirom na nemogućnost i zabranu kandidiranja tadašnjeg predsjednika dubrovačkog HNS-a Andra Vlahušića, u kampanju uz ostalih sedam kandidata uključio kasno, ušao je u drugi krug te ostvario vrlo dobar rezultat. Nakon lokalnih izbora i promjene vlasti podnio je ostavku na mjesto predsjednika uprave Vodovoda Dubrovnik te koalicijskim dogovorom postao zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda. Okončanjem lokalnih izbora, Dujmović mjesto u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika prepušta Mihu Obradoviću. S Dujmovićem smo porazgovarali o više tema, s naglaskom na nadolazeće izbore. 

Izbori idu, kako stvari stoje, Andro Vlahušić ide s HNS-om na listu za Gradsko vijeće. Jeste li sudjelovali u pregovorima, što se promijenilo u HNS-u u odnosu na trenutak kada se sam Vlahušić ispisao iz HNS-a?

Direktno nisam sudjelovao u pregovorima s Androm Vlahušićem. Moj je dogovor s predsjednikom HNS-a Stjepanom Ćurajem da dubrovačka podružnica sama donese odluku o tome kako želi ići na predstojeće lokalne izbore uz jedan uvjet - lista mora biti stranačka!

Samo stranačka lista

Razjasnimo i dilemu je li bila prvo kokoš ili jaje. Ide li HNS na platformu Andra Vlahušića ili Vlahušić ide na listu HNS-a?

Jasan stav HNS-a je da lista mora biti stranačka, odnosno da ne bude nikakvih nedoumica, na listiću koji će birače dočekati na izbornim mjestima pisat će „Lista HNS – i eventualno drugih stranaka“. Neće i ne može pisati „Nezavisna lista…“ niti može biti koalicija nezavisne liste i nekoliko stranaka jer takve koalicije zakon ne poznaje, a pokušaj predaje takve liste bio bi u izbornom povjerenstvu odbijen. Dakle, zakon poznaje stranačke liste i liste birača (tzv. nezavisne liste), trećih nema.

Hoćete li biti zajedno s Androm Vlahušićem na listi za Gradsko vijeće? Znate li koja mjesta pripadaju HNS-u?

Neću biti na listi za Gradsko vijeće, a što se mjesta na listi tiče, kao predsjednik županijske organizacije očekujem da HNS ima minimalno tri prolazna mjesta na koalicijskoj listi, odnosno da zadrži rezultat koji smo imali kad sam ja bio nositelj liste i kandidat za gradonačelnika. Podsjetit ću, 2017. išli smo samostalno i osvojili smo tri mjesta u Vijeću. Sve drugo smatrao bih neuspjehom.

Ima li HNS u Dubrovniku snage za to danas?

HNS sam u Dubrovniku i županiji sačuvao u najgorem periodu za stranku. Nakon što su nas svi otpisivali i izjavljivali kako ne postojimo, danas smo svima jako poželjan partner. To je dokaz snage HNS-a i drago mi je da su to i naši najveći protivnici shvatili.

Može se čuti kako ste odmaknuli daleko u pregovorima sa Županijskim SDP-om te da bi HNS mogao nastupati na županijskim izborima zajedno s njima.

Da, imali smo opciju ići samostalno ili u koaliciji. Na zadnjim izborima osobno sam nosio županijsku listu HNS-a i HSS-a kad smo dobili tri vijećnika u Županijskoj skupštini. Prije nekoliko tjedana dobili smo poziv na razgovor od strane SDP-a, a nakon pregovora i usklađivanja programa dogovorili smo zajednički izlazak na lokalne izbore. HNS u pregovorima oko potencijalnih koalicija gleda isključivo programski potencijal, odnosno vodimo se interesima naših sugrađana, a tako je bilo i ovaj put.

Znači li to ujedno da kao kandidata za župana podržavate i Roka Tolića?

Gospodin Roko Tolić je na predsjedništvu županijske organizacije HNS-a dobio podršku kao zajednički nestranački kandidat za župana dubrovačko-neretvanskog.

PONOSAN NA ULAGANJA HRVATSKIH VODA NA JUGU

Analizirajući vaše profile i stranice na društvenim mrežama može se primijetiti kako ste u četiri godine evoluirali iz lokalnog političara s komunalnim temama u ekološkog aktivista, možda zbog vašeg formalnog obrazovanja, magistar ste struke znanosti o okolišu. To su teme o kojima najviše objavljujete. Dosta ste također okupirani i aglomeracijom i općenito projektima Hrvatskih voda.

Ekologija odnosno zaštita okoliša temelj je razvoja našeg kraja, ali je i magnet za „novi turizam“ koji dolazi. Sve je više onih koji ne putuju u destinacije koje ne brinu o okolišu, odnosno sve je više onih koje privlače zelene destinacije. Dolaskom u Hrvatske vode radio sam upravo na tome da što veći dio naše županije riješi odvodnju (kanalizaciju) i mogu reći da sam u tome dobrim dijelom uspio. Mojim dolaskom pokrenute su nove aglomeracije, odnosno EU projekti kroz koje se rješava problem kanalizacije. Primjerice u Trpnju je u potpunosti rekonstruiran sustav kanalizacije te bi uskoro trebao biti stavljen u funkciju, a 80 posto investicije pokrile su Hrvatske vode. EU projekt u Orebiću bit će vrijedan preko 200 milijuna kuna, a istaknuo bih i EU projekt Janjina, kanalizaciju Žuljane koja se projektira, Mali Ston je priključen na kanalizaciju, Luka isto tako priključena, u Hodilju je projekt u tijeku. EU projekti Korčula i Lumbarda pokrenuti su 2018. godine, a ove godine očekujem i pokretanje EU projekta Župa dubrovačka.

Hrvatske vode uz 80 posto sredstava financiraju izgradnju sustava kanalizacije na Lopudu, koji se izvodi, a treba spomenuti i sustave kanalizacije na Grudi, u Moluntu, Opuzen/Slivno, čiji su radovi u tijeku i to uz Malu Neretvu, a vrijednost samo ovog projekta je preko 50 milijuna kuna. O koliko se značajnom ulaganju radi najbolje ocrtava slika da se do sada kanalizacija ispuštala u rijeku. Sustavi kanalizacije u Kleku i Komarni su također dovršeni. Sveukupno, radi se o stotinama milijuna kuna ulaganja u zaštitu okoliša. Na svakom nabrojenom projektu je radio tim stručnjaka iz Hrvatskih voda i na svaki taj projekt sam ponosan. Osim toga, u protekle dvije godine odobrena su tri velika projekta – onaj za Ploče je vrijedan 222 milijuna kuna, za Metković 440 milijuna kuna, dok se aglomeracija Dubrovnik penje na gotovo milijardu kuna, a radovi na sva tri projekta su u tijeku.

Što je s projektom Malostonski zaljev - Regionalni odvodni sustav, tu ste jako angažirani?

Da, to mi je iznimno bitan projekt i tu imam fantastičnu vijest. Naime, predložio sam da se kroz novi EU projekt izgradnje i rekonstrukcije međudržavnog odvodnog sustava „Komarna-Neum-Mljetski kanal“ odvodne cijevi u potpunosti izmjeste iz Malostonskog zaljeva te se na taj način otkloni svaka mogućnost fekalnog zagađenja u Malostonskom zaljevu. To je nemjerljiva dobrobit za budućnost Malostonskog zaljeva, znači i opstojnost školjkarstva, ali što je još važnije poduprijet će vjeru u svježu i zdravu kamenicu kao deliciju zaštićenu na razini EU. Vrijednost projekta koji se priprema je cca 380 milijuna kuna, a radit će se u suradnji s BiH što znači da će se rekonstruirati i dograditi kanalizacijski sustav kroz Neum dok će se u Stonu izgraditi novi moderni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda uz proširenje sustava odvodnje.

Medijske stupce punila je Uvala Vučine i tema izgradnje Vodoopskrbnog cjevovoda za Mljet, već ste ranije spominjali kako vam je ovo jedna od zanimljivijih okolišnih priča. Što se tu točno dogodilo?

Da, priča je potekla od mjesnog odbora u Žuljani. Mještani su nam na kratkom sastanku iznijeli informaciju i izrazili svoje negodovanje oko predviđene trase radova vodoopskrbnog cjevovoda za Mljet, zbog kojih je bila ugrožena zaštićena uvala Vučine, ali i plaža Košare, jedna od najljepših na južnom Jadranu. Upozorili su nas da na trasi koja je projektirana uskoro dolazimo na klizište preko kojega će biti nemoguće proći (što je potvrdio i sam izvođač radova). Nakon mog angažmana i angažiranja sustava Hrvatskih voda promijenili smo trasu, izbjegli ogromne količine iskopa koji bi ostavili nevjerojatnu devastaciju obale na lokaciji plaže Košare, a čije bi deponiranje na planirane lokacije ugrozilo uvalu Vučine, zapravo je više onakvu kakva je danas ne bismo vidjeli. Na vrijeme smo uspjeli dobiti izmjenu građevinske dozvole uz angažman NPKLM vodovoda, koji je zapravo i naručitelj na projektu, a Hrvatske vode su ga sufinancirale u odnosu 90 posto, dok je 10 posto financirao NPKLM. Voda je na Mljet došla na vrijeme za svečano otvaranje špina na Dan općine 29. lipnja 2018., a što se sredstava tiče, ako se dobro sjećam napravili smo uštedu od preko milijun kuna. Najvažnije od svega, spasili smo Vučine i veliki dio obale u nastavku.

'VRAĆAM SE DOMA'

S Matom Frankovićem ste prije četiri godine kao protukandidatom razmjenjivali jako puno ružnih riječi. Kakav je vaš odnos s njim, a posebno ovaj profesionalni koji se tiče odnosa Hrvatskih voda, Grada i Vodovoda Dubrovnik?

Naš je odnos danas značajno bolji nego što je bio i temelji se na profesionalnoj suradnji i interesu koji se zove grad Dubrovnik. Obojica smo zaključili da nam Grad treba biti na prvom mjestu i iznad svega i dobro je da je tako bilo jer bi mnogi projekti bili ugroženi ili usporeni da smo nastavili „ratovati“. Političari koji ne umiju interes građana staviti na prvo mjesto i koji ne znaju ništa drugo nego obračunavati se s političkim suparnicima ni nemaju što tražiti u politici. Građane zanimaju rezultati i to cijene, a na prepirke i prozivke gledaju s podsmijehom.

Obitelj vam je u Dubrovniku, posao u Zagrebu. Kako stižete pomiriti obiteljske i poslovne obveze?

Svaki vikend sam doma u Dubrovniku i to za sada funkcionira, međutim već danas mogu reći da nakon ovog mandata u Hrvatskim vodama ne namjeravam ostati u Zagrebu. Bit će to mojih gotovo 8 godina u Zagrebu, moj sin David će imati 13 godina, a Daniel 10. Da ostanem dodatne četiri godine David bi imao gotovo 18, a to da bez mene provedu djetinjstvo ne mogu dozvoliti ni sebi, ni njima. Dakle, vraćam se doma.

Popularni Članci