Antun Bašić, predsjednik stranke ŽUPKA, na lokalnim izborima pokušat će pobijediti dugogodišnjeg načelnika Silvija Nardellija. Bašić se u stranci okružio većinom mladim ljudima koji su još kao oporba promišljali upravljanje Općinom na drugačiji način. ‘Možemo bolje’ izborni je slogan Župske stranke ŽUPKA u kojemu su kao okosnici programa predstavili rješenja za probleme koje ima Općine. Za Dubrovački dnevnik  govorili su Blaženko Svaguša i Mario Grbić, obojica s višegodišnjim iskustvom u turizmu, ali i lokalnoj politici.

U kakvom je stanju prema vašem mišljenju trenutna općinska uprava?

Blaženko Svaguša: Općinska uprava trenutno djeluje kroz Jedinstveni upravni odjel podijeljen na odsjeke u kojima je raspoređeno 20 zaposlenih. Glavna karakteristika takvog ustroja je centralizirana uprava u kojoj pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela ima dominantnu ulogu i zajedno s načelnikom autokratski upravlja svim procesima koji se odvijaju unutar Općine. Velika većina zaposlenih nema autonomiju u svom radu i nije dovoljno motivirana. Za posljedicu imamo tromu općinsku upravu koja već dugi niz godina ne daje željene rezultate. Uzmete li u obzir da sam načelnik nema računalo i ne koristi se njime, jasno je da se za komunikaciju unutar rada općinske uprave ne koriste moderne tehnologije i nisu u skladu s današnjim standardima rada.

Koje je poteze potrebno povući s ciljem efikasnije i bolje uprave?

Blaženko Svaguša: U općinskoj upravi imamo dosta pojedinaca čiji potencijal nije adekvatno iskorišten, pa je u tom smjeru potrebno provesti novu sistematizaciju radnih mjesta i reorganizaciju tijela općinske uprave kako bi se stvorio učinkovit i motiviran sustav koji će svoje radne zadatke obavljati bitno efikasnije. Potrebna je i dodatna motivacija zaposlenih, a to ćemo postići kroz razvoj sustava nagrađivanja zaposlenih za uspješno odrađene radne zadatke. U naredne četiri godine, za realizaciju kapitalnih projekata, presudna će biti vještina dobivanja sredstava iz vanjskih izvora financiranja poput EU fondova, zato ćemo formirati jedno tijelo koje će se baviti isključivo tom problematikom. Uz navedeno planiramo provesti proces digitalne transformacije uprave koji će za rezultat imati kvalitetniji i transparentniji servis građanima.

Brojne male općine u Hrvatskoj su otkrile blago EU fondova. Koliko Općina Župa dubrovačka po tom pitanju zaostaje?

Blaženko Svaguša: Kao što smo, na žalost, zadnji donijeli Plan gospodarenja otpadom, tako smo i posljednji u pripremanju i apliciranju za dobivanje bespovratnih sredstava iz fondova EU za brojne projekte. Zaostatak je veliki i šteta se broji u izgubljenom vremenu i propuštenim prilikama. Do sad smo već mogli riješiti pitanje gospodarenja otpadom i urediti reciklažno dvorište, kanalizaciju, dječji vrtić, uređenje šetnica i brojna druga pitanja upravo kroz fondove EU. Druge, nama slične lokalne samouprave, su dobar primjer kako se kvalitetno mogu koristiti blagodati članstva u EU, a njihov model ćemo primijeniti u budućem radu naše općinske uprave.

Često ste kritizirali u Općinskom vijeću brojne nadzorne odbore. Što je problem s tim?

Blaženko Svaguša: Ukratko sve! U nadzornim odborima redovito sjede nekvalificirane osobe, a njihov rad stanovnici Župe dubrovačke plaćaju i do 16.300,00 kn po satu rada, kao što je to slučaj u nadzornom odboru komunalnog društva Župa dubrovačka d.o.o.. Uz to imali smo situaciju gdje je Općinsko vijeće razriješilo dužnosti jednoga člana nadzornog odbora, a on je i dalje nastavio sjediti u tom nadzornom odboru i za to uredno primao naknadu, što se ni u kojem slučaju nije smjelo dogoditi. Sam načelnik Nardelli je jedno vrijeme bio član nadzornog odbora dok je obnašao dužnost načelnika, što je u suprotnosti sa zakonima RH.

U kojoj mjeri je pandemija koronavirusa pogodila vašu Općinu? Je li na vrijeme stigla pomoć poduzetnicima koji su ekonomski najpogođeniji?

Mario Grbić: Dolaskom pandemije aktualna vlast je prvenstveno osigurala svoju sigurnu i ugodnu poziciju, a tek je onda krenula u manje kozmetičke poteze kako bi pomogla manjem dijelu pogođenih poduzetnika. Naši su vijećnici inzistirali na proračunskim uštedama prvenstveno kroz smanjenje financiranja političkih stranaka i općinskih vijećnika, nadzornih odbora i upravnih vijeća kako bi se taj novac moga usmjeriti prema pogođenim poduzetnicima. Također smo predlagali i smanjenje prireza porezu na dohodak kao mjeru pomoći svakom zaposlenom stanovniku općine, međutim naši prijedlozi nisu podržani. Pred nama je još jedna neizvjesna sezona i golemi izazov kako dodatno pomoći župskom gospodarstvu da se što prije oporavi od ove krize.

Može li se Župa preorijentirati i učiniti zaokret u turizmu?

Mario Grbić: Nalazimo se u vremenu globalne krize kad svi rade prilagodbe i poboljšanja, a pogotovo je to potrebno Župi koja je ostala na baznoj "sunce i more" ponudi. Ne nudimo turistima gotovo ništa osim prirodnih ljepota i blizine Dubrovnika. Za kvalitetan zaokret potrebno je kombinirati povijest, tradiciju, kulturu, sport i malo poduzetništvo da bismo stvorili ponudu dostojnu destinacije kakva želimo biti. Poseban naglasak mora biti na kulturi, jer je ona u potpunosti zanemarena i na sportu jer Župu vidimo kao idealan poligon za razvoj sportske infrastrukture koja će biti dodatni motiv za dolazak turista, posebno van glavne turističke sezone.

Koji su vidovi turizma bili zapostavljeni, a vi imate viziju istaknuti ih?

Mario Grbić: Ono što je hitno potrebno učiniti, ne samo radi turista nego i radi domaćeg stanovništva, je urediti naše brojne arheološke lokacije. Potrebno je restaurirati barem jednu tradicionalnu mlinicu, otvoriti prvi župski muzej i u njemu izložiti što više materijala - od tradicionalne nošnje ovog kraja do alata, oruđa, oružja i instrumenata. Prikazati bogatu tradiciju maškaravanja u Župi, možda i kroz poseban muzej maškara iz cijele Hrvatske, za što odavno postoji projekt Župskog Karnevala. Nemojmo zaboraviti da se u Župi proizvodi vrhunski nagrađivani med, tradicionalni likeri, slastice, izvrsno maslinovo ulje... Nemamo još uvijek ni svoju liniju suvenira. Lokalni ugostitelji bi trebali što više koristiti namirnice naših OPG-ova. Kulturno - zabavni sadržaji moraju biti bogatiji i učestaliji, a ne samo orijentirani na glavnu sezonu. Naša blaga klima idealna je za pripreme brojnih sportaša sa sjevera Europe, a razvojem sportske infrastrukture privukli bismo novu vrstu posjetitelja koje trenutačno nemamo.

Prati li infrastruktura potrebe u turizmu?

Mario Grbić: Ovo pitanje možete naći i u prostornom planu dubrovačke općine iz 1985. godine. Nažalost infrastruktura ne prati ni potrebe stanovništva, a pogotovo turizma. Trenutno imamo jako siromašnu dodatnu ponudu, a razvoj je orijentiran isključivo na povećanje broja smještajnih kapaciteta. Bez ovog osnovnog preduvjeta ne možemo očekivati napredak. Osim infrastrukture u klasičnom smislu, potrebni su nam sportsko-rekreacijski sadržaji kao što su biciklističke, pješačke i planinarske staze, tereni za razne sportove, a na koncu i šetnica "lungo mare" od Mlina do Plata (u perspektivi do Cavtata i Grada). Često se zaboravlja da osim kvalitetnih prometnica i svega što aglomeracija treba riješiti, u infrastrukturu spada i brzi pristup internetu koji još uvijek čekamo.