RAZGOVOR S VIKTOROM ŠOBEROM ''Nagli porast prometa i rekorde od tri milijuna putnika pratit će izgradnja novog terminala''

Možemo početi s dobrim vijestima, a to su svakako turistički pokazatelji koji su u Zračnoj luci u značajnom porastu.

Ove godine je taj skok zaista vidljiv i nadmašit ćemo rekordnu 2019. godinu, prije svega, a u odnosu na 2023. godinu, zabilježili smo značajan skok u predsezoni, travanj je bio u porastu od 33 posto, svibanj 31 posto, porast je značajan i u lipnju, i srpnju te isto očekujemo i u nastavku ljetne sezone i nakon nje. Konačni rezultat koji očekujemo bi trebao biti negdje između 3,15 i 3,2 milijuna putnika ove godine, i to će biti značajan skok u odnosu na tu rekordnu 2019. godinu, ali i ogroman skok u odnosu na 2023. godinu kada smo imali nešto više od 2,4 milijuna putnika. 

Kako te velike brojke prati organizacija posla u Zračnoj luci? Svi imaju problema s kadrom, kako vi tu stojite?

Svugdje su problemi, poremećaji su i u većini zračnih luka u Europi. Nedavno sam putovao iz Beča, i to je bio popriličan kaos tamo tog dana, ne samo s kašnjenjima, nego i s organizacijom posla na zračnoj luci. I mi se također suočavamo s određenim izazovima.  

I vi imate problema, iako se smatrate atraktivnim poslodavcem. 

Zaista se i dalje smatramo atraktivnim poslodavcem, trudimo se na sve načine da što više ljudi privučemo i da nemamo tih operativnih problemima. Nagli je skok, i u broju putnika, i u operacijama, a i uvedeno je dosta novina oko poslovnih procesa u sektoru zemaljskih usluga, prvenstveno zbog pripreme za liberalizaciju tržišta, i to nije jednostavno, nemamo što skrivati, imamo određenih problema oko pronalaženja radne snage. Do sada nismo imali potrebu za dovođenjem kadra sa strane. Uglavnom su tu radili domaći ljudi iz Konavala, Dubrovnika i okolice, ali sada smo za ta pojedina radna mjesta, za poslove u kojima je, možemo reći - fizička snaga glavni element, zaposlili 11 državljana Sjeverne Makedonije, osam državljana BiH, imamo i 19 Hrvata iz drugih dijelova RH, 10-tak studenata isto iz drugih krajeva RH, njih je sve skupa četrdesetak. 

Kako će se na vaše poslovanje i sve spomenute izazove odraziti i dolazak konkurencije u pružanju zemaljskih usluga? Za one koji ne znaju, sukladno Europskoj direktivi, zračne luke koje prijeđu brojku od dva milijuna putnika trebaju imati minimalno jednog konkurenta na platformi, dakle za Zagreb, Split i Dubrovnik Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo treba raspisati natječaj. 

Uvijek volim reći kako smo pomalo nepravedno stavljeni u taj položaj, a sve sukladno toj jednoj europskoj direktivi iz 1996. godine, koja je dosta crno-bijela, zapravo ne prepoznaje ove nijanse u kojima mi djelujemo, a to je prije svega ova naša sezonalnost. Navedeni prag od 2 milijuna putnika, zbog čega upadamo u opseg spomenute direktive, je po mom mišljenju jednostavno premali, posebno ako uzmemo u obzir našu zračnu luku koja je ipak jedna srednja ili manja sezonska zračna luka, i gdje smo stavljeni u “istu ladicu” s puno većim zračnim lukama na razini Europe koje rade cijelu godinu, zapravo imaju poprilično ujednačen promet na godišnjoj razini. Primjerice, zračna luka u Bruxellesu je također ograničena na dva pružatelja zemaljskih usluga na platformi, kao što ćemo i mi sutra imati još jednoga uz nas, ali ta zračna luka ima više od 26 milijuna putnika godišnje. Mislim kako to dovoljno govori u prilog da je potrebno uvesti puno jasnije kategorije i kriterije kad govorimo o liberalizaciji tržišta zemaljskih usluga.

Znači, neusporedivo. 

Neusporedivo je, mi smo na neki način stavljeni u istu kategoriju s velikim zračnim lukama, čak ni sezonalnost nije prepoznata u toj zastarjeloj direktivi. Smatram kako bi bilo dobro da se ta direktiva što prije izmjeni. U sličnoj su situaciji Split, ali i Zadar koji je blizu tog praga od dva milijuna putnika, odnosno kroz nekoliko je godina dio iste priče. Nadam se kako će nova Europska komisija nešto promijeniti, znam da je prijedlog izmjena bio u planovima prethodne Komisije, međutim do toga ipak nije došlo.

Radili ste u Bruxellesu 12 godina, sigurno vam je poznato to područje, je li bilo lobiranja da se ta direktiva promijeni, s obzirom na sve navedene probleme i zastarjelost?

Tu je uvijek bilo dosta lobiranja u smjeru da se na tom planu ništa ne radi, da se ne mijenja i da direktiva ostane u ovoj formi. Većina zračnih luka u Europi su odradile te procese oko liberalizacije tržišta zemaljskih usluga i boje se nekih novih poslovnih rizika koji bi se mogli pojaviti ako dođe do izmjene važeće direktive. Bez obzira na to što je to po mom mišljenju nepravedno, mi se pripremamo na tu liberalizaciju i siguran sam da ćemo taj proces uspješno okončati. Preuzeo sam mjesto glavnog direktora društva u kolovozu 2022. i od tada je već napravljeno dosta toga što se tiče naše pripreme za liberalizaciju tržišta zemaljskih usluga. Sektor zemaljskih usluga je sada jasnije funkcionalno razdvojen unutar organizacije, ali naravno i dalje u okviru iste tvrtke. Ne znam koliko ste upoznati, ali onog trenutka kad dođe konkurencija na platformu i kad dobijemo drugog pružatelja zemaljskih usluga, sektor zemaljskih usluga će na neki način morati biti samoodrživ, odnosno od onoga što prihoduje će morati planirati svoje poslovne aktivnosti i procese. Mi kao operator aerodroma nećemo više moći utjecati na način da će se novci operatora zračne luke prelijevati prema sektoru zemaljskih usluga, oni će biti na tržištu i tu će postojati dosta kontrolnih mehanizama koji će pratiti njihovo poslovanje. To neće biti jednostavno.

Uz ostalo, posljedica višegodišnjeg utjecaja ove Direktive je ta da su se u Europi pojavile, ja ih volim nazvati, tzv. gigantske tvrtke, koje pružaju zemaljske usluge u zračnim lukama. Preuzele su veliki broj ovih manjih i postoji mogućnost da će takav netko doći u Dubrovnik. Mi smo zadnji ušli u Europsku uniju i na neki način zadnji smo se počeli pripremati za liberalizaciju tržišta zemaljskih usluga. Realno mogli smo, a i bilo bi puno bolje, o ovome razmišljati prije 10 godina kad smo se sasvim približili brojci od 2 milijuna putnika. Ali, što je, tu je, liberalizaciju tržišta ne možemo izbjeći. Nadam se da će nova Komisija ipak pripremiti reviziju trenutno važeće Direktive, vjerojatno u formi Uredbe, koja će imati puno više smisla za neka buduća vremena, jer zrakoplovstvo iz 1996. kad je usvojena direktiva i današnje vrijeme su dva različita pojma i to više ne ide u istu rečenicu. 

Doprinos velikom porastu u Zračnoj luci je svakako uspostavljanje baze Ryanaira u Dubrovniku. Kako je to sve krenulo? Vi ste sudjelovali u pregovorima. 

Da, naravno, uz uži tim kojemu ovim putem zahvaljujem na izvrsno odrađenom poslu, sudjelovao sam i ja. U razgovorima s gradonačelnikom i predstavnicima turističkog sektora cijelog Dubrovnika, prije svega TZ-a Grada i Županije, prepoznali smo potrebu da Dubrovnik treba živjeti cijelu godinu i da pokušamo pronaći nekakvo rješenje koje bi išlo u tom smjeru. Ryanair nam je odmah pao na pamet, ali nismo ih htjeli dovesti pod svaku cijenu, nego na način da ipak prihvate neke naše uvjete, a to se odnosilo na promet u predsezoni, posezoni i u zimskom periodu. To njima nije bilo baš tako jednostavno prihvatiti s obzirom na to da su oni navikli uglavnom ubirati plodove kad su poslovanje i promet dosta sigurniji. Pregovori su trajali nekoliko mjeseci, dogovorili smo se i potpisali ugovor tek zadnji dan listopada 2023. u Dublinu. Nakon duljih pregovora, pristali su uključiti zimu, i to će biti za početak tri destinacije s kojima će Dubrovnik biti povezan. Trebali su to biti Dublin, Beč i London, ali u Dublinu, zbog pojedinih operativnih ograničenja zrakoplovnih vlasti Irske, nisu mogli dobiti slotove tako da su tu destinaciju zamijenili s Bruxellesom, odnosno s Charleroi. U svakom slučaju, postoji još nešto prostora za daljnji razvoj ove suradnje s Ryanairom, tako da očekujemo u određenoj mjeri svojevrsnu poslovnu nadogradnju koju bismo mogli predstaviti u bliskoj budućnosti.  

Sudjelujete na sastancima s gradonačelnikom i predstavnicima turističkih zajednica i turističkog sektora. Hoće li sve biti uzalud ako ti gosti ne naiđu na otvorene hotele, kafiće i restorane?

Nedavno smo imali jednu prezentaciju u suradnji s Gradom Dubrovnikom u gradskoj vijećnici, bili su predstavnici ugostitelja i turističkog sektora i mi smo im na neki način predstavili dio zimskog plana koji je dosta bogatiji ove godine i sve ono što planiramo do sljedeće sezone. Mi smo zaista taj svaki korak zajednički odradili. Ne bismo se ni usudili to sve raditi bez da smo uključili sve dionike, prvenstveno mislim na gradonačelnika, župana i turističke zajednice, sa svima dosta aktivno komuniciramo. Gradonačelnik je izrazio veliko zadovoljstvo time što se Ryanair pokazao pozitivnim i što su gosti koji dolaze s tim prijevoznikom napunili kapacitete u onom dijelu godine kad je Dubrovnik bio poprilično prazan i sad je dosta življi. A sad to isto očekujemo i od rujna, listopada pa čak i studenog. Nadam se da ćemo nastaviti takvu istu koordinaciju kao i do sada. Sve pohvale mogu dati na tu suradnju jer smo svi shvatili, ako nismo zajedno i ako se ne predstavljamo u svojevrsnom bloku, to ne ide tako jednostavno. Htio bih svakako naglasiti kako nam je američko tržište svima jako važno. U tom smislu mogu spomenuti primjer dobre prakse gdje smo mi iz Zračne luke, gradonačelnik i turistički dionici zajednički održali sastanak u Londonu s predstavnicima United Airlinesa, i to je urodilo plodom. I oni nas puno ozbiljnije gledaju kad nastupamo zajednički. Uskoro ćemo imati važne pregovore vezane uz povezanost s jednim hubom na Srednjem istoku, idemo u istom timu u listopadu i nadam se kako ćemo se vratiti s lijepim vijestima otamo. 

Možete li konkretnije govoriti o kojim je novim destinacijama riječ? 

Značajan broj putnika do 2019. imali smo iz Azije i Australije, oni su recimo koristili hubove kao što je Doha u Kataru. Nama je poveznica s takvim jednim hubom jako važna i to bi nam dobro došlo. Također, želimo imati još jednu američku konekciju i na tome ustrajno radimo.

Kolike su šanse za to?

Najveći problem nismo mi, ni Dubrovnik kao destinacija, nego taj problem u poremećaju u dobavnim lancima u zrakoplovnoj industriji. Nedostaje zrakoplova, ne dolaze navrijeme. Boeing ima svoje unutarnje probleme, čak i vrlo zabrinjavajuće, koji se tiču kvalitete, što se kaže, pali se crveno svjetlo i tu su sad nastali ti nekakvi potresi na tržištu. Dok te kompanije ne dobiju dovoljno novih zrakoplova, a neki stariji zbog svojih godina već moraju izlaziti iz uporabe, oni ne mogu tako jednostavno širiti nova tržišta. Ali, mi jesmo odradili dosta sastanaka u ovih godinu dana, i službenih, i neslužbenih komunikacija, radimo na tome, često smo u kontaktu s njima, gledamo koja bi to bila destinacija u SAD-u, to nam je jedan od glavnih ciljeva, da uz New York koji će ostati, imamo još jednu destinaciju. 

Koje bi to bile destinacije s kojima će Dubrovnik ostati povezan i van sezone?

Osim Ryanaira s tri linije, London, Beč i Bruxelles, imat ćemo tijekom cijele zime povezanost s Varšavom (LOT), Easy Jet će nas kroz studeni i ožujak povezivati s Manchesterom i Londonom. Turskih Airlines ostaje s Istanbulom. Jako lijepa vijest je da smo dogovorili i Barcelonu s Vuelingom tijekom ove zime. Također imamo i Madrid s Iberijom koji će letjeti tijekom studenog i opet počinju mjesec dana ranije od ljetnog reda letenja, dakle odmah početkom ožujka. Ostajemo povezani s Dublinom tijekom studenog i ožujka s Air Lingusom. Naravno, ostaje i povezanost s Frankfurtom s Croatiom Airlines. 

Sezona će očito biti znatno dulja, bit će nešto gostiju i zimi, ali to sad treba popratiti i ponuda.

Bez sinergije nećemo uspjeti, ni mi, ni oni. Ako ponuda ne prati, sve ovo gubi smisao što se tiče dovođenja putnika i prometa u Dubrovnik. Suradnja s Gradom, prvenstveno s gradonačelnikom, ali i s Turističkom zajednicom grada je ključna, upoznat sam da Grad radi na pripremi poticajnih mjera za ugostitelje, to je ono što trebamo. Koliko sam shvatio, uskoro će biti prezentirane konkretnije mjere koje će potaknuti taj sektor da nas poprati u svemu ovome što radimo. 

Možemo se dotaknuti investicija u Zračnoj luci, kakvi su planovi? Spominje se novi terminal, potrebe su povećane. 

Potrebe su nam velike s obzirom na ono što planiramo s brojem putnika. Jedna od situacija koja nam se dogodila je taj nesretni Brexit. Naime, glavni terminal zračne luke je podijeljen na Schengen i non-Schengen dio, i sad imamo situaciju da nam je non-Schengen dio terminala mali jer se u putnike iz trećih zemlja računaju i putnici iz UK-a. Dodatno, postoji velika vjerojatnost da će u budućnosti veći promet ići u korist država iz non-schengenskog područja. Dakle, taj non-Schengen dio terminala nam je dosta mali i uz ove planove koje imamo s brojem putnika i operacija to jednostavno neće zadovoljiti naše potrebe. Nismo htjeli nikakve odluke donositi na brzinu, nego smo odlučili napraviti novi Masterplan koji bi nam dosta toga trebao definirati. To radi tvrtka AMD Sigma koja je taj posao dobila na javnom natječaju, a radi se o tvrtki u vlasništvu zračne luke u Münchenu. Ta zračna luka je jedna od vjerojatno najboljih organiziranih i dizajniranih zračnih luka u Europi po mom mišljenju, tako da sam siguran što će se pojedine najbolje prakse i ideje preslikati i kod nas.

Sredstva bi ovoga puta bila vlastita.

Što se tiče europskih fondova, tu više neće biti prostora, Europska unija se već odavno odmiče od koncepta financiranja zračnih luka. Srećom, imamo nešto sredstava da ipak možemo planirati tu vrstu investicijskog ciklusa. Vidjet ćemo što će Masterplan iznjedriti, što će nam kazati, gdje su nam ti najbolji prostori za širenje. Mislim kako je to jedan dio zapadnog dijela, u prostoru gdje je stara zgrada A tu vidimo dosta potencijala. Dobro bi nam došao jedan efikasan terminal koji bi mogao raditi cijelu godinu i koji bi mogao biti za putnike iz non-Schengen zemalja ili obratno, ili kako nam već bude odgovaralo. Tako bi postojala mogućnost da u ovom drugom dijelu godine trenutno glavni terminal ipak stavimo u nekakav hladni pogon, a da koristimo ovaj u kojega bismo mogli implementirati sve nove zelene i održive tehnologije i koji nam ne bi bio skup za održavanje. Sad su nam troškovi održavanja terminala tijekom zime dosta veliki, to je ogroman sustav. Ali, kao što sam naveo, razmišljamo o svim tehnologijama koje će doprinijeti podizanju segmenta održivosti općenito. Tako smo pripremili projektni plan vezano uz instalaciju solarnih panela po cijelom području Zračne luke, to je nešto što nas očekuje u narednih godinu ili dvije dana. Također, jako se veselim što ćemo uskoro imati moderni računalni sustav za procesuiranje i obradu putnika (CUPPS) koji će nam puno olakšati sve poslovne procese za prihvat i otpremu putnika. Između ostalog, navedena platforma će omogućiti korištenje aplikacije koje će značajno doprinijeti poboljšanju iskustva korisnika pri korištenju usluga naše zračne luke. Moram reći kako smo imali dosta negodovanja putnika oko toga, posebice u dijelu otežanog i pomalo zastarjelog sustava online check in-a, tako da je to jedan od najvažnijih projekata koje vodimo i uskoro ćemo objaviti javni natječaj za nabavu tog sustava. To je slikovito rečeno “upravljačko srce” zračne luke i taj proces neće biti nimalo jednostavan, međutim sasvim smo predani da to napravimo. 

Što je s generalnom avijacijom? I taj segment poslovanja je u porastu. To su gosti visoke platežne moći, kako izlazite na kraj s njima, imaju li neke posebne prohtjeve?

To su gosti više platežne moći, među njima ima i tih takozvanih 'celebritija'. Dolaze i odlaze ''tiho'' jer uglavnom oni to tako vole. Dobro je da imamo zasebni terminal poslovnog zrakoplovstva, to nam daje na jednoj prepoznatljivosti i ekskluzivnosti, toga će biti i toga će biti sve više tako da smo zadovoljni s ukupnim poslovanjem tog segmenta. 

Do sada ste svečano dočekivali milijuntog i dvomilijuntog putnika, a ove godine bi to trebao po prvi put biti i tromilijunti putnik ili putnica. Kad bi to trebalo biti? 

Do 23. srpnja Zračna luka Ruđer Bošković zabilježila je više od milijun i 500 tisuća putnika. Ove godine smo dosta ranije došli do milijun putnika i tako ćemo dosta ranije doći do dva milijuna putnika, a nadamo se i nakon toga do tog povijesnog rezultata tj. tromilijuntog putnika, vjerojatno krajem listopada ove godine.

Moramo se dotaknuti i teških tema, problema koje ste naslijedili, a to su svakako penali i europska sredstva bez kojih ostaje Zračna luka zbog javnih nabava koje nisu dobro provedene. Koliko je toga bilo? Što se tu točno događa, čujemo da se očekuje još jedna financijska korekcija? 

Da, to su one teže teme. Možemo potvrditi kako ćemo imati još jednu financijsku korekciju koja nam stiže iz Bruxellesa i to ćemo uskoro morati platiti, ista iznosi otprilike 2,2 milijuna eura. To je zaostalo iz 2016. godine, radi se o jednom postupku javne nabave gdje je nadležna Uprava Europske komisije, a temeljem žalbe na postupak javne nabave, zaključila kako spomenuti postupak nije proveden na ispravan način i propisali su nam tu korekciju od nekih 10 posto iznosa koji je dobiven za zgradu C (Terminal). To je ono što moramo uskoro platiti. Nisu to idealne vijesti, siguran sam da je to moglo i puno bolje, ali eto, sad iz ove perspektive teško je žaliti za tim vremenima. Ti su novci mogli ostati ovdje, mogli smo ih investirati u nešto drugo, a sad ih moramo vratiti. Nažalost, imali smo dosta tih postupaka javne nabave koji su bili penalizirani. Od 11 postupaka nabave za projekt “Razvoj Zračne luke Dubrovnik” na 10 postupaka su nam propisane korekcije, četiri korekcije od 25 posto, četiri korekcije od 10 i dvije korekcije od pet posto. U konačnici, približno 20 milijuna eura. Navedenom računicom su obuhvaćene situacije gdje smo morali vratiti dio sredstava, situacije gdje nismo dobili sredstva od EU nego smo morali uložiti vlastita sredstva. 

Tadašnji direktor Roko Tolić, sada direktor Aerodroma Crne Gore, kao i njegov prethodnik Tonči Peović, baš su se ovih dana pohvalili na društvenim mrežama kako su bili u Dublinu u pregovorima s Ryanairom. 

Nisam to vidio na društvenim mrežama, ne znam, želim samo naglasiti da me veseli činjenica što smo mi prva zračna luka u okruženju koja je uspješno dogovorila baznu suradnju s Ryanairom na način da smo nešto značajno dobili i zauzvrat, tj. dobili smo stabilnu zimsku povezanost, što nam je i bilo najvažnije. Ukoliko su kolege iz Aerodroma Crne Gore prepoznali da smo mi nešto dobro napravili, i da je koncept zaista dobar, onda naravno i oni mogu preslikati takav koncept i kod sebe. 

Još jedna teška tema je Croatia Airlines, dojam je kako imaju maćehinski odnos prema Dubrovniku, tu su konstantno visoke cijene, kao i kašnjenja… 

Oni su sad ušli u fazu svoje tranzicije, narednih godina trebali bi nabaviti 15 novih zrakoplova, zapravo prvi zrakoplov je već stigao. Oni su nama jedan od najznačajnijih partnera, tu uopće nema dileme, i ja mogu razumjeti da im trenutno nije lako. Pokušavaju pronaći rješenja kako bi što lakše prebrodili tu cijelu situaciju izmjene flote i svega što ih očekuje. S te mi je strane sasvim razumljivo, to uopće nije jednostavan posao i uvijek postoje određeni poremećaji koji se događaju zbog svih tih operativnih ciklusa koje oni u ovom trenutku vode, i zato ne mogu biti negativan. Mi smo s njima dogovorili za sljedeću godinu Frankfurt, tri puta tjedno, to nastavljamo. Jasno su nam objasnili kako nam oni u ovom trenutku više od ovoga ne mogu ponuditi s obzirom na ograničenja flote. Imamo čvrsto obećanje kako će se taj odnos u narednim godinama poboljšati, zapravo čim završe sve aktivnosti oko spomenute tranzicije. Znam kako je uvijek bilo tih komentara oko cijene karata. S obzirom na to da oni odvijaju promet prema Dubrovniku i drugim destinacijama u Hrvatskoj u okviru ''PSO - Public Service Obligation'' koncepta, to bi trebalo dobro analizirati i vidjeti koliko tu ima prostora, koliko je to zaista adekvatna cijena. Dakle, mi jesmo malo odsječeni od suradnje s njima zbog te tranzicije u koju su oni krenuli i koja je još u tijeku. Nama je zapravo Ryanair dobro došao u smislu cjelogodišnje povezanosti, što je nama najbitnije, ne samo nama kao Zračnoj luci, nego i stanovnicima ovoga kraja.

Možemo završiti razgovor u revijalnom tonu. Kako uopće s vaše pozicije organizirate slobodno vrijeme ovako u srcu sezone, hoćete li na godišnji? Možda imate neku poruku svojim zaposlenicima ovom prilikom?

Planiram uzeti nešto malo godišnjeg odmora u posljednjem tjednu kolovoza, ali zapravo ću se truditi što više da ovaj dio sezone odradimo najbolje što možemo. Vidim i naše zaposlenike, posebno one u operativi, zaista im nije lako. Želim svim zaposlenicima, a posebno onima u operativi, uputiti veliku zahvalu na ogromnom trudu i radu koji svaki dan pokazuju u vrlo zahtjevnim i izazovnim situacijama koje imamo ove sezone. Osjećam da trebam biti tu i trudit ću se da budem što više, barem dok je ovaj glavni dio sezone toliko aktivan. Svakodnevno ima nekoliko operativnih stvari gdje treba donositi brze odluke i naravno sa svoje strane želim doprinijeti koliko mogu. Jasno mi je kako sam ovdje ja najodgovorniji za sve poslovne odluke. Naravno, uvijek se savjetujem sa svojim suradnicima, zatim na temelju svih dobivenih inputa sam procijenim i donosim konačne odluke - tako je i najbolje s obzirom na to da je sve u domeni isključivo moje odgovornosti. Ja tu odgovornost, naravno, preuzimam, ne želim je prebacivati ni na koga ispod sebe, hijerarhija je takva da je uvijek jedan glavni i odgovorni direktor društva. U tom smislu, smatram da mi je mjesto biti tu kad je najteže i najizazovnije, kad se događa najveći dio prometa u sezoni.

 *Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika