Nakon više od 15 godina radnog staža u Policijskoj upravi Miho Šutalo je 2019. godine okrenuo novu stranicu u svojoj karijeri postavši voditelj Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika. Tako se ovaj bivši policijski inspektor prihvatio ozbiljnog posla te jednu akciju zamijenio drugom, jer rad šefa komunalnih redara itekako je sličan onom policijskom. Za Dubrovački dnevnik Šutalo govori o uvođenju reda u javne površine, zakonskim propisima, suradnji s građanima i drugim važnim pitanjima.

Na čelo komunalnog odjela došli ste 2019. godine. Jeste li zadovoljni s poslom koji ste do sad obavili?

- Nakon prilagodbe i analize kolektiva postavio sam temelje na kojima gradimo Odsjek, ali i odnos prema građanima s ciljem uzajamnog povjerenja i poštovanja. Smatram da se na tim temeljima izgradio jedan iznimno kvalitetan, funkcionalan, stručan i nadasve učinkovit Odsjek koji odgovara svim zahtjevima koji se pred nas donose te da građani, odnosno velika većina njih, doista može posvjedočiti da smo doista tu za njih, jer su oni zapravo naši poslodavci kojima u konačnici odgovaramo. To mi je bio jedan od strateških ciljeva, dati građanima do znanja da smo, sukladno našim zakonskim ovlastima, jednostavno tu da bismo njima služili.

Prisjetimo se kako je ta 2019. bila rekordna godina za grad zbog čega je sigurno bilo znatno više komunalnog nereda.

- Sigurno da je 2019. godina u mnogim segmentima bila rekordna, pa tako i u smislu očuvanja i nadzora komunalnog reda. Kao potvrdu toga zapravo mogu navesti da je u periodu od siječnja 2010. do siječnja 2019. godine Odsjek u prosjeku imao 250 upravnih postupaka godišnje, a od 2019. do danas u prosjeku imamo oko tisuću upravnih postupaka godišnje. Dakle, podizanje razine samog Odsjeka u tom segmentu za 400 posto je itekako respektabilno i ta činjenica govori o načinu rada i postupanja komunalnih redara Grada Dubrovnika od 2019. godine pa do današnjih dana. Da se razumijemo, nije mi cilj hvaliti Odsjek, odnosno redare i mene osobno kao prvog među jednakima, ali je činjenica, na koju sam neopisivo ponosan, da je Odsjek za komunalno redarstvo počeo rasti, raste i nastavit će rasti.

Kakve su povratne informacije od građana? Jesu li zadovoljni s vašim radom?

- Napredak je itekako vidljiv te nam tu zadovoljštinu nitko ne može oduzeti. Možda netko to ne vidi, ali vidimo mi, odnosno ja. Naravno, neka nam građani sude, svakako nas se ponekad proziva zbog kojekakvih neopravdanih razloga, posebice zbog sankcioniranja i slično, ali uvjeren sam kako mnogi naši sugrađani mogu potvrditi da smo itekako dostupni, pravovremeni i ono što je zapravo najbitnije, učinkoviti. Neutralni građani to itekako osjete. Ovom prilikom zahvaljujem svim službenicima Odsjeka za komunalno redarstvo koji su dali svoj doprinos, jer bez njih ipak ne bi bilo ove priče.

Što su za vas izazovi pandemijskih godina, kada nema toliko posjetitelja? Je li vam zapravo sad teže jer ste morali provjeravati drže li se građani epidemioloških preporuka?

- Službenici našeg Odsjeka postupaju po oko 14 Zakona i 18 Odluka što je popriličan broj zakonskih i podzakonskih akata. Radi se o zahtjevnom, ponekad kompleksnom i stresnom, ali i zanimljivom poslu. Između ostalog, u ovo pandemijsko vrijeme, naši službenici postupaju i po Odlukama Stožera civilne zaštite kojom prilikom nadziremo poštivanje istih u smislu maksimalnog broja ljudi na otvorenom ili zatvorenom prostoru, dezinfekcija unutar zatvorenih prostora, nošenje maski, držanje razmaka i slično. Do sada smo izdali stotine usmenih upozorenja u svezi sitnih nepravilnosti te moram priznati da su naši sugrađani u tom smislu itekako savjesni i disciplinirani. Osim toga, imamo svoga standardnog posla koji proizlazi iz široke lepeze razno-raznih postupanja, jer mi imamo posla i kad nema turista u gradu. Grad Dubrovnik je gospodar javnih površina, a mi smo čuvari istih, reagiramo i na sve one površine koje su u privatnom vlasništvu, a vidljive su s javne površine. Evidentno je da u našem poslu jednostavno nema stajanja. Mnogi građani nas poistovjećuju s ljetnim mjesecima smatrajući da samo tada radimo ozbiljan posao, ali to je djelomično točno u smislu da nam je tada za nekih tri do četiri puta povećan opseg posla, dok mi zapravo uvijek imamo poprilično posla.

Iako naporno radite, imate veliku odgovornost, vaš rad ponekad nije vidljiv, a neki procesi su dugotrajni. Je li vam to frustrirajuće?

- Naš posao je opsežan i pri tomu moramo zadovoljiti sve norme koje iz toga proizlaze, a što je najvažnije građani moraju biti zadovoljni. Jasno da su oni ponekad nestrpljivi, razumijem da bi u određenim situacijama, prilikom prijave nepravilnosti, htjeli da se ona riješi odmah, bez odgode, međutim, u većini slučajeva moramo provesti odgovarajući upravni postupak koji nažalost nekada može malo duže potrajati, jer izvršenik, odnosno osoba prema kojoj se postupa, također ima prava sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. Doduše, doista ponekad možemo odmah postupati, ali samo u granicama koje nam zakonski i podzakonski akti dopuštaju, odnosno naše ovlasti.

Koliko vam olakšava u poslu nova Odluka o komunalnom redu koja je stupila na snagu prošle godine?

- Imamo modernu, konkretnu i dosta proširenu Odluku o komunalnom redu, koja je stupila na snagu krajem rujna 2020. godine. U izradi Odluke su prisustvovali najkompetentniji i najiskusniji komunalni redari, jer sama Odluka ne može puno značiti ako provedba iste zapinje. Stoga građanima mogu poručiti da komunalni redari imaju odlične alate s ciljem provedbe više-manje svih zakona i odluka po kojima su ovlašteni postupati, te da je zadnjih godina itekako vidljivo uvođenje reda, odnosno sankcioniranje nereda. Unatoč svemu, situacija s komunalnim redom je trenutno u vrlo dobrom stanju. Unatoč ograničenim ljudskim resursima unutar našeg Odsjeka, stižemo reagirati na sve tekuće probleme te iste rješavamo u popriličnom obimu, koliko nam zakon dozvoljava, pritom misleći na provođenje samih upravnih postupaka, što je zapravo glavni alat prilikom postupanja komunalnih redara.

NAGLASITI

Jeste li u ovom period fleksibilniji prema prekršiteljima u smislu da ih ne kažnjavate strogo nego nekad pogledate kroz prste?

- Nakon 2019. godine te ulaskom u pandemijsku 2020. kao i evo već 2021., smo na određeni način modificirali naš pristup u smislu sankcioniranja novčanim kaznama, gdje ćemo u pravilu pribjeći sankcioniranju samo tamo gdje je neophodno. Prilog u tome govori da smo 2020. imali pet puta manje prekršajnih naloga nego 2019. godine. To je sve zato što smo, poput svih ostalih, svjesni novonastale situacije koja je sve samo ne dobra te smo se prilagođavali, a opet održavali visoku razinu komunalnog reda. Naravno da ne želimo kažnjavati, osobno bih želio da nikad nikoga novčano ne sankcioniramo, ali je naš posao jednostavno takav.  Osnovna je razlika je li počinitelj prekršaja taj čini napravio s namjerom ili iz neznanja. Naravno da građani sitnim manevrima žele naći izlaz iz pojedinih neugodnih situacija, ali mi imamo jedan cilj, a to je da se problem riješi. Smatram da smo u tome uspješni. Dakle, ne želimo kažnjavati, ali reda mora biti. Zbog toga nas prozivaju i negativno percipiraju kao da samo kažnjavamo, ali to doista ne utječe na mene.

Što je po vašem mišljenju najteži komunalni prekršaj?

- Svaki komunalni prekršaj ima svoju težinu koja se ne može konkretno niti paušalno izmjeriti. Subjektivan osjećaj prilikom zamjećivanja prekršaja, kako od strane građana, pa do komunalnih redara je različit tako da bih rekao da je svaki prekršaj težak na svoj način. Međutim, svakako bih kao specifične prekršaje izdvojio sve one koji se odnose na onečišćenje okoliša i postupanje prema životinjama.

Ono što svakodnevno vidimo prolazeći ulicama je nepropisno odlaganje otpada. Kako riješiti taj problem?

- Nažalost, samo sankcioniranjem, jer u ovim slučajevima lijepa riječ nema težinu, već samo i jedino sankcija. Propisano je da se otpad odlaže u za to predviđene spremnike svakim radnim danom, osim subote, od 19.00 do 3.00 sata, a sve suprotno tome je prekršaj za kojeg je predviđena sankcija u iznosu od dvije tisuće kuna. Što se zapravo događa? Vrijedni djelatnici Čistoće prazne spremnike u ranim jutarnjim satima, te je sustav osmišljen tako da taj spremnik zapravo bude u potpunosti prazan do 19.00 sati čime se izbjegavaju, posebice u ljetnim mjesecima, neugodni mirisi, potencijalne zaraze i slično. Međutim, ponekad smo svjedoci da do 9.00 sati spremnici budu puni otpada, uslijed čega svi negoduju, a sami građani su tome doprinijeli. Komunalni red počinje i završava sa svima nama, te se ne može nepoštovati isti, a istovremeno zahtijevati visoku razinu komunalnog reda. To jednostavno ne ide jedno s drugim i to je zapravo i razlog našeg postojanja. U svakom slučaju, pojačat ćemo nadzor nad provedbom Odluke u smislu načina i vremena odlaganja otpada.

Također dosta ljudi još uvijek ne čiste za svojim kućnim ljubimcima koji obavljaju nuždu na javnim površinama. Kako stati na kraj takvom ponašanju?

- Odgovorno tvrdim da 90 posto naših sugrađana poštuje Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, te da uredno čiste za svojim psima vodeći ih na povodcu. Međutim, ostatak sugrađana istu ne poštuje. Mojim dolaskom u Odsjek sam ovaj problem detektirao kao gorući. Tada su na području grada postojala samo dva skenera za očitati mikročip psa, nakon čega sam osigurao da sada svaki redar ima svoj vlastiti skener prilikom izlaska na teren, čime je zapravo rapidno skočio broj prijavljenih vlasnika, odnosno kazni. Tako su građani javnim pogovorom došli do saznanja da vrlo lako mogu biti sankcionirani čime smo zapravo jednim dijelom došli do ovih 90 posto. Slažem se da je problem i dalje izražen, iako je bio dosta nezgodniji. Problem stvaraju psi koje građani puste bez nadzora, a koji zapravo sami šetaju i onečišćuju okoliš. Mislim da ćemo u smislu ovog problema imati sve manje i manje posla, jer nadzor funkcionira, a građani su korektni.

Jesu li građani počeli s uklanjanjem vanjskih jedinica klima uređaja u povijesnoj jezgri?

- Svim vlasnicima klima uređaja unutar povijesne jezgre je dat rok od pet godina po stupanju Odluke o komunalnom redu na snagu da uklone vanjske jedinice tako da ne budu vidljive s javne površine. Grad Dubrovnik, Zavod za obnovu Dubrovnika i Konzervatorski odjel u Dubrovniku će u tom pogledu sufinancirati taj zahvat premještanja dok će vlasnici snositi troškove nabave novih klima uređaja. U svakom slučaju, građani mogu biti mirni do rujna 2025. godine.

Jeste li konačno pronašli zajednički jezik s ugostiteljima? Bilo je dosta nesuglasica po pitanju stolova, preglasne glazbe, reklamiranja i slično?

- Imamo izvrsnu suradnju s ugostiteljima, jer oni poštuju pravila. U tome leži sva mudrost. Lako je raditi kada je obostrano poštovanje s ciljem zajedničkog interesa. Naš je interes da oni budu skladni s duhom i tradicijom grada, da našim gostima pružaju vrhunsku uslugu, a njihov je interes da sebi i svojim obiteljima osiguraju pristojan život. Činjenica je da nema grada bez ugostitelja, niti ugostitelja bez grada. Na kraju svi možemo biti zadovoljni, jer smo postavili pravila, odnosno našli smo mjeru i pojasnili pravila koja vidimo da ugostitelji razumiju.

Za vrijeme ljetnih mjeseci građani povijesne jezgre najviše se žale na buku, dok s druge strane imamo one koji bi da glazba traje dulje i da je možda glasnija, jer zabava u gradu je važan segment turističke ponude. Kako pomiriti te krajnosti?

- Moram priznati kako svake godine u ljetnim mjesecima imamo problema s bukom iz ugostiteljskih objekata koja remeti mir stanovnika povijesne jezgre. Naime, svake sezone imamo nekoliko žarišta na dnevnoj bazi te iste rješavamo po prioritetima. Trenutno se ljudi najviše žale na prekomjernu buku na Bunićevoj poljani.

U takvim okolnostima mnogi se obraćaju vama. Možete li pojasniti što je vaša nadležnost u tom poslu?

- Primjećujem da u zadnje vrijeme pojedinci, kojima je na ovaj ili onaj način dostupan javni prostor, iz nespretnosti i neznanja prozivaju rad komunalnih redara, odnosno nepostupanje po preglasnoj glazbi, a čime nam, ne znajući, i vjerujem bez loše namjere, čine nemjerljivu štetu i narušavaju teško stečen ugled. Dakle, Zakonom o zaštiti od buke su propisane mjere u cilju izbjegavanja neželjenih posljedica uslijed prekomjerne buke. Tim Zakonom je propisano da inspekcijski nadzor provode sanitarni inspektori Državnog inspektorata dok iznimno, komunalni redari postupaju po Odlukama. To znači da jedinica lokalne samouprave mora donijeti Odluku utemeljenu na Zakonu o zaštiti od buke, a komunalno redarstvo će provoditi odluku. Mi imamo takvu Odluku o ugostiteljskoj djelatnosti koja zapravo definira uporabu akustičnih i elektroakustičnih uređaja na otvorenom, a o čemu zapravo govori Zakon o zaštiti od buke. E sad, gradonačelnik donosi zaključke koji proizlaze iz Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti pa time zaključci dopuštaju vlasnicima ugostiteljskih objekata da unutar zakupljene javne površine reproduciraju glazbu u za to određenom vremenu. Mi sve to uspješno nadziremo i provodimo. Međutim, komunalno redarstvo nema alat kojim će spriječiti trenutno najveći problem grada, a to je prekomjerna buka.

Tko onda ima taj alat?

- Taj alat u svojim rukama imaju službenici Sanitarne inspekcije i službenici policije. Dakle, Sanitarna inspekcija je ovlaštena, sukladno zakonu i pravilniku o najvećim dopuštenim razinama buke, izmjeriti jačinu buke na određenom području. Komunalni redari to ne mogu, niti smiju, nisu ovlašteni. Pojedinci koji nas prozivaju navode da Sanitarna inspekcija nije ekipirana i da nema dovoljno ljudi. Pitam se što bi to trebalo značiti, je li to problem komunalnog redarstva? Također, svaki službenik policije je dužan postupati sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem je čl. 13 više nego jasan. Imamo situaciju da Sanitarna inspekcija ne izlazi na teren, jer nemaju dovoljno ljudi, a oni su zapravo prvi koji su nadležni, da policija ne postupa, jer objekt ima dozvolu od Grada te nas se svih skupa proziva i pritom neistinito navodi da mi možemo čak postupati kao policija u smislu da možemo djelovati na temelju narušavanja javnog reda i mira u slučaju buke. Sve to ukazuje na elementarno nepoznavanje naših ovlasti.  Zapravo, želim reći da građani budu bez brige, kada objekt prekrši odredbe Odluke Grada ili Zaključak, slijedi rigorozna kazna i to je javna tajna.

NAGLASITI

Ali ugostitelji se strogo drže propisa i gase glazbu u 23.30 sati. U čemu je onda problem?

- To je zato što su redari u blizini i oni to znaju. Kada nam se da alat, mi ga koristimo i to vrlo uspješno, jer ugostitelji itekako znaju te poštuju pravila igre. Međutim, stvorila se siva zona u kojoj se isprepliću ovlasti drugih tijela, a koje neki ugostitelji koriste. Postavimo pitanje zbog čega? Komunalni redari imaju određena ograničenja i nejasnoće po tom pitanju. Poprilično sam uvjeren da će vas policija sankcionirati ako u večernjim satima preglasno puštate glazbu na otvorenom iz vlastitog automobila te time remetite mir i odmor okolnih stanara. Isti ishod bi bio da u podne puštate preglasnu glazbu iz svoga stana. Ne vidim niti jedan razlog da policija, primjerice, u 20.00 sati, prilikom evidentiranja preglasne glazbe tom ugostitelju ne napiše prekršajnu prijavu koju će proslijediti kao obavijest UO za turizam Grada Dubrovnika, a temeljem čega će, sukladno Odluci o ugostiteljskoj djelatnosti, gradonačelnik smanjiti radno vrijeme objekta i do 4 sata. A sada je radno vrijeme do ponoći što znači da će moći raditi do 20.00 i to je to. Problem riješen. Jednom zauvijek. A obrazloženje da se ne može postupati, jer ugostiteljski objekt ima dozvolu Grada jednostavno ne stoji. Gradonačelnik je dao dozvolu za izvođenje glazbe uživo, a ne za narušavanje javnog reda i mira. Na kraju krajeva, ugostitelj se prilikom zaprimanja zaključka obvezao poštivati javni red i mir te je isto decidirano navedeno u zaključku, ali prekršaj iz domene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira utvrđuje policija, nitko drugi. U svakom slučaju, ovih dana je dogovoren sastanak sa službenicima policije, s kojima imam izvrsnu suradnju jer sam i sam bivši pripadnik, te predstavnicima GK Grad koji se trude, kao i svi mi, da nam svima bude bolje i ugodnije. Uvjeren sam kako ćemo na sastanku pronaći pravo rješenje koje će zadovoljiti, prvenstveno građane, naše goste, ugostitelje te posljedično svih nas ostale.

Petnaest ste godina radili u PU dubrovačko-neretvanskoj u službi Odjela kriminalističke policije kao viši policijski inspektor. Nedostaje li vam taj posao koji je zasigurno prepun akcije ali i stresa?

- Dugi niz godina sam radio kao kriminalistički službenik unutar PP Dubrovnik, taj period mi je većim dijelom ostao u trajno lijepom sjećanju. Iz sustava policije sam sa sobom donio jedno nemjerljivo iskustvo koje mi olakšava rad kao voditelju Odsjeka za komunalno redarstvo koje je također stresno zanimanje, možda čak i više nego policijsko. Svakako da mi nedostaju pojedine bivše kolege s kojima i dan danas održavam izvrsne odnose, dok mi kriminalistički posao, kako kažete akcija i stres, ne nedostaju. Toga sam se doista nauživao dok sam radio.

 *Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom