test

INTERVJU ZRINKA RAGUŽ: Povukli smo milijardu kuna, nijedan projekt nije stopiran, a ispred nas su europski projekti za oporavak od krize

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
U vremenu covid krize, najpogođeniji sektor je onaj turistički, a u najnezavidnijoj se poziciji nalazi Dubrovnik koji u prvom redu egzistira  od turizma te je prvenstveno avio destinacija. Koliko mu u novonastaloj situaciji mogu pomoći europska sredstva, što se radi po tom pitanju te koji su projekti u planu u razgovoru za Dubrovački dnevnik otkriva pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, ujedno i potpredsjednica dubrovačkog HDZ-a. 

Ova gradska uprava vrlo često naglašava važnost EU projekata, navodi kako je baš to jedan od njenih glavnih i najboljih poteza. Koliko je konkretno u mandatu ove gradske uprave uopće povučeno sredstava i koji su, po vašem mišljenju, najvažniji projekti koji su se njima realizirali?

Ugovorili smo projekte vrijedne preko milijardu kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava  u tri i pol godine mandata. Time smo ispunili obećanje koje smo dali prije nepune četiri godine, a to je kako ćemo „otkriti“ fondove EU jer prethodna vlast gotovo ni kune nije povukla iz tog izvora. Turizam je bilježio rekorde pa se nije razmišljalo o tome da se prihodi iz tog izvora pažljivije koriste, a da se iz EU fondova financira što više toga potrebnoga Gradu.

Nažalost, dočekala nas je percepcija Dubrovnika kao bogatog grada kojem ne trebaju europska sredstva. Odlučili smo tu percepciju promijeniti. Osmislili smo program koji naglašava nužnost EU fondova, bez obzira na turističke rekorde. Osnovan je poseban upravni odjel i velika je pozornost usmjerena na EU fondove.

Najveći projekt svakako je Aglomeracija (vodoopskrba, oborinska odvodnja i kanalizacija) sa svojih 880 milijuna kuna, ali smo posebno ponosni na projekt Lapadske obale od 70 milijuna kuna te na činjenicu da se po prvi put autobusi „Libertasa“, njih 11,  nabavljaju  bespovratnim EU sredstvima. 

Osobno me iznimno vesele brojni europski projekti kojima smo vrlo jasno i vidljivo podigli standard u ustanovama predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja kroz energetske obnove zgrada škola i vrtića do projekta „Grad ZA djecu“ – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada Dubrovnika kojim smo omogućili cijeli spektar dodatnih usluga u vrtićima. Također, provode se projekti 'Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju' u osnovnim školama Grada Dubrovnika, Školska shema, WIFI4EU – uvođenje besplatnog Interneta, projekt E-CITIJENS- opremanje postrojbi civilne zaštite s opremom u slučaju potresa. 

Koji projekti se pripremaju za prijavljivanje za financiranje iz EU sredstava?

U suradnji s Crvenim križem prijavljen je projekt „Adaptacija i unutarnje uređenje postojeće građevine za pružanje usluge organiziranog stanovanja na području Grada Dubrovnika“ (vrijedan 14 milijuna kuna), a čiji se rezultati očekuju. Ovaj projekt je od iznimne važnosti za Grad Dubrovnik budući da se njime rješava pitanje stanovanja ranjivih skupina, posebno beskućnika te osoba slabijeg imovinskog stanja. 

Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjima u sportsku infrastrukturu i putem europskih fondova. Niz je projekata, a među kojima je važno istaknuti projekt energetske obnove sportske dvorane u Gospinom polju, projekte uređenja sportskih vanjskih igrališta i terena na lokaciji Gospino polje. Nastavljamo i s projektima energetskih obnova škola, a pripremljeni su  i projekti koji će našim Elafitima omogućiti vodoopskrbu i kanalizaciju. 

Nastavljamo i sa „zgradarstvom“, gdje podupiremo lokalno stanovništvo u energetskoj obnovi njihovih zgrada. Nadamo se novom natječaju iz područja kulturne baštine u sljedećem proračunskom razdoblju, a na koji svakako planiramo, između ostalog prijaviti ljetnikovac Gučetić, čiju dokumentaciju pripremamo.

Goran Mratinović

Kako je korona-kriza utjecala na projekte koji se financiraju iz EU fondova i uopće na rad Upravnog odjela? Je li dolazilo do kašnjenja ili problema na terenu?

Naše aktivnosti usmjerili smo na pripremu novih projekata  koje planiramo prijaviti u ovom novom proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. Pandemija korona virusa utjecala je na prijave na nove nacionalne, prekogranične i europske natječaje budući da se isti nisu raspisivali u razdoblju kad je došlo do eskalacije pandemije, a neki od projekata u provedbi su se malo vremenski produžili zbog nemogućnosti odrađivanja projektnih aktivnosti. 

Koji projekti bi zbog korona-krize mogli kasniti ili biti odgođeni i za koliko?

Niti jedan projekt koji je u provedbi neće biti stopiran niti će doći u pitanje bespovratno financiranje nekog od projekata.  

Određeni projekti su odgođeni, konkretno projekt koji provodi DURA Participativno budžetiranje „Za bolji Grad“ vrijedan 25 milijuna kuna. Pripremao se mjesecima te smo trebali ubrzo započeti s oglašavanjima, kao i sa sastancima gradskih odbora i kotara, ali nažalost većina aktivnosti morala se odgoditi zbog epidemioloških razloga. Nadamo se da ćemo što prije biti u mogućnosti odradit dio predviđenih aktivnosti.

A, svi oni projekti koji su se trebali završiti u travnju, svibnju i lipnju 2020. godine produljeni su na tri mjeseca sukladno nacionalnim/europskim odlukama.

Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju zapravo je osnovala ova gradska uprava, a plaće djelatnika se djelomično financiraju iz fondova EU. Je li to još uvijek tako i hoće li biti nastavljeno i ubuduće?

S iznosom od dva milijuna kuna putem europskih fondova pokrivamo dio plaća službenika odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju. Dakle, plaće ne idu u potpunosti na teret proračuna Grada, a takvo poslovanje nastavi će se i ubuduće, vjerujemo i u većem iznosu.

Gradsko vijeće nedavno je Gradu odobrilo dizanje kredita u iznosu od oko 80 milijuna kuna za određene kapitalne projekte. Je li se taj trošak mogao pokriti iz EU fondova i je li se pokušalo? 

Iz EU fondova smo povukli sredstava u razini četiri kreditna zaduženja, a u narednom mandatu planiramo i više.  Kreditiranje je redovan način financiranja javnih i razvojnih projekata, a Grad je u korona krizi zadržao stabilnost i kontinuitet razvojnih projekata. Značajna sredstava izdvojena su za pomoć potrebitima i gospodarstvenicima, a posebna pažnja posvećena je socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Kreditna sredstva Grad Dubrovnik koristi za realizaciju brojnih infrastrukturnih zahvata. Svi se realiziraju krajnje transparentno, isti su opipljivi i na korist su građanima. Od prva 43 stana za mlade obitelji u Mokošici, sustava oborinske odvodnje u ulicama Kardinala Stepinca i Vukovarskoj, preko vrtića Palčica i OŠ Montovjerna, prve novogradnje u obrazovanju još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, pa do strateškog projekta cestogradnje od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja.

Goran Mratinović

Jesu li postojali možda neki projekti koji su bili pripremani za kandidiranje za EU sredstva od prošle gradske uprave?

Grad Dubrovnik je u kampanji 2017. godine od resornih ministarstava spominjan kao loš primjer u povlačenju EU sredstava. Projekt Aglomeracije je kasnio toliko da su bili upitni rokovi za njegovu realizaciju. Srećom, zahvaljujući zaista naporima i koordinaciji brojnih osoba koje su radile na tom projektu, nekako smo uspjeli stići zaostatke i predati projekt „u zadnji tren“.

Vaš je Upravni odjel dakle od osnutka morao krenuti 'od nule'. Koliko je sve to skupa bilo zahtjevno? Kako su izgledali ti prvi dani postojanja Odjela?

Kretanje od nule ponekad i nije tako loše. Osobno mi je predstavljalo veliki izazov. Posložiš tim, daš im povjerenje, postaviš stvari organizacijski kako želiš i svi zajedno krećete ispočetka,a samo s jednim ciljem-dobrobit stanovnika našega grada. 

Da je bilo lako i nije, da je bilo stresnih situacija jest. Međutim, zahvaljujući izvrsnoj koordinaciji odjela unutar gradske uprave na pripremi projekata, ali i podršci resornog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske danas mogu reći da smo napravili dobar posao. Ali, i da nismo završili. 

Građani puno slušaju o projektima i EU sredstvima, ali malo tko zna kako to sve skupa izgleda. Možete li opisati kako to izgleda kada želite prijaviti neki projekt za financiranje iz EU sredstava?

Svi projekti biraju se putem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava. Natječaje objavljuju i sredstva dodjeljuju resorna ministarstva, a informacije o svim natječajima su dostupne i putem jedinstvenog portala www.strukturnifondovi.hr.Dalje procedura same prijave na natječaj ide putem prijavnog obrasca koji se dostavlja u pisanom obliku te na elektronskom mediju osobno ili putem pošte.

Osnovni preduvjet kod bilo kojeg natječaja za bespovratna sredstva jest prihvatljivost prijavitelja, partnera (ukoliko ih ima) i projektne ideje u odnosu na sektore ili teme, tj. aktivnosti. Osim kriterija prihvatljivosti, prijavitelj mora pokazati određene financijske i operativne kapacitete za provedbu projekta. Financijski kapaciteti se odnose na mogućnost provedbe projekta.       

Osim financijskog, prijavitelj treba pokazati i dostatne operativne, odnosno tehničke i upravljačke kapacitete za provođenje projekta. Kada govorimo o tehničkom kapacitetu, prijavitelj mora dokazati stručnost u području iz kojeg prijavljuje projekt te dostatne upravljačke kapacitete. To je osobito važno zbog koordinacije velikog broja sudionika i eventualnih partnerskih organizacija te kod međunarodnih, kompleksnijih i dugoročnih projekata.

Nakon zaprimanja prijave potpunog projekta provjerava se sukladnost s ciljevima Operativnog programa te kriterijima prihvatljivosti propisanih natječajem. Trajanje postupka od roka za prijavu do donošenja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava je najviše četiri mjeseca. Ugovor o dodjeli sredstava sklapa se u roku od 30 dana od donošenja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava.

Koliko je zaposlenih osoba u Upravnom odjelu i koje su sve njihove obveze? Kako komentirate kritike oporbe oko zapošljavanja u gradskoj upravi? Naposljetku, i vaš Odjel je novi u ovom mandatu i prije toga nije postojao. 

Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika zajedno sa mnom kao pročelnicom ima ukupno osam zaposlenih službenika. Dvije službenice rade na poslovima međunarodne suradnje i organizacije te koordinacije bilateralne i druge suradnje Grada Dubrovnika s regijama i gradovima u inozemstvu. Nadalje, ostali službenici upravnog odjela rade na pripremi i pisanju projekata temeljem kojih Grad Dubrovnik ostvaruje značajna sredstva, ali i benefite za građane. Također, uz poslove koji se odnose na praćenje mogućnosti kandidiranja projekata od interesa za Grad iz sredstava fondova EU, Upravni odjel za EU fondove surađuje s međunarodnim i državnim institucijama i tijelima te razvojnim agencijama u planiranju, pripremi i provedbi razvojnih programa i projekata.

Podsjetimo da do lipnja 2017. godine Grad Dubrovnik nije uprihodovao niti jednu lipu u proračun iz europskih fondova, a radom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, iznos bespovratnih sredstava koji se osigurao u mandatu ove gradske uprave dosegnuo je iznos od milijardu kuna. Uz navedeno osigurali smo i da se plaće službenika financiraju djelom i iz europskih sredstava. 

Licencirana ste turistička vodička i diplomirani politolog. Kakva su vaša predviđanja za ovu sezonu i kakvi su vaši dojmovi s terena? O turističkom oporavku, svakako, ovise i projekti… 

Smatram kako je grad Dubrovnik u gospodarskom i financijskom smislu u RH doživio najveći udarac uzrokovan pandemijom, posebno uzmemo li u obzir kako je Dubrovnik isključivo avio destinacija. Međutim, isto tako mislim da će naš oporavak ići najbrže. Uvjerena sam kako će moji kolege vodiči vrlo skoro brojnim gostima iz svih krajeva svijeta pokazivati naše ljepote. 

Što konkretno možemo očekivati od ove sezone? Znamo kako je najpogođeniji sektor turizam, a regija upravo dubrovačka. 

Sigurno da ćemo i u sezoni 2021. imati prisutan COVID -19 u određenoj mjeri te je ključno za ovu sezonu pronaći način kako bi putnici, odnosno gosti lakše dolazili u Republiku Hrvatsku. Upravo iz tog razloga gradonačelnik Franković je predložio testiranje na COVID u zračnim lukama. Navedenim sustavom rasteretile bi se zdravstvene ustanove na područjima svih gradova u Republici Hrvatskoj, a istovremeno bi se pružila jedna uslugu nadstandarda. Za Dubrovnikom i dalje  vlada uistinu veliki interes. Svi međunarodni mediji, gotovo tjedno izvještavaju o Dubrovniku što nam zasigurno ulijeva optimizam. Uz preduvjet da se omogući normalan zračni promet te naravno povoljnu epidemiološku situaciju nadamo se da će rezultati biti na razini 60 posto od rezultata iz 2019. godine, odnosno prije pandemije.

Goran Mratinović

Koje su sve mogućnosti saniranja gospodarskih posljedica krize putem sredstava EU?

Hrvatska će u novom financijskom razdoblju imati na raspolaganju 22 milijarde eura, što je dvostruko više od dosadašnje omotnice, odnosno dvostruko više prilika za financiranje svojih projekata. Najveća novost su velika dodatna sredstva uz proračun EU-a koja se osiguravaju za program borbe protiv posljedica korona-krize pod nazivom „EU Next Generation“. Program uključuje i Fond za oporavak i otpornost – najveći instrument za financiranje projekata oporavka od krize.

Država je, a tako i Grad, dala ogromne iznose za potpore gospodarstvu, prije svega za one koji su ostali bez posla, i vjerujem da će se to nastaviti sve dok se situacija ne stabilizira. Čitav je tu niz olakšica, odgoda, ali i direktnih financijskih potpora. Smatram da se Vlada odlično snašla u ovoj u novo vrijeme nezabilježenoj krizi i da čini maksimum za gospodarstvo i sve potrebite. Tako je i gradska uprava s izdvajanjem ili odgodom naplate preko 100 milijuna kuna pomogla gospodarstvu.

Grad Dubrovnik je prijavio čitav niz spremnih projekata, točnije njih 36 za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Među njima se ističu azil za životinje, Dom umirovljenika ispod Opće bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, stanovi Solitudo, ali i nova multi funkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata je oko 1.200.000.000,00 kuna.

Još jedan bitan mehanizam koji će biti na raspolaganju Gradu Dubrovniku u novom financijskom razdoblju je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih program te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

 U cijeloj ovoj situaciji s krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa EU fondovi su dobili još više na važnosti te ćemo mi kao Grad uložiti i dodatne napore da budemo što uspješniji u privlačenju navedenih sredstava. 

Intervju je objavljen u tiskanom izdanju 'Dubrovački dnevnik petkom'. 

Popularni Članci