Razgovarala: Lucija Komaić

Iako ste dugo u javnom životu i građani vas, posebno oni iz realnog sektora, znaju temeljem vašeg djelovanja i rada  u Atlantskoj plovidbi i Županijskoj gospodarskog komori, u politici ste relativno  novo lice. Možete li čitateljima Dubrovačkog dnevnika reći neke osnovne informacije iz svoje biografije, za one koji vas još uvijek ne znaju dovoljno dobro.

- Rođena sam u Splitu 1957. godine, otac mi je bio Pelješanin, pomorac, nažalost bolest ga je mladoga odnijela, a upravo je njegova odluka bila presudna za moje vraćanje u Grad. Završila sam Fakultet za vanjsku trgovinu i turizam, Sveučilišta u Zagrebu. Najveći dio radnog vijeka provela sam u Atlantskoj plovidbi radeći 25 godina na različitim poslovima. To su izuzetno lijepa sjećanja, gdje sam steklo veliko radno, a i životno iskustvo, s izrazito tržišnom ekonomijom i privatnim vlasništvom jer je Atlantska plovidba davno poslovala na svjetskom tržištu. Relativno kratko vrijeme nakon Atlantske plovidbe radila sam u odvjetničkom uredu. Nakon toga radnog iskustva prelazim u Županijsku gospodarsku komoru gdje sam već tri mandata predsjednica Komore. Aktivna sam u Hrvatskoj udruzi poslovnih žena Krug, gdje sam jedno vrijeme obavljala dužnost predsjednice na razini Republike Hrvatske. Sva ova radna i životna iskustva su učvrstila moju spoznaju i saznanja o posebnoj energiji koju posjeduju žene. One se dokazuju ne samo u obitelji, kroz majčinstvo i sve ono što nosi, već i u poslovnom i političkom svijetu te javnom životu.

Majka sam troje djece, od kojih su dvoje završili zagrebačko sveučilište i koji su usprkos raznim mogućnostima, odabrali vraćanje i rad u Gradu. I moje treće dijete, student u Zagrebu, vratit će se u Grad što me čini doista ponosnom.

Zbog čega ste se odlučili ući u politiku baš kroz Dubrovački demokratski sabor?

- Poznato vam je da sam ja kandidat DDS-a za gradonačelnicu kao nestranačka osoba. DDS je stranka koja zastupa interese tzv. „malog“ i „običnog“ čovjeka. U centar svog djelovanja DDS stavlja lokalne svakodnevne probleme građana, od rodilišta do pogrebnog „Boninova“. Stranka je izuzeta od stranačke stege središnjice, što je tzv. nacionalnim strankama često donosilo negativan kontekst. Sjetimo se Pelješkog mosta ili brojnih institucija koja su jedna za drugom premještene izvan Dubrovnika, a uvijek na štetu njegovih građana.

Šef DDS-a Pero Vićan u dubrovačkoj je politici već dugo. Kako će izgledati suradnja vas dvoje? Čija će biti ''zadnja'' ako dođe do nekih prijepora ili razmimoilaženja u stavovima?

- Ne treba posebno objašnjavati i dovoljno je kazati 'Pero Vićan', a ja ga dugo poznajem. Naša dosadašnja vrlo intenzivna suradnja je korektna u svim domenama. Ponekad se s njime teško postiže dogovor, ali morate biti sigurni, ako ste ga postigli, Pero sve obveze iz njega poštuje i s njime je uvijek moguć dijalog.

Ističući mene kao nezavisnog kandidata DDS, šalje poruku da je otvoren za nove ideje, stavove i politike. Prijepora neće biti i ja ću biti Gradonačelnica, a ne gospodin Vićan, pa vi procijenite čija će biti zadnja.

Kako biste okarakterizirali vaše osobne političke odrednice; jeste li više lijevo ili desno, liberalni ili konzervativni?

Ne bih se svrstavala ni lijevo, ni desno. Ljude, pa naravno i političare, promatram kao osobe. Imam odlične suradnike i prijatelje koje pripadaju različitim političkim opcijama, i to mi nikada nije smetalo u nijednom segmentu moga poslovnog i privatnog života.

Postavljajući promišljanje i trošeći energiju prema lijevoj ili desnoj opciji ne uočavaju se i ne rješavaju pravi problemi građana, niti naši zajednički u ovom našem nažalost podijeljenom društvu.

Tko su kandidati za vaše zamjenike?

- Uskoro ću održati konferenciju i obavijestiti javnost o mojim zamjenicima. Ono što vam u ovom momentu mogu reći je kako su to vrlo mladi, školovani i neovisni ljudi koji su već na neki način napravili poslovne uspješne karijere. Očekujem prihvaćanje i potvrdu mog prijedloga od Predsjedništva DDS-a. Radi se o mladoj kolegici i mladom kolegi. 

TURIZAM I GOSPODARSKI RAZVOJ

Dubrovnik ima mnogo problema, iako je zahvaljujući turizmu gospodarska situacija ovdje znatno bolja nego u mnogim drugim gradovima Hrvatske.  Može li Dubrovnik bolje i drugačije? Kako vi vidite trenutno gospodarsku situaciju u Gradu?

Točno. Nažalost, ili na našu radost, gospodarska situacija je u Dubrovniku nešto bolja od prosjeka Hrvatske. Podatak da cca 18 posto BDP-a čine prihodi od turizma može biti opasan i zabrinjavajuć. S ovim postotkom Hrvatsku stavlja na prvo mjesto u EU. U razvijenim europskim državama to učešće iznosi do 5 posto. Što to u stvari znači? Jednostavno, što su ostale grane gospodarstva razvijenije, a među njima industrija i poljoprivreda, Dubrovnik sigurno može, i morao je, bolje i drugačije.

U strukturi ukupnog prihoda Grada, 46 posto pripada, dakle gotovo pola, hotelijerstvu i ugostiteljstvu te putničkim agencijama, dakle direktno ostvareno u turizmu. Nažalost, i sve ostale prateće djelatnosti, trgovina, promet i građevinarstvo indirektno ovise o turizmu.

Od turizma ne treba bježati, međutim, moramo što prije pobjeći od monokulture i trebamo postaviti model gdje će biti važna i presudna kvaliteta, a ne broj.

Ne smijemo zaboraviti da su Grad i Gornja sela, Elafiti, Komolac, Osojnik, Orašac, Zaton, do Brsečina. Sam Grad, zbog prostorno ograničenoga kapaciteta treba s ostalim dijelovima Županije napraviti pozitivne i multiplikativne efekte za razvoj čitave Županije.

Što biste istakli u posljednjih deset godina kao nešto dobro u čemu je Dubrovnik napredovao, a što smatrate da se razvijalo jako loše, nedovoljno ili u krivom smjeru?

- Grad je perjanica hrvatskog turizma i najveći broj hotela s pet zvjezdica je baš ovdje. Kvaliteta usluge je znatno podignuta, što prvenstveno možemo zahvaliti privatnom sektoru i domaćoj čeljadi.

Ono što je posebno loše je nepostojanje dugoročne strategije, pa čak i turizma, posebno prometa, a nažalost i kulture kao temelja naše sadašnjosti i budućnosti. I to nas je često vodilo u krivom smjeru. Odluke su se često donosile stihijski i samovoljom pojedinaca, zanemarujući domaću čeljad i njihove interese. Urbanistički smo vrlo devastirani, plan upravljanja Gradom unutar zidina još nemamo. Ozbiljne promjene upravljanja ne mogu se donijeti preko noći. Puno je interesnih skupina s kojima treba sjesti, temeljito i strpljivo razgovarati, jer jednom ostvarena prava teško je „oduzeti“.

Kako ćete vi kao buduća gradonačelnica s ovim dilemama upravljati?

- Baza našeg turizma i ostalog cjelokupnog gospodarstva se mora temeljiti  na kulturnom nasljeđu, našoj baštini. Smatram da nedovoljno koristimo znanstveno, kulturno, diplomatsko i pomorsko nasljeđe i iskustvo naših predaka. Strategija našeg sveukupnog razvoja mora se donijeti konsenzusom svih političkih opcija. Sve politike moraju biti svjesne svojih odluka jer one utječu na budućnost mladih i generacija koja dolaze. Moramo razmišljati što ćemo ostaviti našoj djeci jer ne smijemo potrošiti ono što nismo stvorili. Ovo što danas imamo naslijedili smo od naših predaka.

Želim podsjetiti naše sugrađane da je pred gotovo 600 godina naš poznati Benedikt Kotruljević (prošle godine bila mu je 600. godišnjica rođenja) u svom djelu 'O trgovini i  savršenom trgovcu' kazivao: '…ako nam krene loše u jednoj aktivnosti, na jednom tržištu, kod jednog proizvoda ili usluge nije vrag da će nam istovremeno krenuti loše u svim aktivnostima, na svim tržištima i sa svim proizvodima. Pa i da nam krene loše razlikovat će se pojedina tržišta, aktivnosti i proizvodi po stupnju ili intenzitetu onoga što nas u danom momentu nepovoljno pogađa…''

Kroz svoju buduću politiku svojim poticajnim mjerama uz pomoć sredstava ministarstava i europskih fondova moramo poticati razvoj lokalne poljoprivrede kroz OPG, zatim morske resurse-ribare i marikulturu, proizvodnju ljekovitog i aromatskog bilja… Energično ću, svim mjerama koje mi budu na raspolaganju, raditi na jednakim uvjetima ruralnih i otočnih područja.

Imamo li od kruzera više štete ili koristi? Što tu možemo promijeniti?

- Mislim da je ključno, ne što možemo, nego što moramo promijeniti. Naravno, nećemo odbaciti brodove na kružnim putovanjima, ali nam nisu potrebni naputci UNESCO-a, niti EU konzultanata, jer mi moramo shvatiti kako ova situacija dugoročno nije održiva. Imamo naše Sveučilište, koje do sada gotovo nismo koristili, a ono mora biti znanstveni temelj gospodarskog, kulturnog i svakog razvoja Grada. Vjerujem da će novi Rektor Sveučilišta sa svojim suradnicima zajedno s gradskom i županijskom upravom napraviti dodanu vrijednost u javnom interesu.

Koji je vaš stav o velikim planiranim investicijskim projektima u Gradu?

- Podržavam sve investicije i one su Gradu potrebne. Ako smo mi dobro organizirani i znamo koja nam je vizija budućnosti, onda ćemo postaviti takve okvire koje moraju poštovati svi investitori. Svaki domaći ili strani poduzetnik investira radi profita, ali Grad mora postaviti jasna pravila igre. Osnovni je preduvjet prostorno plansko planiranje, pa u tom smislu je potrebno preispitati postojeće planove. Svaka velika investicija mora biti transparentna, u skladu sa Zakonom i iskomunicirana s građanima. Moramo konačno koristiti institut referenduma.

NEKRETNINE I PROSTOR

Kako mislite  pomoći u rješavanju stambenih  problema mladih obitelji?

- To je jedno od najlošijih područja gdje Gradska uprava do sada nije učinila gotovo ništa. Po mojim saznanjima, POS je pun nezakonitosti od početka do kraja. Grad s visinom svog proračuna mora pronaći način za sufinanciranje kredita mladim obiteljima, također kroz pronalaženje zemljišta za gradnju stanova, u Orašcu, Komolcu, Petrovu Selu... Grad mora značajno pomoći stambeno rješenje svim našim mladim liječnicima specijalistima i svim mladim znanstvenicima sa Sveučilišta. To će biti jedna od mojih udarnih tema u programu. Za branitelje se nije učinilo gotovo ništa osim pojedinaca koji su nešto izmešetarili, a istovremeno imamo slučajeve dragovoljaca, vrlo teških invalida koji nisu riješeni. Posebno pitanje su socijalni stanovi gdje nismo za 10 godina sagradili niti jedan novi socijalni stan, a nasuprot tome u gradskim stanovima žive pojedinci koji imaju svoje stanove koje iznajmljuju.

Problem je vrlo kompleksan i kao takvom moramo vrlo ozbiljno pristupiti potpuno novim politikama.

POVIJESNA JEZGRA

- Povijesna jezgra Grada ima svoje probleme, vrijedne nekretnine su uglavnom u vlasništvu stranaca i u funkciji sezonskog turizma. Kako mislite vratiti smijeh domaće djece na Stradun?

- Težak zadatak, ali i veliki izazov. Podržavam inicijative i radnje koje su se poduzele za snimanje postojećeg stanja. Kad se dobiju rezultati analize vidjet će se što je potrebno i na koji način. Spremna sam odraditi taj težak zadatak. Trebat će nam pomoć svih građana, naše Crkve te Pravoslavne Crkve koja ima značajne nekretnine.

Što mislite o mjerama koje Grad želi provesti u suradnji s DURA-om glede kontrole ulaska na Stradun?

To nije posao DURA-e, njen zadatak je sasvim nešto drugo s čime će se ubuduće morati baviti. Od nečeg moramo početi, brojanje ulazaka da, ali zabrana ne. Ponovo je tu potreban konsenzus s građanima, domicilnim turističkim agencijama, udruženjem vodiča itd. Organizirati centar koordinacije te naći praktično i moguće rješenje prihvata „viška“ gostiju ako se dogodi i mimo koordinacije. To se zove upravljanje posjetiteljima i u tome je ključ.

ZIDINE

Koji je vaš stav o Društvu prijatelja dubrovačke starine i njihovom načinu upravljanja zidinama?

- DPDS je nezaobilazna udruga u promišljanju i obnovi kulturne baštine, ne samo Grada, nego i čitavog područja bivše Dubrovačke Republike. Njihov rad je ocijenjen i u europskim krugovima i predstavlja primjer dobre prakse obnove i održavanja kulturnih dobara i cjelokupne baštine. Odnos Društva i Grada mora se isključivo urediti dogovorom i interesom obiju strana. Mora se strpljivo dnevno, tjedno, mjesečno razgovarati. Nakon postignutog prijedloga, dogovora mora se uključiti stručna i svekolika javnost. Možda je i to pitanje za jedan od referenduma.

Hoće li vam obiteljska povezanost  s tajnikom Društva gospodinom Denisom Orlićem predstavljati otegotnu okolnost, glede odnosa DPDS-Grad?

- Niti je sadašnji tajnik Društva gospodin Denis Orlić Društvo, niti sam ja kao buduća gradonačelnica Grad. Ovo je pitanje prevažno da bi se svelo na bilo kakve osobne odnose.

KULTURA

Vidimo da težište stavljate na kulturu?

- Kultura i baština moraju biti još jače u temeljima razvoja svih budućih politika. Gradu prije svega treba nova polivalentna koncertna dvorana, što se potvrdilo na nedavnom koncertu četiri tenora gdje je nazočilo 1000 ljudi. Gradu treba suvremena moderna knjižnica, arheološki muzej i čim prije uspješan završetak muzeja Domovinskog rata. Jedinstveni smo i ponosni na naše kulturne ustanove, međutim pitam ja vas - kad smo zadnji put nekom slikaru, kiparu ili drugom umjetniku dodijelili neki gradski prostor?

KOMUNALIJE

Grad ima  ozbiljne probleme  s prometom, ali i infrastrukturom. Kakav vam je plan po tom pitanju?

- Moramo konačno s građanima i poduzetnicima usuglasiti  i donijeti strategiju - studiju prometnog rješenja. Imamo Sveučilište, Društvo građevinskih inženjera, Društvo arhitekata, to znači pamet je tu, treba  sjesti za stol i dogovoriti.

Krupnu  komunalnu infrastrukturu moramo  rješavati kroz EU fondove. Čista voda, opskrba električnom energijom, čistoća i odvoz smeća… nažalost i u drugom desetljeću 21. stoljeća još je uvijek aktualna problematika za jedan Dubrovnik. Ponekad se pitam što su činili moji prethodnici. Tko može objasniti mojoj majci da njeno smeće moramo voziti 500 km u Gunju?

GRADSKA UPRAVA

Najveći kritičar gradske uprave bio je upravo Pero Vićan. Njegov je stav 'da nestručne i nesposobne uhljebe zimi grijemo, a ljeti hladimo'.  Kako mislite to riješiti?

- Gospodin Vićan ima svoj poseban stil i neću ga komentirati.

Gradska uprava mora biti servis stanovnicima i gospodarstvu. Ona mora biti efikasna, transparentna, informatički pismena, štedljiva i „smart“ (pametna). Gradska uprava se mora temeljito reorganizirati i učiniti modernom i pristupačnom svakom građaninu i poduzetniku.

Izuzetno je važna stručnost i spremnost na rad, no isto tako i lojalnost. Pri tome ne mislim na one koji „klimaju“ glavom već na zajednički tim u kome će svatko reći svoje mišljenje i prijedloge, a sve u jednom jedinom zajedničkom cilju: JAVNI INTERES!

RAZMIŠLJANJA O DOSADAŠNJOJ POLITICI

Možete li navesti neke poteze koje je Andro Vlahušić  u funkciji gradonačelnika dobro napravio u proteklom razdoblju?

- Nemam se namjeru posebno osvrtati na politike gospodina Andra Vlahušića, niti se njime baviti. U osam godina svog mandata potrošio je preko tri milijarde kuna, a od ozbiljnijih projekata, moglo bi se reći kako je to prometnica na Ilijinoj glavici, no nažalost, koliko znam niti ona nije do kraja riješena.

Koje je vaše mišljenje o izmjenama Zakona o lokalnim izborima zbog kojih se Andro Vlahušić i Pero Vićan zbog minimalne uvjetne kazne ne mogu kandidirati? Je li to pametan potez ili zadiranje u Ustav i demokraciju  te vrijednost  da  svatko može birati i biti biran?

Osobno nisam za ovakvu vrstu Zakona, no u učenju demokracije, vjerojatno se mora pribjeći i ovakvim „metodama“. Sigurno bi bilo bolje pobijediti protukandidata na demokratskim izborima, izaći u „ring“ pa pustiti narodu na odlučivanje.

Pero Vićan je davno najavio da je vrijeme za žene?

Mislim da je gospodin Vićan u pravu, jer vidite kako je i povjerenica Vlade Republike Hrvatske uspješna žena. Uvijek je vrijeme za žene. Na nama ženama je donošenje odluke kada ćemo i hoćemo li iskoračiti i skupiti hrabrost za obnašanje ove vrlo odgovorne funkcije. Zahtjevan je put ispred mene, ja sam spremna i radujem se tom zajedničkom putu sa svojim sugrađanima.

Hoće li u vašoj kampanji biti  biti niskih udaraca ili  ćete je bazirati na projektima i promjenama koje želite donijeti?

Niski udarci nisu prihvatljivi mojoj osobnosti ni odgoju. Iako sam se u životu naprimala niskih udaraca. Moja kampanja će biti program, projekti, rokovi.  Pružit ću ruku svima koji žele dobro Gradu i njegovim stanovnicima i koji su spremni raditi na zajedničkim projektima u javnom interesu.