test

INTERVJU S KRISTJANOM STANIČIĆEM: „Rast broja gostiju i novih aviolinija dokaz su da se dubrovački turizam oporavlja“

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: GORAN STANZL/PIXSELL
Jug Hrvatske ponovno je direktnim aviolinijama povezan s New Yorkom. Njihovom prvom slijetanju u Zračnu luku Dubrovnik prisustvovao je i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Upravo s njim smo razgovarali o turističkoj sezoni u Dubrovniku i o tome kad se može očekivati dodatni turistički boljitak koji je već sada vidljiv u odnosu na prošlu, pandemijsku godinu.

Puno lijepih vijesti u posljednje vrijeme stiže s juga Hrvatske. Pri tom se prvenstveno misli na uspostavljanje linija na relaciji SAD-Dubrovnik United Airlinesa te Delta Air Linesa. I sami ste prisustvovali slijetanju aviona Delta Air Linesa. Smatrate li kako bi dolazak gostiju iz SAD-a mogao značajnije popraviti turističku sliku u Dubrovniku i imate li informacije kakav je interes?

Sigurno je da će navedeni direktni letovi značajnije popraviti turističku sliku Dubrovnika, ali i Hrvatske u cjelini. Podsjećam da se u 2019. godini tržište SAD-a nalazilo među top tri tržišta s kojih je u Dubrovačko-neretvansku županiju pristiglo najviše gostiju, a kada govorimo o Hrvatskoj, tržište SAD-a je najvažnije daleko tržište s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet. Prva dva leta ovih aviokompanija pristigla su u Dubrovnik u potpunosti rasprodana, a i naredni letovi su odlično popunjeni. Obzirom da svaka kompanija ima četiri tjedna leta prema Dubrovniku, doista očekujemo veliki skok u broju američkih turista koji će tijekom ljeta boraviti u Dubrovniku, ali i u ostatku Hrvatske. 

Kako je uopće izgledao taj put uspostavljanja spomenutih linija prema Dubrovniku?

Kako bi dvije ovako velike i značajne američke aviokompanije u ovim izazovnim i zahtjevnim okolnostima uspostavile direktne letove prema Dubrovniku, odnosno Hrvatskoj, moralo se puno toga „poklopiti“. Aviokompanije uvode letove na temelju potražnje i potencijala destinacija, a temelj svega toga je u ovim okolnostima sigurnost. Dakle, Dubrovnik i Hrvatska su na američkom tržištu percipirani kao sigurne, kvalitetne i dobro pripremljene destinacije, a dodatno podsjećam kako je naša zemlja u prošloj godini bila jedina destinacija u Europi koja je bila otvorena za američke državljane što nam se sada, uvođenjem ovih letova, vjerujem višestruko vratilo. Važni su i kontakti s predstavnicima aviokompanija, zajedničke suradnje s globalnim partnerima i nemojmo nikako zaboraviti stalne i kontinuirane promotivne i marketinške aktivnosti koje provodimo na američkom tržištu. Siguran sam kako je u procesu uvođenja direktnih letova svatko dao svoj nemjerljiv doprinos.

Što se tiče dubrovačkog područja, gosti iz SAD-a su drugo najzastupljenije tržište godinama. Prvo je ono britansko koje se još ne otvara. Jasno je kako odluka leži na tamošnjoj vladi, no što možemo očekivati?

Da, kako za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju, tako je i za Hrvatsku u cjelini vrlo važno i britansko tržište. Podsjećam da smo u 2019. godini s ovog tržišta na nacionalnoj razini ostvarili više od 4,6 milijuna noćenja što je tržište UK-a svrstalo na visoko sedmo mjesto tržišta s kojih smo u toj rekordnoj 2019. godini ostvarili najviše noćenja. Naša je trenutna pozicija na tom tržištu dobra, Britanci su željni putovanja, potražnja i interes za Hrvatskom itekako postoje, kao i aviolinije putem kojih nam Britanci pristižu. Čak i u ovim okolnostima, u zemlji trenutno brojimo oko 1500 britanskih turista. Naravno da će te brojke biti znatno veće kada će britanske vlasti donijeti odluke o popuštanju mjera, a mi se nadamo da će se to dogoditi u narednim tjednima. Svi zajedno moramo shvatiti da je osnovni preduvjet za to povoljna i stabilna epidemiološka situacija u zemlji pa i ovom prilikom pozivam sve na daljnje odgovorno ponašanje i procjepljivanje. Na taj način ćemo osigurati sigurnu turističku sezonu, kako sebi, tako i našim gostima.   

Pandemija Covida-19 pogodila je dubrovački turizam, čini se, nešto snažnije nego ostatak Hrvatske.  Što zapravo i ne čudi, s obzirom na to kako je krajnji jug Hrvatske teritorijalno izoliran, tu je i koridor preko Neuma, gravitira siromašnijim zemljama pa su aviolinije za krajnji jug Hrvatske od iznimne važnosti. Koji su napori uloženi kako bi se u Dubrovnik privukli avio gosti te uspostavile linije?

Točno je da je krajnji jug zemlje vrlo ovisan o aviolinijama. U obzir treba uzeti i činjenicu kako su aviokompanije u prošloj godini uslijed globalne pandemije bile među najpogođenijima, promet je u ovom segmentu u nekim slučajevima bio manji i za 90 posto u odnosu na prethodne godine. Ove je godine krenuo postupni oporavak zračnog prometa, a prema najavama i dostupnim informacijama od zračnih luka u Hrvatskoj, u srpnju bi prema našoj zemlji trebalo prometovati oko 70 posto linija iz srpnja 2019. godine što je vrlo dobar pokazatelj. Podsjećam da je Hrvatska turistička zajednica ove godine putem javnog poziva odabrala strateške partnere za provedbu promotivnih kampanja na inozemnim tržištima. Tako je za 2021. godinu odobrena suradnja s ukupno 43 partnera od čega je 32 partnera iz kategorije turoperatora i agencija, a 11 partnera iz kategorije prijevoznika među kojima su bile i aviokompanije. Kada govorimo konkretno o Dubrovniku, u prvoj polovici srpnja Dubrovnik je povezan direktnim letovima s oko 45 destinacija. Uz već spomenute letove United Airlinesa i Delta Air Linesa, Dubrovnik je nakon 10 godina direktnom linijom povezan s Moskvom te sve veći broj direktnih međunarodnih letova jamči daljnji oporavak turizma na našem krajnjem jugu zemlje. 

Prema sadašnjoj mjeri Vlade, ugostiteljski objekti smiju raditi do ponoći. Ugostitelji, ali i djelatnici u turizmu općenito imaju zamjerku. Kažu kako se ništa posebno loše ne može dogoditi od ponoći do recimo dva sata ujutro. Dubrovački poduzetnici u turizmu tvrde kako gosti znaju odlaziti u Crnu Goru jer objekti rade dulje nego u Dubrovniku i mogu uživati u noćnom životu. Pozdravljate li mjeru?

Dosadašnje iskustvo pokazuje kako se sama epidemiološka slika može vrlo brzo promijeniti u negativnom smislu, posebice u slučaju neodgovornog ponašanja i nepridržavanja važećih mjera i uputa. Osobno zagovaram uvažavanje poruka i odluka struke te smatram kako nije vrijedno riskirati cijelu sezonu zbog pojedinih ishitrenih odluka. U ovim je okolnostima potrebno sagledavati širu sliku, vidjeli smo na primjeru prošle godine kako su nas pojedine zemlje vrlo brzo počele svrstavati na tzv. crvene liste, odnosno na popise visoko rizičnih područja zbog čega smo praktički ostali bez cijele posezone. Ove nam je godine cilj odraditi cijeli srpanj i kolovoz, tada ćemo imati najviše gostiju u zemlji, a zadatak svih nas je da unatoč tom izazovu zadržimo stabilnu epidemiološku sliku te da ove godine stvorimo uvjete za sigurno odvijanje turizma i tijekom rujna pa čak i listopada.   

Koji su daljnji koraci koji se namjeravaju poduzeti po pitanju poboljšanja turističkih brojki u Dubrovniku?

Dubrovnik je jedna od najpoznatijih hrvatskih turističkih destinacija u globalnim okvirima, redovito se, uz Rovinj, nalazio među destinacijama s najvećim turističkim prometom te je Dubrovnik kao takav bio i ostao vrlo važan dio promotivnih aktivnosti Hrvatske turističke zajednice. Od isticanja u svim komunikacijskim aktivnostima do odobravanja različitih projekata, suradnji i studijskih putovanja inozemnih novinara i agenata, Dubrovnik je destinacija kojom smo predstavljali Hrvatsku i hrvatski turizam te tako doprinosili njegovoj vidljivosti koju i zaslužuje. Intenziviranje turističkog prometa te svakodnevni rast broja gostiju, kao i novih aviolinija najbolji su pokazatelj početka turističkog oporavka Dubrovnika te dobrog i predanog rada kolega iz turističkih zajednica i turističkog sektora općenito. Strateški isplanirane promidžbene aktivnosti i napor koji je uložila primjerice TZ grada Dubrovnika zajedno s Gradom Dubrovnikom, Zračnom Lukom Dubrovnik te ostalim dionicima u turizmu, ali i građanima Dubrovnika, rezultirali su pozitivnim rastom. Za daljnje trendove dodatno ohrabruje činjenica da je Dubrovačko-neretvanska županija jedna od najprocjepljenijih županija u Hrvatskoj te da se iz tjedna u tjedan cijepi sve više turističkih djelatnika. Pozitivna epidemiološka slika, kako u destinaciji, tako i na emitivnim tržištima uvjet su za dobre turističke rezultate.

Na jugu Hrvatske postoji više ogranaka Turističke zajednice, pa i za neka mjesta koja baš i nisu turistička, poput TZ Slivno ili recimo one u Opuzenu. Jesu li one zaista neophodne? 

Prije svega treba naglasiti kako je svaka turistička zajednica samostalna pravna osoba koja djeluje u okviru propisa koji reguliraju poslovanje turističkih zajednica i ne ovisi o turističkoj zajednici više razine. Sukladno tome, svaka turistička zajednica samostalno, putem Turističkog vijeća i Skupštine koje čine predstavnici poduzetnika povezanih s turizmom, planira ostvarivanje prihoda i realizaciju aktivnosti. Također, novim zakonskim izmjenama omogućeno je da članovi takvog gospodarsko interesnog udruženja mogu donijeti i odluku o ukidanju pojedine turističke zajednice ili udruživanju manjih turističkih zajednica u jednu veću smisleniju cjelinu. Dakle, novi zakonski okvir daje poseban naglasak na udruživanje turističkih zajednica kako bi one mogle pratiti potrebe turista na razini logičke i jedinstvene turističke destinacije, posebice u usmjeravanju svojih resursa na podizanje kvalitete i povezivanje turističkih proizvoda na području turističke destinacije. Sustav se definitivno mora modernizirati, osuvremeniti, staviti u današnje okvire. Imamo već sada nekoliko sjajnih primjera udruživanja diljem zemlje, od Riječkog prstena, otoka Krka, Gorskog Kotara, Imotske krajine, otoka Hvara i drugih, neki od njih su se udružili u smislu zajedničke marketinške suradnje, a neki su se doslovno udružili u jednu veću zajedničku turističku zajednicu ugasivši veći broj manjih turističkih zajednica.  

Jasno je kako će puno toga ovisiti o epidemiološkoj situaciji, ponašanju novih sojeva i drugim čimbenicima i kako na to pitanje još nema egzaktnog odgovora, no kad se nadate da bi se mogle ponoviti turističke brojke kakve su se u Hrvatskoj bilježile prije 2020. godine? 

Logično je očekivati kako će sve turističke destinacije nastojati što je prije moguće povratiti svoje predpandemijske tržišne udjele i pozicije. U takvim okolnostima za Hrvatsku je od presudnog značaja identificirati i komunikacijski naglasiti naše ključne komparativne prednosti. To je temelj za kvalitetno privlačenje gostiju s tržišta na koja ćemo se strateški fokusirati u narednom razdoblju. Dosad ostvareni rezultati, kao i najave za ostatak ove godine, dokazuju kako je Hrvatska tu odradila odličan posao. Tijekom prošle godine najbolje smo rezultate ostvarili s onih tržišta na koja smo se posebno fokusirali, a istu situaciju imamo i ove godine tijekom koje smo u dosadašnjem razdoblju najbolje rezultate postigli na onim tržištima na kojima provodimo „Safe Stay In Croatia“ kampanju, kao i glavnu pozivnu kampanju „Trust me, I've been there“. Vezano za povratak na brojke iz 2019. godine, većina analiza pokazuje kako će povratak na te razine poslovanja biti moguć za dvije do tri godine. Naravno, pod uvjetom stabilizacije stanja s globalnom pandemijom korona virusa. 

Koja je vaša vizija turističke 2022. godine?

Po trenutnom stanju stvari, izgledno je kako će i naredna godina biti u znaku globalne pandemije. Nadamo se i vjerujemo da će to biti u manjem obimu nego je to bio slučaj prošle ili ove godine, ali nije realno za očekivati kako ćemo u potpunosti zaustaviti daljnje širenje zaraze u 2022. Unatoč svemu, u idućoj godini očekujemo da će i dalje rasti interes za putovanjima, ali i za sigurnim te brzo i lako dostupnim destinacijama. U ovoj godini očekujemo realizaciju oko 60 posto rezultata iz rekordne 2019. godine mjereno noćenjima, dok ćemo se u 2022. godini moći još više približiti rezultatu iz 2019. Prema tom cilju moramo ići oprezno, korak po korak, biti i ostati odgovorni, strpljivi i dosljedni. Turizam je vrlo važan sektor za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo i on može biti jedan od glavnih pokretača potpunog oporavka. Upravo zato je važno da imamo visok stupanj procijepljenosti domaćeg stanovništva. 

Popularni Članci