INTERVJU Nikola Dobroslavić: 'Županiju smo vodili odgovorno, bez afera, a ona je među tri najuspješnije u Hrvatskoj'

Autor: Lucija Komaić Autori fotografija: Goran Mratinović
Iza Nikole Dobroslavića  je 12 godina rada na čelu Dubrovačko – neretvanske županije. Po novi mandat ide uz gotovo pa istu koaliciju koju predvodi HDZ, a u aktualnom mandatu doživio je i ono o čemu je najviše govorio od prvog dana, a to je izgradnja Pelješkog mosta. U razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnuo se na sve ono iz programa što još planira napraviti, kao i na ono što još uvijek čeka realizaciju. 

Nakon tri mandata možda je najbolje za početak pitati vas kako vi vidite ovu instituciju, kakva je bila tada, a kako je vidite danas? Koliko se stanje i na koji način promijenilo?

Siguran sam da smo znatno unaprijedili Županiju u mandatima iza nas. Kao što se svi sjećaju, uvijek su tu bile neke turbulencije, skupštine su se održavale u Kazalištu sa zaštitarima, a to je nestalo kad smo preuzeli odgovornost. Vjerujem svakako i zbog toga što smo postavili takav moderan način vođenja Županije, kakav se primjenjuje u razvijenim zapadnim demokracijama, s argumentima, mirno, obrazlažući stvari transparentno. Unatoč činjenici da smo zapravo samo u prvom mandatu imali natpolovičnu većinu od 21 vijećnika, u druga dva  mandata s 19 vijećnika smo praktično vodili Županiju s manjinom u Skupštini. Na takav smo način pristupali stvarima i izazovima, problemima koji su se javljali i našim razvojnim programima da jednostavno nismo davali oporbi materijala da bi rušili naše odluke. To smo apsolutno drugačije postavili, kao prvo.

 Druga su europski fondovi. Kad smo došli bila je oformljena razvojna agencija, u početcima, međutim bilo je tu opće lutanje što su to fondovi, kakvi su, trebaju li nam uopće, kako do njih doći. Evo, mi smo danas došli s rezultatom da smo najbolja Županija u Hrvatskoj po korištenju fondova i da imamo povučenih  i ugovorenih sedam milijardi kuna. Naravno, to nije isključivo naša zasluga, ali smo puno doprinijeli, kao i druge jedinice lokalne samouprave. Pomogla je i Vlada koja je nudila poljoprivrednicima, poduzetnicima poticaje, pomoći gospodarstvu, bespovratne potpore... To je dokaz da smo i prepoznali te fondove, ali i da ih zaista maksimalno koristimo i zbog toga smo i uspjeli realizirati sve te naše razvojne i druge projekte jer ne bismo to mogli bez tih sredstava, kao ni sa sredstvima države. Neki se realiziraju brže, neki sporije, to ovisi o mnogo čimbenika, ali se realiziraju. 

Premijer Andrej Plenković je na predstavljanju vaših kandidata spomenuo kako ste mu rekli da nikada nije bilo ovakve projektne suradnje na razini Vlade i Županije, kao od 2016. do danas. Promijenili ste brojne Vlade, koliko je ta komunikacija bitna za realizaciju projekata i na kakav odnos ste nailazili svih tih godina?

To je vrlo važno zbog toga što mnogi projekti traže sinergiju Vlade, ministarstava i slično. Mi, naravno, potičemo projekte koji su isključivo naši, međutim za velike projekte moramo imati  podršku, razumijevanje i rad Vlade, ministarstava, državnih poduzeća, za ceste, luke... Tu je jako važno imati razumijevanje s druge strane. Mi doista nismo imali doista razumijevanje ili smo imali slabo razumijevanje u gotovo svim vladama, osim ove posljednje. Kad se sjetimo Vlade Zorana Milanovića, kad je tu bio problem oko gradnje Pelješkog mosta, pa autoceste za koju su zagovarali da ide kroz Hercegovinu,  čak se dovodilo i pitanje statusa Županije i Dubrovnika kao regionalnog središta. Imali smo prijepore u mnogim područjima. 

 S ovom Vladom realizirali smo sve ono što smo sebi zacrtali kao program Županije, a to su regionalni status, zatim Pelješki most kojega gradi ova Vlada, dobili smo potporu i za nastavak izgradnje autoceste. Sad se radi javni natječaj za izradu studije i lokacijska dozvola za autocestu, vrijednost javne nabave je 25 milijuna kuna što dokazuje kako je to ozbiljan korak prema realizaciji i kako Vlada misli ozbiljno. Radi se i na izgradnji brze ceste, prema Perni, za luke smo već osigurali financiranje, za najveći dio, ostaju nam još Perna i Prigradica. Imamo doista razumijevanja, a na onoj sjednici Vlade u Dubrovniku iz 2019. su doista deklarativno podržani svi naši projekti. Mi bismo ustrajali u svim projektima ionako, kao što smo ustrajali i kad je bila Vlada Zorana Milanovića, ali i ona Jadranke Kosor, koja je isto nekako mlitavo držala taj projekt Pelješkog mosta. Ali, mi smo onda na samom početku našeg mandata, iako je bila HDZ-ova Vlada, radili deklaraciju o prometnom povezivanju gdje smo javno i glasno upozorili na to da se moramo povezati i izgraditi taj Most. Takvo razumijevanje olakšava put u realizaciji projekata, a tim europskim novcem doista možemo puno realizirati. 

OTPAD I CENTAR U LUČINOM RAZDOLJU

Centar za gospodarenje otpadom je ono što nas još čeka po pitanju infrastrukture u Županiji. Svi su kandidati tog problema svjesni, ali isto tako baš svi govore o opasnostima. Što je s trasiranjem, je li ono pogrešno izvedeno, onako kao što govore Marko Giljača i Srđevci?

Nije, oni to politiziraju. Imaju na to pravo, mogu govoriti što misle da im politički koristi, međutim to apsolutno ne stoji. Od početka smo se tog projekta uhvatili krajnje ozbiljno, kao što sve radimo, ali posebno kod ovog projekta jer to jest osjetljivo. To je i poviše moje kuće, ne mislim da je to uopće važno, ali pokazuje da ne mogu zanemariti taj problem ni iz tog aspekta. Ne mogu ga ne vidjeti. Trasiranja su izvedena po pravilima. Tu je Idejno rješenje, Studija utjecaja na okoliš, studija izvodljivosti, kontrola Jaspersa.. Studiju je radila grčka tvrtka. Zašto bi imali ikakvog razloga tvrditi da je nešto dobro ili nije, njima je svejedno, svakako su se naplatili, a svaki takav rad je i njihova referenca. Tu je kontrola Europske komisije kroz Jaspers, kao i potvrda financiranja europskim sredstvima, a u tijeku je javni natječaj. Protukandidati pričaju priče, ali zapravo su vrlo neozbiljni. Jer ako mi ne riješimo ovaj problem po pitanju gospodarenja otpadom, tek smo onda u problemu. Da se slučajno dogodi nešto  i da se projekt dalje ne može nastaviti, da se pokaže da je bilo što krivo ili loše, mi bismo, naravno, to obustavili. Ali, tek bi onda bili u problemi. Tek onda ne znamo što je Grabovica u Dubrovniku, Dubravica u Metkoviću,  Lovornik u Pločama, Kokojevica u Lumbardi, Sitnica u Vela Luci ili  što je na Lastovu... Kud ćemo s tim?

Uz projekt Lučinog razdolja planiraju se i pretovarne stanice diljem Županije. Nije u pitanju gradnja samo u Primorju, ljudi to često ne povezuju s tim projektom. 

S tim se projektom  sve zatvara. Postoji Centar za taj ostatak otpada,  koji se obrađuje, a ne odlaže kao na Grabovici. Možda to nije ljudima dobro iskomunicirano, a i stalno je buka u kanalu. Tamo postoje postrojenja koja obrađuju taj otpad. On se najprije sortira, ide tunelima, u jednom od njih stoji 28 dana, vrti se, tu se ubacuju bakterije koje razgrađuju, polijeva se vodom, dobije se plin, onda ide još jedan tunel u kojem se sadržaj obrađuje 20 dana. To je tvornica. Uredan proces, po najvišim europskim standardima. Prije toga mora biti aktivno odvajanje, recikliranje, kompostiranje i sve ono što ide  s tim i to je taj sustav. I on mora profunkcionirati. 

Dubrovnik zaslužuje najmodernije tehnologije. Hoće li takve biti implementirane u ovakav projekt?

Apsolutno, tu nema nikakve sumnje. Nemaju pravo oni koji tvrde da to neće biti tako, u to sam čvrsto uvjeren. Zašto bih ja zagovarao projekt koji je suspektan?! Što to treba meni ili bilo kome? I meni bi bilo najlakše reći kako mi je nešto sumnjivo, sad ćemo mi to ispitati i sve zaustaviti, nećemo ništa raditi.  Ali sutra, kad se zatrpamo smećem, kad u svijet umjesto slika Straduna, Kneževog dvora  ili Igre prijestolja pođu takve slike destinacije koja je zatrpana smećem, što ćemo onda? To ne dolazi u obzir, to ne smijemo dopustiti. 

Tu je rekonstruiran i dio ceste Trnovica – Čepikuće, bit će i razvojnih prednosti, ali činjenica je da ljudi ne žele smeće pokraj svoje kuće, to je jednostavno tako. 

Svatko bi volio da mu je takav Centar što to dalje od kuće zbog toga što nije referenca imati Centar za gospodarenje otpadom u blizini, stvara neki loš dojam, bez obzira na to što je on moderan. Svi se pitaju zašto je baš tu, ali negdje mora biti. Nismo mi našli tu lokaciju, ona je ispitana još i prije nego što sam ja došao na vlast u Županiji. To se poteže preko 12 godina. I neka se poteže, ali prošli smo sve stepenice koje smo trebali prijeći u tom procesu. To su priznate tehnologije, ljudi u Europi nisu tako neozbiljni, a sve ostale priče apsolutno ne stoje. To se danas gradi po cijeloj Europi jer svi moraju taj ostatak zbrinuti.  Naučio sam kroz ovo vrijeme o tom procesu, koliko se od ukupnog odvoji, što se reciklira, što kompostira, što proda, ali uvijek će ostati nekih 30 posto koje treba zbrinuti.  Hoćemo li zatvoriti oči kao djeca i reći da to ne postoji? Postoji, i to su naše vrećice, koje mi bacamo u smeće, čak i ako sve što se može razdvojiti razdvojimo. Ne možemo  uzeti najlonsku vrećicu, pa je baciti, a onda reći kako nećemo Centar i  neka se netko drugi misli gdje će s tim. Ne možemo se tako ponašati.  

Mnogi se boje za Malostonski zaljev, smatraju kako bi ga centar na toj lokaciji mogao trajno ugroziti. 

Meni je to teško govoriti iz ove pozicije jer nisam stručnjak, ali nema razloga da ne vjerujem struci i Europi koja kaže kako nema kapljice vode koja iz tog Centra smije proći u podzemlje. Sve se drži gore, sve se pročišćava, najprije se vraća u korištenje u ta špricanja vodom za daljnju obradu. Ako ima viška, da se mora ispustiti, ili se pusti potpuno pročišćeno, kao voda za zalijevanje ili se u cisternama odvodi. Ne smije ništa proći. Ja vjerujem stručnjacima da je to moguće. Jedino iza čega mi stojimo je da ćemo jamčiti u toj  investiciji da se ništa neće krivo izvesti. To ćemo budno paziti, takvo nešto ne dolazi u obzir, da se ugrozi bilo što. 

Zanimljivo je kako proteklo razdoblje u razvoju županije akteri aktualne političke utakmice gledaju drugačije. Spominjete često kako je Županija dosegla sami vrh u Hrvatskoj po stupnju razvijenosti, kao i po povlačenju sredstava iz europskih fondova. No, vaši oponenti tvrde kako je ovo bilo neuspješno razdoblje. 

Oponenti pokušavaju umanjili značaj onoga što je učinjeno, no činjenice se ne mogu pobiti. Brojke se mogu provjeriti. Kome 7 milijardi kuna ugovorenih sredstava može biti neuspjeh? Ja se ponekad zapitam možemo li još bolje i zbog toga često tražim od svog tima još veći trud i aktivnost kako bismo u konačnici ostvarili najbolji rezultat. Znam da naš program mnogima izgleda ambiciozan, ali to je naš cilj i uvjerili smo se i u proteklim mandatima da su pojedini projekti jednima bili iluzija, a drugima projekti koji se danas realiziraju pred očima sviju nas.  

PROMETNA POVEZANOST I ZDRAVSTVO

Prometna povezanost jedno je od najvažnijih pitanja za našu Županiju. Pelješki most se gradi i poprilično nazire. Puno ste ga spominjali u prethodnim mandatima. Kritiziraju vas zbog toga što cesta do Zračne luke još nije izgrađena. U kojoj je to fazi i zašto se nije realiziralo ranije? Koji su još projekti prometne povezanosti u planu?

Pojedini projekti se razvijaju drugačijom dinamikom od predviđene, ali to ne znači da smo odustali od njih. Brza cesta Zračna luka – Dubrovnik i brza Pelješka cesta Brijesta – Perna, ali i autocesta Metković – Komarna i Zaton Doli – Dubrovnik (Osojnik) - to su projekti koji su izuzetno značajni za našu županiju. Zamislite vožnju od Čilipa do Orebića za 90 minuta ili od Dubrovnika do Metkovića za 60 minuta ili Ploče – Orebić za 50 minuta. To je realno za očekivati i baš to mi je često najveći poticaj za aktivni nastavak mandata. To su projekti, u prvome redu za građane naše županije, ali uzmemo li u obzir da je jug Hrvatske turistička avio destinacija, realizacija zacrtanih projekata otvara nove mogućnosti razvoja nama najvažnije gospodarske grane.

Hrvatsko zdravstvo ima puno problema, pa i jug, kao i naša bolnica. Nisu svi dijelovi Županije adekvatno pokriveni zdravstvenom skrbi. Što se u prethodnim mandatima napravili po pitanju ulaganja u zdravstvo, a koji su daljnji planovi?

Dugovi svih bolnica, pa tako i dubrovačke, nisu problem od jučer i svjedoci smo da je Vlada RH postigla dogovor s veledrogerijama. To je bio gorući problem našeg zdravstva. Općoj bolnici Dubrovnik nužna je cjelovita obnova i već je raspisana javna nabava za dokumentaciju. Naša županija je specifična i OB Dubrovnik nije svima blizu, pa smo razmišljali kako ujednačiti skrb za sve stanovnike i iz toga je proizašla realizacija projekta cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe koju smo uveli prvi u Hrvatskoj. No, to nije kraj tog projekta jer će se isti i dalje razvijati kroz operativni centar i službe u Opuzenu zajedno s pripadajućim helidromom. Izgradnjom Dnevne bolnice u Metkoviću, značajno će se podići standard u dolini Neretve. U Metkoviću ćemo uspostaviti centar za ranu intervenciju, a zajedno s Gradom Dubrovnikom, izgradit ćemo i Centar za autizam. Podupiremo i zdravstvo na otocima, obnavljamo domove zdravlja, a Kalos u Vela Luci vidimo i kao centar zdravstvenog turizma. Dakle, po pitanju zdravstva izuzetno smo aktivni, a uz nastavak opremanja naših domova zdravlja, ne smijem propustiti spomenuti i poticanje razvoja telemedicine kao novog načina realizacije medicinske struke.

 Što je s ulaganjima u pomorsku infrastrukturu? Naši otoci su izolirani, kako poboljšati život u ovim dijelovima Županije?

Lučka infrastruktura i povezanost otoka su u središtu naših aktivnosti, posebice jer smo svjesni da su 80 posto područja naše županije upravo more i otoci. Ne čudi, stoga, da su naši projekti lučke infrastrukture vrijedni više od 700 milijuna kuna. Izgradit ćemo dvije nove luke - Polačište i Pernu, uz obaveznu obilaznicu Orebića, koje će itekako doprinijeti povezanosti naših otoka i rasteretiti Orebić. Uskoro kreće izgradnja pomorsko-putničkog terminala u Vela Luci, rekonstrukcija luke Ubli, a u završnoj fazi su radovi na Puntinu, Kalamoti i u Trpnju. Podupiremo projekte luka nautičkog turizma u Pločama, Cavtatu i na Mljetu. Znam da nije krenula, ali upravo ova županijska vlast potaknula je uvođenje prve izravne linije koja će povezati Lastovo s Dubrovnikom i vjerujem da će se uskoro postići dogovor zainteresiranih brodara za tu liniju. Želim podsjetiti i da smo najbolji u korištenju pomorskog dobra, a u sljedeće četiri godine realizirat ćemo još 1.500 novih komunalnih vezova na području cijele županije. 

Razvoj poljoprivrede je uvijek tema, za koju nemamo dojam kako je ostvarena u željenom potencijalu. Što Županija u okviru svoju aktivnosti i ovlasti radi po tom pitanju. 

Poljoprivreda nerijetko ostane u sjeni naše glavne gospodarske grane – turizma, no i dalje je jedna od prioritetnih gospodarskih grana u našoj županiji. U proteklom mandatu razvili smo projekt izgradnje brane na Neretvi kako bismo zaštitili dolinu Neretve od zaslanjenja što u konačnici znači veći urod neretvanskih poljoprivrednih kultura. I na neretvanskom području, ali i u Konavlima te drugim krškim poljima, razvijamo projekte navodnjavanja jer je jasno što je nužan preduvjet za kvalitetno bavljenje poljoprivredom. Potičemo i povezivanje poljoprivrede i turizma jer naši proizvodi trebaju naći svoje mjesto na trpezama naših restorana i hotela. No, priča s poljoprivredom tu ne staje jer oduvijek potičemo naše vinare, školjkare, ekološku poljoprivredu i autohtonu proizvodnju, ali i naše ribarstvo. Tome svjedoče i projekti ribarskih luka u Dubrovniku i Vela Luci koje planiramo realizirati. Razmišljamo i o obrazovanju budućih vodećih kadrova u poljoprivredi.

Što je s ulaganjem u obrazovanje? Kritiziraju vas politički oponenti zbog škole u Cavtatu. 

Vraćamo se na ono što sam već rekao. Neki projekti se jednostavno ne razvijaju na očekivani način, pa dijelom prihvaćam kritiku. No, županija i dalje snažno podupire projekt izgradnje nove Osnovne škole u Cavtatu i realizirat ćemo ga s Općinom Konavle i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. To nam je prioritet. Ne smijemo zaboraviti ni dogradnju OŠ Župa dubrovačka, srednjih škola u Korčuli i Metkoviću, kao ni izgradnju srednjoškolskog centra Pod Prišnicom. I na području visokog obrazovanja, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, planiramo otvoriti nove studije, i to već spomenuti studij agroturizma u Opuzenu te studij pomorstva i turizma u Korčuli. Nastavljamo ulagati u obrazovanje naših turističkih djelatnika kroz projekt Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, gdje će naši mladi kadrovi, budući nositelji turističke ponude, steći nove vještine i nova znanja. Ovo je tek dio projekata iz područja obrazovanja. 

Jesmo li se kao Županija dobro borili s ovom krizom pandemije? Činjenica jest, to se mora priznati, kako nam je bolnički sustav, koliko god teško bilo, izdržao.  S druge strane brojke nisu uvijek bile najbolje. Je li se lutalo s mjerama?

Ja bih u prvom redu zahvalio ljudima jer su u najtežim trenucima naši zdravstveni djelatnici i cijeli sustav bili na visokoj razini i zaslužuju sve pohvale. Naime, ne samo naša županija, nego i država, pa i cijeli svijet, u posljednjih godinu dana našli su se u neočekivanoj i izazovnoj situaciji. Pandemija koronavirusa utjecala je na sve, a u krizi do izražaja dolaze liderske sposobnosti pojedinih timova. Naš tim se svojim promišljanjem, odlukama i potezima dobro nosio s izazovima krize i trenutačno su u županiji brojke novooboljelih u padu, a to je najbolja potvrda o tome jesu li prethodne mjere bile dobre ili ne. Ne volim govoriti o brojkama jer su u pitanju ljudski životi i naši sugrađani, ali upravo te brojke su nam izuzetno važne zbog sezone koju mi, kao turistička županija, željno iščekujemo.

Na vašim plakatima piše između ostaloga  kako idete u utrku po još jedan mandat ''bez afere.'' Dostupno je na internetu za provjeriti, to se isto  govorilo i na predstavljanju vašeg programa prošloga puta 2017.  Činjenica jest  da je to u hrvatskoj čudno, stalno su prisutne neke afere oko naših političara. 

To je svakako rezultat odgovornosti i  velikog zalaganja, i mog osobnog, ali i svih drugih, jer ja sam ne mogu polučiti taj rezultat. Za to je zaslužna stručnosti ljudi koju su odrađivali zadatke tako da nije bilo velikih pogrešaka. To je zbog  do dobrog osjećaja za uvažavanje mišljenje ljudi oko nas, za konzultiranje struke. Motiv nam je od početka bio uredno i odgovorno voditi Županiju, i evo, čini se da možemo reći da smo uspjeli ako nismo imali kakvih propusta o kojima bi se pričalo ili ne daj Bože kakvih pronevjera. 

Provjerili smo vašu imovinsku karticu, to radimo sa svim kandidatima. Ona se po pitanju nekretnina nije mijenjala u ovim mandatima. Kako?

Nije se ni mogla mijenjati jer ja nisam imao nikakvih prihoda osim plaće. Ona se isplaćuje naravno preko računa, kao što je to uobičajeno tako da bi svatko mogao prekontrolirati to. Ja praktično imam ono što sam naslijedio od roditelja. Moja sestra se odrekla nasljedstva, kao što je to običaj i to je to. 

U hrvatskoj, a i lokalnoj politici neki kandidati završe s aferama već u prvom mandatu, neki s aferama i ulaze u politiku. To je često tako. 

Ovako živim cijeli život i neću to mijenjati, nisam ni ranije, a pogotovo neću sada. Ne dolazi u obzir da radim bilo što, što nije uredno,  a tako i radim cijeli život. 

Popularni Članci