Razgovarao: Maro Marušić

Mladen Gojun bivši je predsjednik dubrovačkog SDP-a. Na toj poziciji zamijenio ga je Jadran Barač. Ovako s malim odmakom od političkog života popričali smo s Gojunom o dubrovačkim političkim aktualnostima, SDP-u, te koroni koja je paralizirala svijet.

Što kažete o koroni, mjerama i ovoj cjelokupnoj situaciji?

Dobar dio mjera mi nije sporan. Tu prvenstveno mislim na fizičku distancu, nošenje maski, izbjegavanje većeg okupljanja, održavanje higijene ruku. Te su se mjere i inače koristile kod sezonske gripe, osim što nismo koristili maske. Koronavirus je inače još uvijek velika nepoznanica. To vidimo iz svakodnevnih izjava stručnjaka koje su često kontradiktorne. Što se tiče zaključavanja (ne volim riječ lockdown) vidjeli smo na prvom primjeru da se dugoročno nisu postignuli rezultati, a gospodarstvo je jako palo. Stoga smatram da u ovom trenutku ne bi bilo dobro ići u ponovno zatvaranje ili policijski sat kao što to rade pojedine zemlje u Europi, ali naravno da svatko od nas treba preuzeti osobnu odgovornost za ponašanje.

Jasno da u ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne zna, ali kako vi gledate na sljedeću godinu? Pesimistički ili optimistički?

Ja sam po prirodi optimist i očekujem da će u novoj godini biti jasnija slika. Vjerujem da će padati broj zaraženih. Iza ove pandemije definitivno će se svijet promijeniti, pa tako i turizam koji je najvažnija grana Dubrovnika.

Nema šanse da sljedeća turistička sezona bude ni blizu rekordne iz 2019. godine. Je li Grad Dubrovnik trebao više novca uštedjeti u proračunu, primjerice jačim rezanjem plaća?

Mislim da je Grad trebao provesti jaču racionalizaciju poslovanja, posebno gradska uprava. Svi dobro znamo da smo imali novca, da smo mogli, a sada se situacija promijenila. Trebalo se ići i u racionalizaciju projekata, naravno ne onih koji su u poodmakloj fazi. Grad Dubrovnik se u ovom trenutku treba najviše baviti socijalnim potrebama građana, pomoći one koje je ova kriza najviše pogodila. Naravno nisu svi u istoj situaciji, sve su to pojedinačne priče, stoga se ne bi trebale donositi linearne odluke. Kada je riječ o gospodarstvu, postoje ljudi koji su prije dvije godine počeli posao pomoću kredita, a sve je stalo. Postoje i oni koji godinama odlično rade i sa strane imaju pozamašan iznos novca. Stoga je važno pomoći tim ugroženim građanima, naravno pomoć pojedinačnim slučajevima je puno zahtjevniji posao od donošenja jedinstvenih odluka. Takve pojedinačne odluke su puno teže, ali i puno pravednije.

Kako je gradonačelnik Mato Franković vodio Grad u ovoj korona krizi?

Mato je pokušavao izvući turističku sezonu, a ja cijenim svaki pokušaj. Ali treba biti realan, rezultat se na kraju nije vidio. Naravno, nije on za to kriv, takvo je stanje na čitavom svjetskom turističkom tržištu. Opet se vraćam na lokalnu razinu i što se da učiniti, a to je pojačati socijalne mjere. Jesu li se mogle plaće smanjiti više od 10 posto i taj novac preusmjeriti najugroženijima? Vjerojatno je to moglo. Žao mi je što zajedno nisu sjeli svi gradski vijećnici i promišljali što i kako u ovoj krizi.

Što je gradonačelnik inače mimo korone u svom mandatu napravio dobro, a što vas nije impresioniralo?

Najveći propust mu je azil za životinje kojeg je obećao izgraditi u prvoj godini mandata. Puno je HDZ o tome govorio u svom programu za četverogodišnji mandat. Dobro je što je završena priča o žičari, projekt pročistača, izgradnja škole Montovjerna. Studentski dom se često ističe kao odličan projekt, što on i jest, ali nije to projekt Grada iako je znatno sudjelovao u sufinanciranju odlukom Gradskog vijeća 2016. godine. Svi ovi ostali projekti poput šetnice Nika i Meda Pucića su dobri projekti, ali to su manji projekti. No to je normalno da gradska uprava napravi, ne treba se toliko isticati. Nije bilo nekih većih projekata poput sportske dvorane odnosno sportskog centra, domova za umirovljenike. Počelo se nešto o tome govoriti, ali sve sporo ide.

Što kažete o GUP-u? Je li se u izmjene moglo ići puno prije?

Gradonačelnik Franković je odmah na početku mandata, točnije u prvoj godini, trebao pokrenuti izmjene GUP-a. Grad je nagrđen ružnim građevinama. To su zgrade preko puta Grawea, Uvala Lapad, Ploče… Gradonačelnik često spominje pritiske od, koje on naziva, građevinske mafije. Ja ne volim koristiti riječ mafija, ako nemam dokaze za neke radnje. Ako već govori o građevinskoj mafiji, onda treba izaći s jasnim dokazima i imenima, odnosno postupcima kojima ga pritišću. Naravno, podržavam suprostavljanje bilo kakvim nelegalnim radnjama, ali to sve treba prijaviti istražnim tijelima.

Usporedite nam Frankovića i Vlahušića. Po čemu su slični, u čemu se razlikuju?

Vlahušić je bio one man show. Imao je odličnih ideja, ali opet neke su mu bile za 22. stoljeće. Naravno i Andro je napravio dobre stvari, poput Ilijine glavice, kružnog toka na Solskoj bazi, početak izgradnje pročistača, rješavanje pitanja žičare, puno je napravio i po pitanju snimanja serija i filmova u Gradu. Pamtiti ćemo ga i po aferama Šipan i Revelin. Najveća mu je mana što je solo igrač.

Franković je ipak timski igrač, ali ostaje pitanje kakvi su mu pojedini suradnici. Po čemu ćemo pamtiti Frankovića u ovom mandatu djelomično sam odgovorio prethodno što je dobro učinio, ali i po zapošljavanju pedesetak novih ljudi u gradskoj upravi, te aferi 'Okrajak'.

Vlahušić je najavio kandidaturu na sljedećim izborima. Ima li po vama šanse?

Dosadašnja iskustva političara kojih jedno vrijeme nije bilo na sceni pokazuju da se teško vraćaju. Ima neke šanse sigurno, ali gdje točno? Kroz koju koaliciju? Ja vjerujem da on može ostvariti solidan rezultat u vijeću, ali pitanje je s kim će se naći. Bit će zanimljivo vidjet kako će se to sve posložit.

Što kažete na vašeg nasljednika u SDP-u Jadrana Barača?

Jadran se dao u to, hoće, aktivan je i to je vrlo pohvalno. Najbolji potez koji je napravio je rješavanje pitanja upravljanja zidinama. Pokrenuo je sudski spor kako bi se konačno pravomoćnom odlukom suda utvrdilo je li ovaj način upravljanja zidinama od strane DPDS-a zakonit ili ne. DPDS koji obnavlja zidine odlično to radi i tu nema ništa sporno, ali ostaje ovo pitanje je li mogu oni na ovakav način upravljati zidinama, primjerice voditi natječaje za davanje prostora u zakup. Naravno tu je i pitanje prihoda, treba li sav novac ići u proračun i otamo se davati DPDS-u za obnovu zidina. Dobro je da je Barač pokrenuo ovo pitanje. Ja osobno smatram da Grad treba upravljati zidinama i davati novac za projekte obnove.

Kako SDP može privući glasače u Dubrovniku? Zašto SDP nije jači na jugu Hrvatske?

Zadnjih deset godina stranka je kadrovski devastirana jer mladi nisu uključivani. Drago mi je da se u mom mandatu to promijenilo i da smo dali šansu mladima. Pod mladima mislim i na one do pedeset godina starosti. To je veliki problem SDP-a i na nacionalnoj razini. Dosta se o tome govorilo, ali sporo je išlo. Sada u Dubrovniku ipak imamo mlade snage i nadam se da će SDP jačati. Treba imati jasan program, pojačati terenski rad i rezultati će doći.

Što kažete za izbor novog predsjednika SDP-a Peđu Grbina?

Peđu osobno poznajem i mislim da je on od svih ponuđenih kandidata bio najbolji izbor. Problem i članova i birača SDP-a je što su oni naviknuli na lidera poput Zorana Milanovića i sad u svakom novom koji dođe traže sličnosti. Lider ne mora biti takav profil, može biti drugačiji. SDP će morati točno konkretizirati poruke koje zastupaju, odnosno rješenja i stati iza njih. Bez floskula i uvijanja, jedino će tako vratiti birače. Recimo teritorijalni ustroj, treba izravno reći što SDP zastupa, mi smo, primjerice za smanjenje broja općina ili slično.

Otišao je biskup Mate Uzinić. Kako gledate na njegov skoro desetogodišnji mandat?

Ja nisam religiozan, ali Dubrovnik je izgubio odličnog čovjeka i biskupa, istinskog duhovnjaka kršćanske tradicije. On je promijenio cjelokupni odnos Biskupije prema javnosti i uvijek sam rado čitao ili slušao ono što je imao za reći. Drago mi je što je napredovao, ali s druge strane žao mi je što odlazi iz Dubrovnika. Crkvi nedostaju takvi ljudi dosljedni u svom poslanju. Volio bih da nasljednik bude približno dobar kao on.

Među ostalim, u životu ste se bavili i novinarstvom. Kako gledate na srozavanje novinarske struke čemu svjedočimo posljednjih godina? Što je uzrok tome?

Kao i uvijek – novac. Previše je medija na premalom tržištu bilo da je riječ o lokalnoj ili nacionalnoj razini. Svi oni u doba besplatnoće na internetu moraju preživjeti. Nema neovisnog novinarstva, jer to netko uvijek mora financirati, a često to radi politika jer se njoj najviše isplati. Ali bez obzira na financiranje mislim da mediji mogu biti kritičniji prema svakoj vlasti.