Godina na izmaku bila po mnogočemu specifična. Kako se novonastala situacija odrazila na brojke? Jesu li kaznena djela na području nadležnosti PU DN u opadanju ili su porasla?

Statistički gledano, ukupan broj kaznenih djela je u blagom padu. Značajno je smanjen broj kaznenih djela imovinskog kriminaliteta, a povećanje smo evidentirali kod kaznenih djela obiteljskog nasilja.

Zbog čega je došlo do tako velikog skoka u ovoj godini kad je u pitanju obiteljsko nasilje? O kakvom tipu nasilja je tu najčešće riječ?

Pandemija, odnosno mjere ograničenja koje su se provodile ili se još uvijek provode, utjecale su i na društvo, i na živote pojedinaca, ne samo u Hrvatskoj ili u našoj Županiji, nego u svijetu.  Određeni period morali smo provesti unutar svojih domova, neki naši sugrađani našli su se u egzistencijalnim problemima, a neki su nažalost pretrpjeli i gubitak člana obitelji. Sve su to pritisci koji su zasigurno utjecali na ponašanje pojedinaca unutar zatvorenog obiteljskog kruga i povećali rizik od obiteljskog nasilja. 

Iako se bilježi povećanje obiteljskog nasilja u najširem smislu riječi, moram istaknuti da se u najvećem broju slučajeva ipak radi o verbalnom nasilju i prijetnjama, a slučajeve teškog fizičkog nasilja rijetko bilježimo. Porast broja kaznenih djela obiteljskog nasilja u odnosu na prethodnu godinu rezultat je i naših napora jer zbog edukacije i senzibilizacije policijski službenici određena ponašanja prepoznaju kao kaznena djela, a ne kao prekršaje. Na taj način šaljemo jasnu poruku da je nasilje u obitelji nedopustivo i kažnjivo ponašanje.

Slučajevima obiteljskog nasilja uvijek smo pristupali obazrivo i odgovorno te i ovom prilikom naglašavam da slučajeve obiteljskog nasilja treba prijavljivati, a ne držati unutar četiri zida.

Ukoliko postoji potreba za online prijavljivanjem ili anonimnim prijavljivanjem obiteljskog nasilja, i to se može učiniti preko naše online aplikacije Red Button.

Međutim, ono što jest u padu su kaznena djela koja se tiču javnog remećenja reda i mira, broj prometnih nezgoda i smrtno stradalih u nesrećama.

Broj prekršaja iz područja javnog reda i mira je u padu, što je i očekivano iz više razloga: turistički dolasci nisu bili rekordni kao prijašnjih godina, a i brojne mjere utjecale su na to da naši sugrađani više vremena provode unutar četiri zida, a ne na javnim prostorima.

Situacija u prometu od početka epidemije je uistinu zadovoljavajuća. Broj prometnih nesreća smanjen je za gotovo 40 posto, broj smrtno stradalih smanjen je za 60 posto, dok je broj teško ozlijeđenih smanjen za 47 posto. Da nam smanjenje broja smrtno stradalih ne ostane na postotku, moram reći da to znači da imamo šest manje stradalih u usporedbi s prošlom godinom. Tome je zasigurno pridonijela situacija s mjerama ograničenog kretanja s početka godine, ali i manji promet tijekom ljetnih mjeseci, odnosno tijekom turističke sezone.

Međutim, moram istaknuti da policija već duže vrijeme poseban naglasak stavlja na prevenciju prometnih nesreća te ulaže velike napore prvenstveno u provođenje edukativnih i preventivnih aktivnosti, dok smo represivno snažno usmjereni na recidiviste i najteže prometne prekršaje. Vjerujemo da djelomičnu zaslugu za dobre rezultate u prometu možemo i tome pripisati.

Govorili smo o porastu obiteljskog nasilja kojeg mnogi vežu i uz egzistencijalne i financijske probleme koji su se kod nekih obitelji pojavili u korona-krizi. Depresije i anksioznosti je sve više, kakva su vaša iskustva s brojem samoubojstava ili pokušaja samoubojstava od početka pandemije, a u odnosu na protekle godine?

Vjerujem da je kriza dovela do generalne zabrinutosti za budućnost, promijenili smo način svakodnevnog funkcioniranja, ali ipak imam dojam da se za sada dobro nosimo sa situacijom. Broj samoubojstava koji smo evidentirali u ovoj godini ne odstupa od godine ranije, a čak je i manji od 2018. godine.

Bez obzira radilo se o specifičnoj 2020. ili nekog drugoj godini, policija uvijek ima pune ruke posla. Od slučaja Grubišić, preko ubojstva i pokušaja ubojstva u Šipčinama, do paleži automobila na Gorici i pljačke mjenjačnice u Gružu, koji je slučaj za PU DN ove godine bio najzahtjevniji?

Slažem se s vama, bez obzira na trenutnu situaciju, policija i dalje radi svoj redovni posao. Svaki slučaj je na svoj način izazovan. Policija ima zahtjevnu ulogu istraživanja počinjenog kaznenog djela, a put od indicije do osnovane sumnje je često izazovan i zahtjevan. Drago mi je da imamo mali broj neriješenih kaznenih djela jer to je potvrda našeg rada koji katkada traje i godinama, ali ne odustajemo dok ne iscrpimo sve mogućnosti koje nas vode do razriješena kaznenog djela. Ustrajnost i strpljenje su u kriminalističkom poslu vrlo važni, rekao bih čak - suštinski. Slučajevi koje ste naveli su upravo jedni od najzahtjevnijih koje smo proveli. Međutim pored nabrajanih, spomenuo bih još međunarodnu akciju s početka godine, u sklopu koje je uhićeno 14 osoba zbog preprodaje droge, zatim slučaj ubojstva u Kominu, ali i većinu kaznenih djela gospodarskog i organiziranog kriminaliteta.

 A na koje ste akcije posebno ponosni?

Ako mogu izdvojiti jedan slučaj onda je to slučaj paleži vozila na Velikoj Gorici u čijem razrješenju su nam od znatne pomoći bili građani i ja im se ovom prilikom na tome zahvaljujem. Taj slučaj je bio dokaz onog čemu težimo, a to je da građani i policija surađuju.

U vremenu pandemije, djelovanje policije prošireno je i na postupanja oko kršenja samoizolacije. Kako stanovnici DNŽ najčešće 'vole' kršiti samoizolaciju?

Većina naših sugrađana se uistinu dosljedno pridržava propisanih mjera. Sve Odluke Nacionalnog stožera svakodnevno provodimo, ali u vrlo malom broju slučajeva smo morali represivno djelovati. Primjerice, na području Dubrovnika, od početka epidemije 28 je osoba zatečeno u kršenju mjera samoizolacije. Razlozi za to su uglavnom bili izlazak na svježi zrak ili odlazak u kupovinu.

Koliko je priču oko strožih uvjeta na granicama bilo zahtjevnije realizirati ako se u obzir uzme geografski položaj Dubrovnika?

Geografski smo dijelom okruženi Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, odnosno tzv. trećim zemljama za koje postoje posebni uvjeti ulaska u RH. Također, veliki dio osoba iz Doline Neretve gravitira prema BiH, i obrnuto, što ih stavlja u posebne kategorije prekograničnih radnika ili osoba koje posjeduju pograničnu propusnicu za koje opet postoje posebni uvjeti u RH.

Osim toga, život donosi i situacije kao što su smrtni slučajevi i zdravstveni razlozi koji zahtijevaju posebno razmatranje, a vjerujem da je to nešto što nas po specifičnosti i obimu posla razlikuje od drugih policijskih uprava.  

Zbog geografskog položaja DNŽ , policija često ima i posla oko krijumčarenja droge preko granice. Kakva je situacija ove godine?

Zbog ograničenja i manjeg broja putnika koji su prelazili preko graničnih prijelaza ove Policijske uprave, sasvim očekivano, zabilježen je pad slučajeva krijumčarenja droge koja je preko područja RH tranzitirala uglavnom s područja istočnih zemalja prema zapadnim zemljama. 

U krizi je zapravo vrlo teško biti ono što građani kolokvijalno nazivaju 'sustavom', a to su vlasti, mediji, sudstvo, pa i policija. U ovoj konkretnoj bi to bio i Stožer. Skup je to osoba koje građani, očekivano, a što i jest njihova primarna funkcija, zovu za pomoć, ali i kritiziraju te ih okrivljuju za određene probleme na koje uopće ne mogu utjecati. Koliko je teško biti djelatnik policije u jednom takvom vremenu?

Od samog početka provođenja mjera za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 policija je sudjelovala ili provodila nadzor nad različitim mjerama koje je, kroz Odluke, donio Stožer civilne zaštite RH. Podsjetit ću da od početka provodimo nadzor provođenja izolacija i samoizolacija, da smo početkom godine provodili nadzor napuštanja mjesta prebivališta, provodimo mjere na granici, a sada uz inspektore Državnog inspektorata i kolege inspektore iz Ravnateljstva civilne zaštite provodimo nadzor nad provođenjem posljednje odluke Stožera od 28. studenog. Pored naših redovnih zadaća, obim našeg posla u vrijeme epidemije značajno se povećao, ali naučili smo prilagoditi se zadanim zadaćama i trudimo se posao obavljati što profesionalnije, a da pri tom, na neki način pridonesemo da ova kriza što prije prođe i sa što manje posljedica. 

Uz to, policijsko zanimanje godinama se pojavljuje među najomraženijim zanimanjima. Trudite li se približiti taj zatvoreni sustav građanima, steći njihovo povjerenje i na koji način? Kako senzibilizirati javnost prema struci koja je vrlo odgovorna i zahtjevna?

Policijsko zanimanje nikad nije bilo samo zanimanje – nego poziv! I sam sam ga odabrao s velikom željom da doprinesem sigurnosti našeg društva. Policijsko zanimanje možda se nepravedno uvijek veže uz represiju, međutim naš cilj je bio i ostao prevencija i stabilnost. Primjerice, ako sankcioniramo nekoga tko prebrzo vozi i time mu spasimo život ili spasimo život nedužnom sudioniku u prometu koji je mogao nastradati zbog takve prebrze vožnje, mi smo spasili život. Prema tome, naš posao je pitanje percepcije. Naš je cilj bio i ostao povoljno stanje sigurnosti u našim gradovima. Dubrovnik uistinu jest siguran grad i stoga držim da svoj posao obavljamo ispravno.

Koji su to izazovi s kojima se u PU DN najčešće susreće?

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska se stalno susreće s nekim novim izazovima. Prethodnih godina, kada smo imali rekordno uspješne turističke sezone, naši izazovi bili su osigurati prohodnost prometa, održavanje povoljnog stanja javnog reda i mira, a da pri tom zadržimo status jedne od najsigurnijih turističkih destinacija. Sigurnost je iznimno važna za uspješnost neke turističke destinacije. Sve ove godine uspjeli smo održati povoljno stanje sigurnosti bez ijednog većeg incidenta. Kao što smo ranije naveli, imamo i poseban režim rada na granici koji je također značajan izazov, a za ovu godinu sa sigurnošću možemo reći da ju je obilježila pandemija koja je donijela nove izazove, s kojima se po mom mišljenju uspješno nosimo.

Stiže, kako mnogi kažu, najljepše vrijeme u godini. No, ovaj put bez prevelikog blagdanskog šušura s obzirom na novonastale okolnosti. Što biste poručili onima koje sve to pomalo tišti?

Poručio bih im da smisao blagdana nije šušur ulica nego briga i misao na najmilije. Ove godine više nego ikada imamo obvezu brinuti za zdravlje naših starijih i naših bolesnih. Kao i sve, i ova će kriza proći, toga svi moramo biti svjesni.

 Kako ćete vi provesti blagdane?

Jedan sam od onih koji voli blagdane provoditi u društvu obitelji, a ove godine to će biti najuža obitelj. Naravno uz to, zbog prirode posla, dio vremena proteći će i radno.

 Izvanredne okolnosti zahtijevaju i izvanredan rad. Koliko to utječe na vaše slobodno vrijeme i privatni život?

Od kada sam postao načelnik Policijske uprave slobodnog vremena gotovo da i nemam. Kada nisam na poslu, u stalnom sam kontaktu s rukovoditeljima i Ravnateljstvom policije, s obzirom na to da se na dnevnoj bazi susrećemo s nekim novim i nepredviđenim situacijama koje ne trpe odgodu. To je postala moja rutina i samo mogu zahvaliti mojoj obitelji što za sve to ima razumijevanja i što imam njihovu podršku. To mi je važno.