Tijekom turističke sezone broj ljudi koji borave u Dubrovniku se višestruko povećava, no i dalje slovimo za jednu od najsigurnijih svjetskih destinacija. Nakon 'lockdowna' i godina koje je obilježila pandemija, turizam se vraća. Kakvo je sigurnosno stanje?

Sigurnosno stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je i prije pandemije i za vrijeme pandemije, koja je za nas bila jedan sasvim novi izazov, bilo vrlo zadovoljavajuće. Imamo izuzetno malu stopu kriminaliteta, narušavanja javnog reda i mira u većem opsegu se vrlo rijetko događaju, a težih oblika kaznenih djela gotovo i nemamo.

Upravo su to parametri sigurnosti koji govore u prilog činjenici da imamo siguran grad i županiju u kojem se građani osjećaju ugodno i opušteno, a turisti nas, osim zbog prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti, upravo zbog sigurnosti često biraju kao turističku destinaciju. 

Koliko je zahtjevno održavati Dubrovnik destinacijom toliko sigurnom za sugrađane i goste koji, recimo, mogu šetati ulicama i u sitne sate, bez straha da će im se dogoditi neko teško kazneno djelo?

Sigurnost gradova nije nešto što se događa samo od sebe. Policija pomno prati sve sigurnosno interesantne događaje, analizira ih i donosi odluku o tome gdje, kada i kako treba djelovati. Veliki naglasak stavljamo na prevenciju, koja je posljednjih godina strateški odabir ne samo ove Policijske uprave nego i Ministarstva unutarnjih poslova u cjelini. U suštini našeg rada je prevenirati protupravna ponašanja i djelovati da do posljedice uopće ne dođe, a nužnost za sankcioniranjem svesti na najmanju moguću mjeru.

Na što poseban naglasak stavljate u sezoni i koje su to intervencije na koje se najčešće izlazi?

Sezona je posebno izazovno razdoblje jer, po našim procjenama, u to vrijeme kroz Dubrovnik prođe oko 4,5 milijuna ljudi, što je više ljudi nego je stanovnika u cijeloj Lijepoj našoj. Želite da se svi ti ljudi osjećaju ugodno i sigurno, uz prioritet da vaši sugrađani ne osjete teret gužvi ili da im se ne naruši osjećaj sigurnosti. 

Naglasak stavljamo na protočnost ljudi u cestovnom prometu, kako na graničnim prijelazima tako i u svakodnevnom prometu, osiguranje javnog reda na mjestima na kojima se okuplja veći broj građana i prevenciju kaznenih djela.  

Ono na što se lokalno stanovništvo najčešće žali tijekom ljeta jest narušavanje javnog reda i mira u ranim jutarnjim satima, a tome više ne svjedočimo samo unutar zidina, nego i po drugim frekventnim dijelovima grada. Primjerice po Lapadu. Koliko često ljeti zaprimate dojave o glasnoj muzici iz apartmana, buci na ulicama i namjeravate li pojačati kontrole?

Dubrovnik je, u gospodarskom smislu, turistički grad. Od prihoda turizma živi veći dio naših sugrađana jer se bave turističkom djelatnošću, a to je rezultiralo velikim brojem ugostiteljskih i smještajnih objekata. Većina njih je smještena u staroj gradskoj jezgri ili na užem gradskom području. 

O vremenu rada ugostiteljskih objekata, kao i razini buke koja se u tim objektima reproducira ne odlučuje policija, naš je zadatak da se ti propisani gabariti ne prekorače, odnosno da se poštuju odluke Grada Dubrovnika koje reguliraju to područje i zakonom propisani uvjeti o načinu rada takvih objekata. 

Policija izlazi na svaku dojavu te se, u skladu s utvrđenim okolnostima, poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje. Na mjestima na kojima se najčešće događaju takve dojave, policija je kontinuirano prisutna i na taj način nastoji prevencijom riješiti problem. Naravno, ne možemo prevenirati svaki događaj i biti na svakom mjestu u svako vrijeme, ali držim da broj takvih dojava građana i nije velik kada uzmemo u obzir broj turista koji posjećuje naš grad. 

Građani još, vrlo često, upozoravaju i na glisiranje u za to nedozvoljenim područjima. Naši čitatelji su se tako žalili na glisiranja u Uvali Lapad, u blizini Dakse, a i na Palaceu su prilično česta pojava.

Nadzor sigurnosti pomorskog prometa je u cijelosti u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, dok je zadatak pomorske policije zaštita državne granice na moru. Međutim, kada pomorska policija uoči prekršaj na moru, u skladu sa svojim ovlastima kaznit će prekršitelje. Tijekom lipnja imali smo 179 takvih postupanja.

Zbog blizine granice i uopće njegovog geostrateškog položaja, područje nadležnosti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske se često spominje i u kontekstu zapljene droga. Kad se radi o toj temi, kako biste procijenili sigurnost tog područja, pa kao i destinacije? Koliko je lako odnosno teško turistima nabaviti drogu na ulici?

Ova Policijska uprava je i izvan granica Republike Hrvatske postala poznata po količini i vrsti zaplijenjene droge, ali ovdje moram istaknuti da se u svim tim slučajevima nije radilo o drogi koja je bila namijenjena dubrovačkom tržištu, pa čak niti  hrvatskom nego se radilo o drogi koja je bila namijenjena zapadnoeuropskom tržištu, a Hrvatska je pri tom bila samo tranzitna ruta. 

Kriminalistička istraživanja koja smo provodili i koja su rezultirala ovako velikim zapljenama su vrlo zahtjevna i u njih su uključeni kolege iz Ravnateljstva policije i iz policija susjednih zemalja. Radi se o koordiniranom radu koji je rezultirao dobrim rezultatima, pri čemu naše najveće zadovoljstvo predstavlja činjenica da ta droga nije došla na ulicu.

Ocjenjujem da je stanje vezano uz problematiku droga stabilno i nema govora o tzv. „otvorenoj narko sceni“ , a niti značajnije proizvodnje droga osim uzgoja konoplje tipa droga marihuana. Stoga je važno i nužno održati visoku razinu aktivnosti policije u odori u tzv. „uličnoj redukciji“, odnosno na suzbijanju prekršaja posjeda droge za tzv. „osobnu uporabu“. 

Sezona je i vrijeme kad se više izlazi vanka i u provode. Kako ste zadovoljni situacijom oko sigurnosti u prometu, što se sve radi u polju poruke lokalnom stanovništvu, ali i turistima da pijani ne sjedaju za volan? 

Po tom pitanju smo neumorni. Više puta sam ponovio da je sigurnost u prometu jedan od prioriteta u radu ove Policijske uprave, jer držim da je i jedna smrtno stradala osoba u prometu previše. 

U tom smislu veliki naglasak stavljamo na brojne preventivne aktivnosti. Primjerice, kontinuirano podsjećamo sudionike u prometu da ne sjedaju za volan pod utjecajem alkohola, da prilagode brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, da ne koriste mobitel za vrijeme vožnje te da se vežu sigurnosnim pojasom, a naše preventivno-represivne akcije medijski se najavljuju. Dodatno, na tjednoj bazi objavljujemo prometnu statistiku kao i broj poduzetih mjera u prometu, ali i visinu kazni za najteže prometne prekršaje koje evidentiramo. 

Upravo na taj način želimo doprijeti do svijesti vozača o važnosti pridržavanja prometnih propisa kao osnovnom preduvjetu sigurnosti u prometu. Osim toga, naši prometni stručnjaci često sudjeluju u radijskim i televizijskim emisijama u kojima govore o posljedicama vožnje pod utjecajem alkohola.

Iako možemo biti zadovoljni stanjem sigurnosti u prometu, naše zadovoljstvo će biti potpuno tek onda kada ne budemo imali smrtno stradalih osoba u prometu. 

 Uz turistička kretanja i veći broj stanovnika koji borave u Dubrovniku, posljedično se pojačava i sam promet. Više je motociklista koji su u prometu posebno ranjiva skupina, više je taksi vozila i uopće gužvi, a u takvoj situaciji su i nesreće izglednije. Koje napore ulažete kako bi se doskočilo tom problemu?

Paradoksalna je činjenica da je povećanjem gužvi manja mogućnost teških prometnih nesreća jer su one najčešće rezultat prebrze vožnje, međutim broj prometnih nesreća s materijalnom štetom se u takvim uvjetima povećava.

Motociklisti, kao posebno ranjiva skupina sudionika u prometu su u fokusu našeg preventivnog djelovanja. Dolaskom ljepšeg vremena i njihovim izlaskom na ceste policija u cijeloj Hrvatskoj provodi posebnu kampanju koja je usmjerena na njihovu sigurnost. 

Gužve su problem na koji mi kao policija imamo vrlo malo utjecaja budući prometna infrastruktura nije u našoj nadležnosti, ali u uvjetima većeg opterećenja na cestama, nastojimo preusmjeravanjem prometa smanjiti gužve. 

U posljednje vrijeme, dubrovačka javnost je bila iznenađena izvanrednim inspekcijskim nadzorom koje je obavljeno u sklopu kriminalističkog istraživanja na Žarkovici koju su nerijetko posjećivali i turisti. Radi se o jednoj vrlo osjetljivoj temi jer se ujedno radi i o osobama koje su, bez obzira na sve što se na kraju dogodilo, rješavale problem nezbrinutih pasa na ovom području. Što možete reći o tom slučaju? Što sada slijedi?

Radi se o pitanju koje je izazvalo veliki medijski interes. Što se policije tiče, samo ću kazati da smo u tom slučaju postupali po prijavi volontera koji su bili neposredno upoznati sa situacijom. Postupajući po zaprimljenim dojavama, provedeno je višemjesečno kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo podnošenjem kaznene prijave protiv tri osobe za koje je utvrđena odgovornost navedena u zaprimljenim prijavama. 

Kriminalističko istraživanje je provedeno u koordinaciji s Državnim inspektoratom, veterinarskom inspekcijom i državnim odvjetništvom. Detalji kriminalističkog istraživanja su objavljeni u našim službenim priopćenjima i time je ovaj slučaj za nas zaključen.

Gotovo sve segmente naše zbilje pogodio je problem nedostatka radne snage. Kakva je situacija s ljudstvom u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj tijekom turističke sezone?

Nedostatan broj radne snage je postao problem u cijeloj Hrvatskoj i policija u tome nije pošteđena niti je izuzetak. No, to nije opravdanje da mi nešto ne napravimo kako treba. I dalje tvrdim da se građani ne smiju ni u jednom segmentu svoga života osjećati zakinuto. Dakle, nas ima dovoljno za odraditi bilo koju zadaću koja se pred nas postavi. Iskoristit ću ovo vaše pitanje da naše mlađe sugrađane podsjetim kako su u tijeku prijave za upis u Program srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje policajac/policajka, ali i upisi u 3. razred srednje policijske škole. Pozivam sve zainteresirane da se pridruže našem timu i za svoj životni put odaberu ovo časno zanimanje.