INTERVJU Ante Kotromanović: Bila je čast sudjelovati u obrani Dubrovnika, a o braniteljima neka šute oni koji 'lociraju, identificiraju i transferiraju'
Ministar obrane Ante Kotromanović, prilikom boravka u Dubrovniku prošloga tjedna u razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnuo se na niz zanimljivih i aktualnih tema, između ostaloga i na izbjeglice u kontekstu rute preko juga Hrvatske. Govorio je i o svojim ratnim danima na dubrovačkom području, ali i aktualnoj kampanji, tko prema njegovom mišljenju zaista cijeni branitelje, a tko je branitelje spreman 'locirati, identificirati i uhvatiti' samo zbog vlasti.
Razgovarala Lucija Komaić
Video: Vedran Pervan
U Dubrovniku ste povodom sastanka ministara obrane Američko-jadranske povelje. O čemu je bilo riječ na ovom dvodnevnom sastanku, koji su zaključci ministara?
- Ovu su zanimljivi regionalni sastanci za jugoistočnu Europu i došli su u pravo vrijeme, u trenutku ove izbjegličke krize. Osim redovitih pitanja, uvijek su aktualne teme zajednička obuka, nastup u operacijama u Afganistanu. Pričali smo dosta o valu izbjeglica. Obavio sam razgovore s dosta ministara, sutra imam sastanak s ministrom obrane Turske.
Vrlo je važno što oni planiraju poduzeti, a mi ćemo njima prenijeti naše stavove. Nalazimo se u istoj situaciji, mi, Makedonci i Srbi, u istom smo problemu, težimo pojednostavniti ovu situaciju. Grke smo jednostavno upozorili da su oni prva zemlja Schengena i da oni moraju provoditi ta pravila, imaju policijsku akciju Frontex i da se upravo oni trebaju prvi boriti u ovakvim situacijama. Rekli smo im, ako nešto ne mogu, neka traže pomoć, svi ćemo uputiti naše brodove dole i branit ćemo dolazak izbjeglica iz Turske. Zašto Grci to nisu radili zadnjih nekoliko mjeseci, to je izvan moje domene, ali nadam se da će sada, kad su formirali čvrstu vlast, početi rješavati ove probleme na svom teritoriju.
Zoran Milanović ima sastanak premijera u Bruxellesu, Angela Merkel je pozvala sve premijere i nakon toga sastanka ćemo jasnije koja je vizija budućnosti, znati do kada i koliko Njemačka može primiti. Kad kaže mi više ne možemo, mi to moramo znati nekoliko dana ranije da se stignemo organizirati. Mi, Srbi i Makedonci, i tada ćemo početi svi zatvarati i onda je glavni posao na Grčkoj.
Kad je izbjeglička kriza počela, vaši politički suparnici htjeli su poslati vojsku na granice. Koji je vaš stav o tome?
- Ja ne znam što bi vojska radila na granici, mi nemamo te ustavne ovlasti. Inače, vojska jako puno pomaže, sudjelujemo u tome, radimo sve, kamp u Slavonskom Brodu smo mi radili. Tu smo najbolji, najstručniji, imamo mehanizaciju, strojeve, sve što je potrebno i vrlo smo brzi i efikasni, tu vojsku moram pohvaliti.
- Da smo mi prvi dan poslali vojsku na granice, kao što je naša opozicija zahtijevala, to bi bilo vrlo nepromišljeno. Mi smo za razliku od njih imali puno informacija, u tom slučaju bi Srbija preko RH uputila mnoštvo ljudi prema Splitu, Metkoviću. Imali bismo kampove ovdje! To je bila promišljena odluka, zato sam govorio: Ljudi smirite se, volimo prijedloge, ali nemojte širiti paniku na jedan vrlo nepromišljen način, pustite nas. Vrlo nepromišljena politika je to bila onih koji pretendiraju da budu na vlasti. To se tako ne radi! Da su oni na vlasti, isto bi radili što i mi radimo. Što bi Karamarko radio da je premijer i da mu Merkel kaže da ne stavlja žicu? Što mislite da bi on radio, slušao Orbana i stavljao žicu? Ne, ne bi to radio. Tako da su to smiješne stvari.
Smetaju mi kritike koje nemaju veze ni s čim. Ljudi lupetaju, a da nisu uopće vidjeli što smo napravili, koje napore i kako funkcioniramo. Kad dođu i vide, osobno sam bio tamo, više puta, po nekoliko dana. Organizacija je vojnička, zna se red i što treba napraviti. Nema nikakve sigurnosne prijetnje za Hrvatsku, to nije napad na Hrvatsku, ljudi samo prolaze, prije prema Mađarskoj, sada prema Sloveniji i ljudi su nam užasno zahvalni.
Je li naš turizam ugrožen? Kako ćemo riješiti te prijetnje?
- Možemo se samo raspitati koliko su Grci i Turci imali manje turizma zbog izbjeglica. Isto su vrlo brzo kupili ljude na brodove prema Pireju, tamo prema makedonskoj granici. Razumijem zabrinutost, ali ne trebamo širiti paniku. Kako bi HDZ vodio ovu krizu? Pa isto kao i mi. Prema tome, moraju biti objektivniji i sagledavati širi kontekst događaja.
Tomislav Karamarko čak je i dolazio na Prevlaku. U Dubrovniku i okolici ljudi su bili zabrinuti što bi se moglo dogoditi. Hoće li izbjeglice krenuti ovom rutom?
- To je ta nepromišljena politika, kad je naša opozicija na čelu s Karamarkom rekla - pošaljite vojsku na granicu drugi dan. Ne možemo to napraviti, jer znamo kako bi Srbi u dogovoru s Republikom Srpskom mogli reagirati. To je nerazumna politika. Ne mogu vjerovati da pretend na mjesto premijera može tako površno reagirati. Daj, informiraj se! Svaka ideja je dobrodošla i nemam problema s dobrom idejom, ali da se sad a priori staje na stranu Orbana ili Vučića, meni je to nepoštivanje vlastite države.
To su te političke nepromišljene geste gdje čovjek misli da će nešto poentirati. Kao što znate, ni jedna izbjeglica nije prešla ovu granicu. I mi ćemo taj prostor definitivno braniti, upravo radi pozicije Dubrovnika i turizma. Pričao sam s grčkim ministrom, kod njih nije došlo do pada turizma zbog izbjeglica, dakle to su floskule. Po pitanju Prevlake samo smo se pripremali u slučaju ako i Grci počnu namjerno šarati, da idu preko Albanije, da tome možemo reći stop. Koordiniramo se s Crnogorcima, s njihovim MUP-om i Ministarstvom obrane, dogovor je da ćemo zaustavljati, i mi, i oni. To je bio plan.
Pratite li situaciju u Crnoj Gori, prosvjedi su uznapredovali?
Mi pratimo događaje u Crnoj Gori, ona će vjerojatno dobiti pozivnicu za pristupanje NATO-u. Mogu reći s moje pozicije da u Hrvatskoj svi zastupamo to i mislim da je to u interesu RH. To su vjetrovi s istoka, sjevera i Pravoslavne crkve, a mislim da je dobro da Crna Gora uđe u NATO i da je to i naš interes.
Terorizam danas jedna je od najvećih prijetnji i izazova. Kako danas postići sigurnost?
- To je jedno od najozbiljnijih pitanja, apsolutno jedno zanimljivo područje. Nekidan sam došao iz Bagdada, išli smo na jedno svetište, nakon sat i nešto, tamo gdje smo se mi parkirali, poginula su 92 čovjeka. To je vrlo teško, boriti se u takozvanom asimetričnom ratu, kad ne znaš tko ti je protivnik. Republika Hrvatska i sve naše službe vrlo dobro koordiniraju sa svim većim službama u regiji, pratimo sve te pojave, iako je vrlo teško boriti se protiv terorizma.
Znamo da se ni jedna teroristička organizacija do sada nije uništila, od Crvenih brigada, IRA-a, nestale su samo one koje su se same raspustile. Svijet će još dugo imati problema s terorizmom, pogotovo s radikalnim islamizmom, zbog toga je važno pronaći zajednički stav, tu su u pitanju zajednička sigurnost, zajednička obrana i razmjena situacija sa svim bitnim faktorima. Tu nema pravila, vidite to, to je jedna vrsta ljudi koja se do sada nije pojavila, ne možemo ih uspoređivati ni s čim što smo do sada imali, ljudi su se spremni ubiti i dignuti u zrak 100 ljudi. Samo prevencija i zajednička suradnja mogu polučiti nekakav dobar rezultat, i naravno što prije je potrebno okončati sukob u Siriji i Iraku. Naravno, mislim da smo tu nedorečeni, odnosno mislim da su tu najveći lideri, Amerikanci, trebali drugačije reagirati.
Koja je pozicija Hrvatske u tom kontekstu?
- Znamo svi da smo imali jednoga čovjeka koji je pogubljen, bit ću otvoren, od strane potpunih luđaka. Moj je stav da moramo biti više angažirani, da smo morali dati više, pogotovo velike zemlje koje imaju sve mogućnosti i kapacitete, morale su ući u odlučniji boj sa zemljama iz okruženja, a to su muslimanske zemlje, Saudijska Arabija, Katar, Oman, potrebno je bilo ući također u Siriju i riješiti problem dole na terenu. U dogovoru s iračkom Vladom, to je trebalo stisnuti s dvije strane. Drugačije, ne vidim rješenje. Što više ta skupina egzistira, svaki dan, ima više simpatizera, stranih boraca koji dolaze, dobro su organizirani, po društvenim mrežama, imaju sjajnu promidžbu. Oni su, recimo, regrutirali ljude iz Čilea, Japana, iz BiH ih ima, preko 350 ljudi, Makedonije, Kosova, Srbije... Prema tome, to je jedna ozbiljna stvar gdje je trebalo odlučnije djelovati. Uključujući i NATO. Bolje je dole rješavati stvari, nego da te stvari dođu ovdje.
Govoreći o sukobima, u Hrvatskoj je zamjetna pojava radikalne retorike, širenja mržnje i forsiranje podjela. Nije tajna odakle takva retorika dolazi.
- Mislim da je to vrlo negativno, da je vrijeme nakon 24 godine koliko imamo našu državu, da prestanemo pričati o ustašama, partizanima, udbašima... ili o tome tko je bio dulje ili kraće u Domovinskom ratu. Moramo gledati na budućnosti i volio bih da se kompletna kampanja fokusira na to. Ne zanima me tko je bio komunist, antikomunist, ili bilo što drugo, zato što to nije dio mog svijeta!
Moj svijet je Domovinski rat, i o tome bih volio najviše govoriti. Očito se neki ljudi vole baviti poviješću, tko je veći Hrvat, čija je vlast narodna, to su takve gluposti - mislim da ljudi iz čistog neznanja to potenciraju, iz čiste nemoći. Pobuđivanje takvih niskih strasti je odurno! Ako ćete iskreno, kada se spomenula Kevina jama u Omišu, prije nešto više od godinu dana, kad je rečeno da treba baciti tamo sve ljude koji su u SDP-u, ja sam dobio više ozbiljnijih prijetnji. To je zato što neodgovorni ljudi pobuđuju niske strasti i nađu se ljudi koji ništa razumiju i onda je to vrlo opasno.
Kad smo kod toga, u medijima su izašli izračuni, u duhu tih rasprava i niskih strasti. Ministri iz Milanovićeve Vlade proveli su 4674 dana na ratištu, a iz prethodne HDZ-ove 2206 dana.
- Naravno, to svi znamo, ali mene smeta to pozivanje na domoljublje, kvazi branjenje branitelja, a ja znam da je HDZ izručio svih! Koga god je mogao izručiti. Poznata je rečenica koja oslikava odnos prema vođama iz Domovinskog rata, koji su se tukli i davali sve, učinili sve: 'identificirati, locirati, transferirati.' To su i učinili, samo da bi ostali na vlasti.
Vaš mandat obilježili su i prosvjedi u Savskoj. Tamo su još neki vaši suborci. Jesu li imali opravdanje za prosvjed? Kao jedini opipljivi razlozi o kojima su govorili su navodno rušenje digniteta Domovinskog rata i smanjivanje prava.
- Ja mislim da nije narušen dignitet Domovinskog rata, s obzirom na to da ova Vlada nikoga nije izručila, ni jednog generala nije uhapsila, za razliku od prethodnih. Ni pokojnog Brodarca koji je umro u zatvoru, pa ni Markača, ni Gotovinu, ni Blaškića, ni Petkovića, da ne nabrajam sve druge. Ono što je ova Vlada napravila jest da je smanjila mirovine, kao i prošla, za nešto postotaka, svim onim braniteljima koji su ih imali iznad pet tisuća kuna.
Što je ova Vlada napravila za branitelje?
- Za vrijeme ove Vlade nisu smanjene nikakve ovlasti braniteljima, naprotiv. Jedino Ministarstvo kojem nikada nije rezan proračun je Ministarstvo branitelja. Jedino Ministarstvo kojemu je to povećano je bilo Ministarstvo branitelja. I sada, sve smo pripremili, primjerice u Mokošici će se graditi 110 stanova za branitelje, a u bivšoj vlasti, zadnja kuna, 250 milijuna kuna, sa stavke stanova je skinuta i rezana. Da ne spominjem taj genijalan odnos HDZ-a, kad su prodali INA–u, 7 posto dionica branitelja su također prodali. A nisu pitali branitelje, mene nisu pitali. Prema tome, ne možete a priori stalno govoriti o braniteljima, da vam budu puna usta branitelja, a raditi sve suprotno. Ako treba hapsiti - hapsiti, ako treba prodavati - prodavati, bilo što. Svatko ima pravo na prosvjed, nadam se da će naši branitelji shvatiti da moraju razgovarati, mi smo ih zvali, razgovarali smo više puta, obećali su da će se povući i da ćemo osnovati radnu skupinu koja će brinuti o svemu. Zasad nisu to napravili, vidjet ćemo što će biti dalje.
Kakva je situacija sa stanovima za branitelje u Dubrovniku?
- Drago mi što će Grad izdati lokacijsku dozvolu i što je donesena odluka za vrijeme mandata ove Vlade, da će njih 110 riješiti svoj problem i mislim da je to dobar put, gradnja povoljnih stanova, koji pametnim potezima i ugovorima neće koštati više od 1200 eura. Ako grad da zemlju, to može doći do 800 eura. To je jedna dobra politika i to trebamo u idućim godinama iskoristit da možemo riješiti problem što više ljudi, koji su to zaslužili.
Poznato je da je Ante Gotovina vaš dobar prijatelj. Čini se, posebno u političkim kampanjama, kako bi ga svi željeli imati uz sebe.
To je jedan sjajan tip, ja to govorim već dugo, od prvog dana. Tamo negdje kad smo se upoznali 1991. godine, od tada smo prijatelji. Njegov izlazak iz zatvora za mene osobno bilo je nešto veće od oslobađanja Hrvatske. Te emocije, koje su iz tog dolaska proizašle, meni su bile genijalne. I on je jasno rekao, ali ljudi ne shvaćaju, da on zapravo želi biti ribar, kako sam kaže, i da se samo želi okrenuti budućnosti. Upravo onako kako je i poslao poruku. A sad, ljudi kojima su puna usta hrvatstva i domoljublja, koji žive u prošlosti, a ničega toga se ne pridržavaju ni malo, oni ne kuže tu njegovu poziciju, da on želi biti slobodni građanin Hrvatske. Bit će s kim hoće i pit će kavu s kim on odluči. Nadam se da će se neki ljudi, uvjetno, urazumiti i da će pustiti čovjeka da živi kako on to hoće.
Hrvatski ste branitelj, dragovoljac Domovinskog rata. Od 1990. u sastavu specijalnih postrojbi MUP-a, 1991., postali ste zapovjednik u specijalnim snagama Glavnog stožera HV-a. Bili ste zapovjednik bojne u Nastavnom središtu u Sinj, od 1993. do 1996. zapovjednik 126. sinjske brigade i zapovjednik Operativne grupe Sinj. Od 1996. do 19. listopada 1999. vršili ste dužnost zapovjednika 4. gardijske brigade. Kakva su vaša sjećanja na ratne dane, Dubrovnik i dubrovačko područje?
- Bio sam načelnik stožera generalu Petkoviću, zbornog područja Ston. Spavali smo u Kuparima. Onim istim Kuparima za koje smo napokon napravili tender, nakon dvije godine riješili problem i vjerojatno će se napraviti taj hotel s pet zvjezdica. Moja 126. brigada, taktička skupina, bila je tu 1992. tako da sam često bio na ovom području. Naravno da su mi emocije vezane za Dubrovnik i zaleđe. Tu je mnogo naših ljudi ranjeno i poginulo. Bilo je čast sudjelovati u obrani Dubrovnika, jednog od najljepših gradova na svijetu. Bilo je gušt jučer govoriti delegacijama i ministrima obrane o Dubrovniku, svi su impresionirani i zadivljeni. I nakon svega, samo trebamo ovdje obnavljati i graditi hotele od 5 zvjezdica i živjeti dobro. To je ono što Dubrovnik zaslužuje.
Nositelj ste liste koalicije 'Hrvatska raste' za X. izbornu jedinicu. Zašto?
- Iako sam rođen u Sinju, to je IX. izborna jedinica, bilo mi je potpuno svejedno. Mogao sam i u II. i IV., ali u Splitu sam isto domaći, znam dosta ljudi. Ugodno je biti ovdje, nadam se da ćemo napraviti dobar rezultat. Naša kampanja bit će vrlo pozitivna, nećemo se baviti osobama, prošlošću, nećemo se baviti špekulacijama, nego ćemo govoriti što smo napravili ove četiri godine i koji su planovi za budućnost.
Što je Vlada ove četiri godine napravila za jug Hrvatske?
- Znamo da smo napokon riješili Kupare, to će biti velika investicija. Dvije godine smo se borili za riješiti imovinsko - pravne odnose, puno se napravilo u Zračnoj luci, 80 milijuna kredita dobio je Vodovod za projekte i kompletnu mrežu. Potpisan je ugovor za kruzing terminal, gradi se marina u Slanom. Dolazimo tu i do Pelješkog mosta. Nismo ga šest puta otvarali, a da se ništa nije dogodilo. Nismo obećavali kako ćemo Pelješac onda spojiti mostom s Korčulom, kao i gospodin S. Sredstva za Pelješki most su osigurana i projekt ide bez obzira što će se dogoditi 8. studenog. Mi smo ponosni zato što smo jako puno kao Vlada ulagali u ovaj kraj i ovu regiju, koja to apsolutno zaslužuje.