EKSKLUZIVNI INTERVJU S GORDANOM LAUCOM: 'Sad je svima jasno da su COVID potvrde štetne!'

Autor: Ivona Butjer Mratinović
Uskoro ulazimo u treću godinu pandemije, COVID krize i posebnih režima koji su promijenili živote građana na svim poljima.

Uskoro ulazimo u treću godinu pandemije, COVID krize i posebnih režima koji su promijenili živote građana na svim poljima. U protekle dvije godine građani su u medijskom prostoru uglavnom slušali, gledali i čitali o rekordima novozaraženih, crnim prognozama i zastrašujućim svjedočanstvima koji su, po svemu sudeći, izazvali strah i paniku kod najvećeg dijela građana; kako od samog virusa, tako i od nuspojava cjepiva protiv COVIDA-19.

No, postoje i oni koji su sve vrijeme pokušavali dodati dozu optimizma u cijelu situaciju koja nije sasvim bezazlena, ali nije ni apokaliptična. Jer brojke su pokazale kako ni virus, ni cjepivo za najveći broj ljudi nisu kobni. Jedan od onih koji ustrajno ukazuju na tu činjenicu je i prof. dr. sc. Gordan Lauc. Kao znanstvenik s ogromnim iskustvom u polju epidemioloških istraživanja, ali i nekadašnji član Znanstvenog savjeta Vlade, upozoravao je na to kako COVID potvrde nisu najsretnije rješenje u borbi protiv pandemije, ali i kako cjepivo ne štiti od transmisije, barem ne onoliko koliko se to očekivalo. U intervjuu za Dubrovački dnevnik iznosi što se kod upravljanja pandemijom moglo i trebalo bolje napraviti, zašto smatra kako su COVID potvrde štetne, o prvom valu omikrona u Hrvatskoj, kao i predviđanja oko daljnjeg kretanja pandemije.

Vaša tvrdnja kako cijepljenje ne zaustavlja zarazu svojedobno je naišla na burne reakcije, čak i dijela struke, a demantirala vas je tada i sama Vlada. Danas, mjesecima nakon, može se uvidjeti kako ste bili u pravu. Virus se širi i u zemljama koje su postigle izvrsnu procijepljenost, a direktor CDC-a je izjavio kako postojeća cjepiva više ne štite od transmisije. Koja bi bila vaša vizija daljnjeg upravljanja pandemijom?

Znanost uvijek ide ispred struke i to nije iznenađujuće. Ja sam znanstvenik s velikim iskustvom u području epidemioloških istraživanja i mogu dobro procijeniti koja istraživanja su dobro dizajnirana i otkrivaju stvarno stanje. Nažalost u ovoj pandemiji je bilo jako puno loših, često čak i „naručenih“ istraživanja koja su davala potpuno pogrešne rezultate. Moje iskustvo mi omogućuje da razlikujem dobra od loših istraživanja i zato se često dogodilo da ono što ja govorim tek nakon nekoliko mjeseci postane „službeni stav“ struke.

Kada smo na temelju prvih ozbiljnih studija vidjeli da se i cijepljeni vrlo često mogu zaraziti, bilo je potpuno jasno da su covid-potvrde beskorisne, a u sustavu zdravstva i socijalne skrbi iznimno štetne. To što nismo testirali cijepljene zdravstvene djelatnike, već smo testove „rasipali“ na zaposlenike i korisnike u javnim i državnim službama je rezultiralo velikim brojem intrahospitalnih infekcija i smrti koje se ne bi dogodile da nismo uveli covid-potvrde. Nažalost lobisti industrije pandemije su nadjačali znanost i jako štetne covid-potvrde su uvedene i u Hrvatskoj.

Situacija se dodatno promijenila sa širenjem omikron varijante protiv koje su cjepiva još manje učinkovita, a rizik za teški oblik bolesti je puno manji. Koliko vidimo, Hrvatska već polako ulazi u silaznu fazu omikron vala i nadam se da ćemo uskoro pratiti primjere nekih drugih zemalja i ukinuti sve mjere.

Gdje Hrvatska ustvari kaska za ostalim zemljama koje su se pokazale uspješnijima u upravljanju pandemijom? Koje su to najčešće greške?

Hrvatska je zapravo jako dobro upravljala pandemijom. Ako izuzmemo ovaj zadnji val koji tek treba analizirati, korigirano na BDP naš broj umrlih je među najnižima u Europi. Generalno je bogatstvo zemlje, a time i kvaliteta zdravstvenog sustava bilo najbolji prediktor broja umrlih. To nije začuđujuće, jer od bilo koje bolesti imate bolje šanse izliječiti se u bogatoj Švicarskoj, nego u Hrvatskoj.

Ono što je posebno značajno je da smo malu smrtnost od covida postigli uz najblaže „mjere“ u Europskoj uniji. Upravo te blage mjere omogućile su da se velik broj ljudi polagano imunizira malim količinama virusa izvan sezone koja je za virus pogodna i onda smo u periodima kad su drugi imali ogromne brojeve bolesnih mi imali znatno manje bolesnih i umrlih. S druge strane, izostanak strogih mjera smanjio je „kolateralne žrtve“ pandemije, tj. propuštene rutinske preglede, dijagnostiku karcinoma, psihičke traume, daljnje osiromašenje društva.

Mislim da smo napravili dvije velike pogreške. Prva je bila zatvaranje restorana, kafića i sporta u jesen 2020., kada je već bilo jasno da smo prešli vrh tog vala širenja zaraze. Druga pogreška je bila uvođenje covid-potvrda.

Da smo doslovno sve mjere ukinuli u proljeće 2021. godine i jednostavno prestali s masovnim testiranjima zdravih ljudi, sada bi nam svima bilo puno bolje. Imali bismo nešto malo više bolesnih ljudi u periodima između velikih valova pandemije, a manje u periodima vršnog opterećenja. Broj teško bolesnih i umrlih bi bio vrlo sličan, a bili bismo kao zemlja i kao društvo u puno boljoj situaciji.

Ako cjepiva ne štite dovoljno od širenja zaraze, povlači se pitanje svrhe COVID potvrda, na što ste također upozoravali. Kakav je vaš stav, bi li ih trebalo sasvim ukinuti ili bi trebalo testirati i cijepljene i necijepljene osobe u određenim situacijama?

Covid-potvrde treba nedvojbeno odmah ukinuti, jer su beskorisne i štetne. Vidimo da takve odluke već najavljuju u nekim drugim zemljama. O tome koga i kada testirati na koje viruse treba odlučivati ovisno o trenutnoj situaciji. Mislim da su brzi testovi idealno rješenje i da takvi testovi za sve najčešće viruse i bakterije trebaju biti dostupni u svim ordinacijama obiteljske medicine i ljekarnama. 

Cijeli intervju s Gordanom Laucom pročitajte u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika petkom koji izlazi 21. siječnja! 

Popularni Članci