Svi volimo vjerovati da nam se prevara nikada ne može dogoditi, ali stvarnost govori drugačije. Broj prevara u velikom je porastu, a pogotovo starijih osoba. Prevaranti se konstantno prilagođavaju – čim jedna vrsta prevare postane poznata, 'iskoči' druga, a to predstavlja poseban izazov – kako policiji, tako i građanima
Da prevare starijih osoba nisu neuobičajene jasno je svakome tko iole prati vijesti. Gotovo svakodnevno pojavljuju se slučajevi u kojima umirovljenici prevareni za basnoslovne iznose. I dok se neki bave podacima odakle im, većinom kroz život teško zarađeni novci, važnije je stalno upozoravati i govoriti o vrstama i načinima prevara. Kroz godine, posebice bujanjem interneta i društvenih mreža, kao i činjenicom da sada svatko ima mobitel, prevare su se razvijale i postale sve sofisticiranije. Danas su vrlo prilagodljive – čim se o jednoj vrsti prevare počne javno izvještavati, pojavi se nova inačica.
Zato ne treba čuditi da je njihov broj u vrtoglavom porastu. Prema podacima PU dubrovačko-neretvanske, ukupan broj prijavljenih kaznenih djela prijevare u prošloj je godini u odnosu na 2024. porastao za čak 60 posto! Treba uzeti u obzir i neprijavljene slučajeve, kojih sigurno ima, najčešće zbog srama. Prevarene osobe izbjegavaju govoriti o tome zbog moguće osude s kojom bi se susrele, prozivanja zbog naivnosti i slično. No, ne treba tako razmišljati. Danas su prevare dosegle tako visoku razinu, da tvrdnja kako se to svakome može dogoditi nije 'nategnuta' već vrlo realna.
Iako se puno stvari mijenjalo kroz godine, jedna stvar je vrlo bliska 'modernim' i 'starinskim' prevarantima. Vrlo rado iskorištavaju povjerenje starijih osoba, pa je tako, prema podacima PU dubrovačko-neretvanske, udio oštećenih osoba u ovim kaznenim djelima, uzimajući u obzir dobne parametre od 60 godina starosti i više, u prosjeku viši od 30 posto.
Kako su nam objasnili iz PU dubrovačko-neretvanske, stariji građani najčešće postaju žrtve prijevare putem interneta i telefonskih poziva kada se nudi ulaganje u kriptovalute, dionice i zlato obećavajući im veliku imovinsku zaradu. Počinitelji se, također, često koriste lažnim predstavljanjima.
PREVARANTI S VIŠE LICA
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednje vrijeme zabilježeno je više konkretnih slučajeva ovakvih prevara. Tako je 98-godišnja Dubrovkinja ostala bez 10 tisuća eura nakon što ju je nepoznata osoba telefonski kontaktirala, lažno se predstavila kao liječnik i tvrdila da je član obitelji doživio tešku nesreću te da je potrebno hitno platiti liječenje. Novac je, prema uputama počinitelja, predala muškarcu koji je došao na njezinu kućnu adresu. U drugom slučaju starijoj osobi u Dubrovniku lažni se liječnik također predstavio kao djelatnik zdravstvene ustanove te tražio novac za hitnu operaciju člana obitelji. Zabilježeni su i slučajevi u kojima su prevaranti tražili iznose i do 50 tisuća eura ili zlato, koristeći sličan obrazac: telefonski poziv, dramatičnu priču o nesreći, stvaranje osjećaja panike i hitnosti te dolazak 'pomoćnika' na kućnu adresu radi preuzimanja novca.
Nisu prevaranti samo 'liječnici'. Po potrebi, postaju i policijski službenici, bankari, djelatnici pošte i općenito djelatnici institucija u koje građani obično imaju povjerenje.
Policija tako ima pune ruke posla – ne samo s razrješavanjem prevara, već i s njihovim sprječavanjem. Osim priopćenja za medije, radi se puno na edukaciji starijih osoba uz predavanja i radionice, pa i obilaske staračkih domova. Nedavno je na Sveučilištu u Dubrovniku održan i okrugli stol na temu 'Prevare osoba treće životne dobi: kako ih prepoznati i izbjeći?', u kojem je, između ostalih, sudjelovala i glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup.
"Opreza nikad dosta. Svi sumnjivi razgovori se trebaju što prije prekinuti, ako vam netko nešto nudi ili traži podatke, svakako je uvijek dobro zatražiti savjet člana obitelji, financijskog stručnjaka ako se radi o financijskom ulaganju ili u krajnjoj liniji zazvati nas u policiji, a mi ćemo vrlo rado pružiti informaciju o čemu se tu radi", kazala je tom prilikom.
ZAŠTO SU META STARIJE OSOBE?
Zanimljivo je bilo tada i naučiti zašto su upravo starije osobe podložnije prevarama, o čemu je više govorila klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić.
„Moramo skrenuti pažnju i na psihološki, emocionalni aspekt tih prevara jer se zna da su te osobe podložnije ovakvim manipulacijama prevaranata. Zbog čega? Postoji jedan organski razlog, struktura u mozgu koja se ustvari mijenja s godinama i koja je na neki način zadužena za to što osobe treće životne dobi slabije prepoznaju one koji su prevaranti. Kada je opasnost negdje na vidiku, oni zbog slabije aktivnosti ovog dijela mozga, naprosto to slabije prepoznaju. Zbog toga su podložnija skupina ovakvim prevarama, a izgleda da to prevaranti znaju i koriste", kazala je Raguž Staničić.
Jedan od faktora lakovjernosti je, nažalost, i usamljenost.
"Jako je važna činjenica da su starije osobe usamljenije od ostalih dobnih skupina i to je razlog zbog čega spremnije ulaze u takve odnose, osim organske podloge koju sam spomenula. Upravo socijalni dio njihove dobi jest ponekad motiv zašto se prepuštaju rizičnim komunikacijama, a onda i kad uđu u takav odnos s prevarantom, se vrlo često iščupati", rekla je Raguž Staničić.
Ne treba biti paranoičan, ali treba biti oprezan.
„Ovim putem još jedan put upozoravamo građane da policija nikad ne traži bankovne podatke građana niti provjeru novčanica, a što je sve češći način sofisticirane prijevare i dovođenja u zabludu”, naglasili su iz PU dubrovačko-neretvanske.
A kakve nas prevare u budućnosti očekuju, teško je uopće pogađati. Važno je samo naglasiti da svoje povjerenje ne poklanjate nikome tko vas kontaktira iznebuha – a ako vam nešto zvuči sumnjivo, provjerite to s članovima obitelji, ali i prijavite policiji. Jedini način zaustavljanja ovog rapidnog rasta prevara je zapravo konstantno razgovaranje o njima. Prevaranti sigurno neće nestati, ali će biti manje uspješni ako ne zatvorimo oči i uši, već otvoreno razgovaramo o problemu koji nas pogađa, pa čak i ako nas je malo sram zbog toga.
Ivana Smilović Barkiđija
