Dosad teško ozlijeđeno više od 20 motociklista u skoro 80 prometnih nesreća, najčešći uzrok brzina

U Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj dali su nam podatke – tijekom 2024. godine dogodile su se 202 prometne nesreće u kojima su sudjelovali motociklisti, prošle godine ih je bilo nešto više, njih 224, dok je ove godine do 15. lipnja zabilježeno već 77 takvih nesreća.

Do 15. lipnja nije bilo preminulih motociklista u ovoj godini. Nažalost, upravo na taj datum poginuo je mladi motociklist, a 18. lipnja život je izgubio još jedan.  U cijeloj 2024. godini poginulo je troje motociklista, a 2025. njih četvero.

Ne završe sve prometne nesreće najtragičnijim ishodom, ali veliki broj nih ipak ostavlja trajne posljedice. Tako su ove godine već 23 osobe teže ozlijeđene u ovakvim vrstama prometnih nesreća. Prethodnih godina, brojke su bile slične – tijekom 2024. teže tjelesne ozlijede zadobile su 63 osobe, a tijekom sljedeće godine dvije osobe više.

Kada se dogode, prometne nesreće s motociklistima najčešće privuku veliku pažnju javnosti i potrebu za dijeljenjem vlastitih iskustava s prometnica. Neki krive motocikliste, neki ceste, neki nesavjesne vozače generalno. Policiju smo pitali da nam ipak konkretno kažu najčešće uzroke ovakvog tipa nesreća. Kako navode, to su nepropisna brzina i nepropisno pretjecanje.

Rizične lokacije teško je izdvojiti jer svaka može postati rizična ukoliko se ne poštuju prometna pravila – bilo da je riječ o vozačima motocikala ili automobila, pa i romobila. Ipak, kao opasnu dionicu iz PU dubrovačko-neretvanske izdvajaju Državnu cestu D8.

KONSTANTNI NADZORI I EDUKACIJE

Policiju smo pitali i jesu li primijetili promjenu i razlike u usporedbi s prethodnim godinama. „Broj prometnih nesreća je povećan, ali je broj smrtno stradalih ove godine, za sada, znatno manji nego prošle godine“, napisali su 15. lipnja. 

Niste sigurno prvi put pročitali da vožnja motociklom može biti opasna i da može završiti sa strašnim posljedicama. Ipak, rastući brojevi ozbiljnih prometnih nesreća jasno pokazuju da se o tome treba konstantno govoriti, ali i djelovati. Znaju to i u PU dubrovačko-neretvanskoj  - tijekom cijele godine na razini Dubrovačko-neretvanske županije provode ciljane prometne akcije usmjerene na vozače mopeda i motocikala, a takve se akcije posebno intenziviraju tijekom proljeća i ljeta.

„Tijekom nadzora prvenstveno  se kontroliraju prekršaji prekoračenja brzine kretanja vozila, nekorištenje zaštitne kacige, prisutnost alkohola u organizmu, istek valjanosti prometne dozvole, tehnička neispravnost vozila, korištenje vozila čija snaga prelazi propisanu jačinu, oduzimanje prednosti prolaska, nepropisno obilaženje, pretjecanje i mimoilaženje, upravljanje prije stjecanja prava, propisno postavljanje i vidljivost registarske oznake, kao i svi drugi prekršaji kojima vozači mopeda i motocikala dovode u opasnost prvenstveno sebe, ali i druge sudionike u prometu“, objasnili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Osim toga, tijekom proljetnih mjeseci u svim većim mjestima Dubrovačko-neretvanske županije provode se i ciljane preventivno-promidžbene akcije na vidljivim mjestima u koje se uključuju motociklisti i auto-škole gdje se promoviraju poželjna ponašanja motociklista u prometu. Također, putem medija se vrlo često daju posebna upozorenja i savjeti.  Cilj svih tih aktivnosti je vrlo jasan - u što većoj mjeriti djelovati na svijest vozače mopeda ili motocikla da poštuju prometne propise kako bi se broj prometnih nesreća u kojima oni sudjeluju sveo na najmanju moguću mjeru.

RASTUĆI PROBLEM U CIJELOJ ZEMLJI

Važno je naglasiti da nije riječ o izazovu s kojim se nosi samo naša županija. Jasno je to iz gostovanja voditelja Službe prometne policije Josipa Mataije u Dnevniku Nove TV, 8. lipnja. Povod je bio tragičan – tada je u 48 sati u prometnim nesrećama poginulo devet osoba, među kojima su bila čak četiri motociklista.

Posebnu zabrinutost izazvao je rast broja poginulih vozača i putnika na motociklima i mopedima. Prema podacima prometne policije od 8. lipnja, ove je godine smrtno stradalo 26 motociklista, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 23. Mataija je tada istakao kako su motociklisti u većini slučajeva sami odgovorni za nesreće u kojima sudjeluju, zbog neprilagođene ili prevelike brzine.

Dodao je kako je broj motocikala na hrvatskim cestama posljednjih godina značajno porastao. “Motocikl je sve dostupniji. Standard je porastao, a svake godine bilježimo oko deset tisuća motocikala više na prometnicama. Trenutačno imamo oko 125 tisuća registriranih motocikala, što je gotovo dvostruko više nego prije pet ili šest godina”, kazao je tom prilikom.

Mataija je upozorio i na problem kažnjavanja prometnih prekršitelja, ocijenivši da sudovi prečesto ublažavaju kazne. Prema njegovim riječima, tijekom prošle godine zabilježeno je oko 900 tisuća prometnih prekršaja, a od predmeta koji su završili na sudovima čak je 57 posto kazni ublaženo. “Vrlo često se događa da se ne izriču zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom, što nije dobro i šalje lošu poruku. Ako nema izvjesnosti kažnjavanja, situacija nije dobra”, upozorio je.

No treba početi od početka i od vlastite odgovornosti. Prije sjedanja na motocikl ili moped, treba biti itekako svjestan nužnosti opreza i poštivanja prometnih pravila – ne samo zbog vlastite sigurnosti, već sigurnosti svih onih koji se nalaze u prometu.

-----------------------------------------

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska iskoristila je  priliku upozoriti na najčešće greške zbog kojih se događaju prometne nesreće odnosno obveze kojih se trebaju pridržavati vozači navedenih vozila. 
 
Najčešće greške vozača motocikala i mopeda zbog kojih stradavaju: 
  

·         kreću se neprilagođenom i brzinom većom od dozvoljene; 

·         ne nose zaštitne kacige; 

·         kreću se površinama koje nisu namijenjene za tu vrstu vozila; 

·         precjenjuju svoje vozačke sposobnosti, dok u isto vrijeme podcjenjuju opasnosti u prometu; 

·         obavljaju pretjecanje ili obilaženje kolone vozila po dijelu kolnika za vozila iz suprotnog smjera kada to prema prometnim znakovima nije dopušteno ili je rizično uzevši u obzir promet iz suprotnog smjera; 

·         provlače se između zaustavljenih vozila u kolonama; 

·         voze sa neupaljenim svjetlima tijekom dana čime su, uzimajući u obzir ionako manju siluetu samog vozila i vozača u odnosu na druga vozila, još manje uočljivi u prometu za druge sudionike; 

·         upravljaju neregistriranim i tehnički neispravnim vozilima; 

·         upravljaju vozilima prije stjecanja prava (bez položenog vozačkog ispita) te 

·         uklanjaju blokade na mopedima čime povećavaju krajnju brzinu vozila, koje je prema tvorničkim konstrukcijskim svojstvima namijenjeno za brzine do 45 km/h. 

 
Najčešće greške vozača automobila u odnosu na motoriste: 
  

·         oduzimaju im prednost prolaska; 

·         prilikom prestrojavanja, pretjecanja ili skretanja vozila, ne pridaju dovoljno pozornosti ovoj kategoriji vozača, tako da im se često nađu u tzv. „mrtvom kutu“ bočnog ogledala; 

·         skretanje ili prestrojavanje obavljaju neoprezno i bez pokazivača smjera te 

·         prilikom opisanih radnji često ne vode računa da su motocikli vozila koja obzirom na omjer masa/snaga na kratkim dionicama mogu ostvariti jako velika ubrzanja. 

 
Savjeti i preporuke za vozače motocikala i mopeda: 
  

·         prije vožnje očistite vizir, stavite zaštitnu kacigu i pravilno je zategnite; 

·         uz zaštitnu kacigu, koristite i drugu zaštitnu opremu  (jaknu, hlače, štitnike, čizme i rukavice); 

·         zbog ionako manje, a samim time i teže uočljive siluete na cesti, preporuka je da nosite svjetliju odjeću i kacigu, „življih“ boja, odnosno s reflektirajućim detaljima; 

·         poštujte ograničenja dopuštene brzine; 

·         prilagodite brzinu vožnje uvjetima na cesti (stanju i karakteristikama ceste); 

·         provjerite tlak u gumama; 

·         upalite dnevno ili kratko svjetlo; 

·         ne vozite pod utjecajem alkohola ili droga; 

·         prilikom vožnje u skupini, vozite u slijedu jedan iza drugoga; 

·         vozite sredinom prometnog traka, a ne uz središnji dio kolnika (iznimka je samo situacija kretanja kolnikom koji ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, gdje se moped tada treba kretati što bliže desnom rubu kolnika); 

·         prilikom vožnje kroz lijevi zavoj, odmaknite se dovoljno od središnje crte (vožnjom uz crtu i naginjanjem u zavoju, glava vozača može se nalaziti čak do 1 metar u prometnoj traci namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera); 

·         ne vozite slalom između vozila; 

·         izbjegavajte vožnju na dijelovima asfalta na kojima ima pijeska, ulja i sl., posebice u zavojima; 

·         kontrolirajte svoje ponašanje i strast za vožnjom te ne ispitujte mogućnosti svog mopeda ili motocikla u prometu na cestama; 

·         predviđajte poteze vozača (drugih) automobila; 

·         vozite se na dovoljnoj udaljenosti od vozila ispred sebe i 

·         poduzmite i sve drugo što je u vašoj moći kako biste bili sigurni u prometu.