Hospicij, kao ustanova kojoj se pruža palijativna skrb osobama koje nažalost nemaju šanse za izlječenje, nije jedna od tema o kojoj ćete često čuti na kavi. Mnogi o tome neće ni razmišljati dok im se, nažalost, u takvoj situaciji ne zatekne član obitelji. Njegova svrha nije liječene bolesti, ali jest ublažavanje boli, očuvanje dostojanstva, psihološka i emocionalna podrška, ali podrška i obiteljima. Jasno je koliko je takva vrsta ustanove bitna, a čini se da će se, u dogledno vrijeme, otvoriti i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Mogućnost prenamjene doma za starije osobe Termpotapija u hospicij spominje se već neko vrijeme, a posljednji je o tome govorio gradonačelnik na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Pitali smo Grad Dubrovnik za dodatne detalje.

„Hospicij je će djelovati u okviru Centra za starije osobe Dubrovnik - Dom za starije i nemoćne ispod Opće bolnice, a riječ je o projektu koji odgovara na izraženu i dugogodišnju potrebu zajednice, što potvrđuje i velika potražnja za palijativnom skrbi, osobito na postojećim bolničkim odjelima. Detaljan plan uređenja i organizacije hospicija bit će definiran kroz izradu potrebne dokumentacije, u skladu sa svim važećim zdravstvenim i socijalnim standardima“, napisali su iz Grada Dubrovnika.

Kako objašnjavaju, nakon otvaranja novog doma za starije osobe, svi sadašnji korisnici Termoterapije bit će preseljeni u novi objekt. Time će se osloboditi prostor Termoterapije, koji će se potom u cijelosti prilagoditi za potrebe hospicija. Prilagodbe će obuhvatiti prostorne i funkcionalne izmjene kako bi se osigurali primjereni uvjeti za palijativnu skrb, uključujući smještajne kapacitete, pristupačnost, zdravstvene sadržaje i prateće prostore.

„Kao i svako ulaganje u javnu infrastrukturu, i ovaj projekt zahtijeva značajna financijska sredstva, ali hospicij je ulaganje u građane i u kvalitetu života onih kojima je pomoć najpotrebnija. Tijekom ove godine Grad planira preuzeti objekt, izraditi svu potrebnu dokumentaciju i pripremiti projekt za realizaciju. Samo uređenje prostora i uspostava hospicija planirani su za iduću godinu, čime bi Dubrovnik dobio prvi hospicij u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“, rekli su iz Grada Dubrovnik.

DNEVNO DVA-DO TRI UPITA U BOLNICI

S Općom bolnicom Dubrovnik provjerili smo kolika je zapravo nužnost hospicija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Kako su nam objasnili, Odjel za palijativnu skrb raspolaže s devet soba, ima s HZZO-om ugovorenih 13 postelja i prosječno se godišnje na odjelu zbrine oko 200 pacijenata. A potreba je zaista velika.

„Na dnevnoj bazi imamo dva do tri upita oko prijema na naš Odjel, a uz takve pacijente, koji su na kraju životnog puta zbog terminalnih malignih ili nemalignih oboljenja, potencijalni kandidati za prijem su i socijalno-medicinski slučajevi, kao što su samci, često visoke dobi, koji se nisu dovoljno oporavili za samostalni život nakon liječenja na akutnim odjelima naše bolnice, najčešće zbog cerebrovaskularnih bolesti ili različitih ozljeda“, objašnjavaju iz OB Dubrovnik.

Kako kažu, povremeno se događa da su na Odjelu za palijativnu skrb popunjena sva mjesta, pa se 'snalaze na različite načine'.

„Ako je palijativni pacijent u tom trenutku doma, u suradnji s mobilnim palijativnim timovima u Dubrovniku; Metkoviću ili Korčuli „kupujemo“ vrijeme do hospitalizacije, a ako je ipak neophodno - pacijenta primamo u hitnoj službi na neki od bolničkih odjela prema vodećoj simptomatologiji. Ako je pacijent proglašen palijativnim za vrijeme bolničke hospitalizacije, on se zadržava na matičnom odjelu dok se ne oslobodi mjesto na Odjelu za palijativnu skrb“, kažu iz bolnice.

BROJKE POKAZUJU SNAŽNU POTREBU

Kako objašnjavaju, osim kapaciteta Odjela za palijativnu skrb Opće bolnice Dubrovnik, pitanje potrebe za hospicijem u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji nameće se i iz indikacija za bolnički smještaj u jedinici palijativne skrbi, koje je propisao HZZO sukladno smjernicama Europskog udruženja za palijativnu skrb (EACP).

Naime, indikacija za smještaj pacijenta u jedinicu palijativne skrbi je stabiliziranje funkcionalnog statusa pacijenta (ažuriranje simptomatske terapije uz korekciju kronične), a ne dugotrajna skrb (long term care). Prema navedenim smjernicama, očekivano prosječno trajanje hospitalizacije u djelatnosti palijativne skrbi jest 14 dana, nakon čega je pacijenta potrebno zbrinuti u njegovom domu ili pak u ustanovi – a to bi trebao biti hospicij.

„Kolika je stvarna potreba za hospicijem u našoj županiji najbolje govore brojke s našeg Odjela za palijativnu skrb. Od prosječno godišnje 200 pacijenata njih dvije trećine preživi hospitalizaciju i biva otpušteno iz bolnice, bilo doma bilo u domove za starije i nemoćne, a svi su oni prema dijagnozi i prognozi kandidati za hospicij uz još desetke drugih palijativnih pacijenata po rubnim dijelovima naše županije“, naglasili su iz OB Dubrovnik.

Provjerom s Ministarstvom zdravstva, otkrivamo da hospiciji nisu baš česti u Hrvatskoj, ali, kako kažu, mreža palijativne skrbi u Hrvatskoj kontinuirano se razvija.

„Trenutno su u funkciji dvije samostalne ustanove za palijativnu skrb: „Hospicij Marija Kožulić Krucifiksa" u Rijeci i „Hospicij blaženi Miroslav Bulešić" u Puli, svaka s 14 postelja. Dodatno, palijativna skrb pruža se kroz stacionare domova zdravlja, gdje je ugovoreno 79 palijativnih postelja. Najveći kapacitet ima Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije s 60 postelja raspoređenih u pet gradova (Split, Imotski, Makarska, Supetar i Sinj), zatim Istarski domovi zdravlja s 16 postelja te Dom zdravlja Ličko-senjske županije s 3 postelje. Planirano je daljnje proširenje mreže otvaranjem novih stacionara u Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj županiji“, objasnili su.

MINISTARSTVO: NISMO SLUŽBENO OBAVIJEŠTENI, ALI…

O planovima za otvaranje takve vrste ustanove u Dubrovniku još nisu službeno obaviješteni.

„Međutim, razvoj palijativne skrbi kontinuirano se prati i planira u skladu s potrebama pojedinih područja. Nacionalni program razvoja palijativne skrbi omogućuje fleksibilan pristup proširenju mreže, pri čemu se potrebe lokalnih zajednica razmatraju i uključuju u nacionalne planove razvoja sukladno prioritetima i raspoloživim resursima“, objasnili su iz Ministarstva zdravstva.

Dodali su i da palijativna skrb predstavlja jedan od strateških prioriteta Ministarstva zdravstva.

„Kontinuirano radimo na širenju i unaprjeđenju mreže usluga diljem Hrvatske, s posebnim naglaskom na kvalitetu, dostupnost i integraciju skrbi. U okviru Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi provodimo niz aktivnosti. Prije svega, jačamo kapacitete u svim segmentima sustava – trenutno je u bolničkom sustavu ugovoreno 536 palijativnih postelja, uz dodatnih 28 postelja u specijaliziranim ustanovama i 79 postelja u stacionarima domova zdravlja. Paralelno razvijamo mrežu mobilnih timova koji omogućuju pružanje skrbi u kućnom okruženju“, kazali su iz Ministarstva.

Kako kažu, poseban naglasak stavljaju na standardizaciju prakse uvođenjem jedinstvenih protokola i dokumentacije te na integraciju bolničke, ambulantne i kućne skrbi u cjelovit sustav.  Cilj iza svega je osigurati sveobuhvatnu, multidisciplinarnu i dostojanstvenu skrb pacijentima s neizlječivim bolestima, uz kontinuiranu podršku njihovim obiteljima kroz cijeli proces.