ZNATE LI ŠTO JE SOLNI CVIJET? 'Solno blago' je najbolje od soli, svi ga žele otkupiti, ali ga Solana Ston čuva za nas (FOTOGALERIJA)

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović / DD
Solni cvijet ima više minerala od 'obične' soli, manje gorčine i laganog je, slatkastog okusa. Dubrovački dnevnik posjetio je Solanu Ston gdje smo imali prilike vidjeti kako izgleda vađenje ovog pravog malog blaga 

Puno je onih koji nikada nisu čuli za solni cvijet. Još je više onih koji ne poznaju njegovu vrijednost i posebnost. No, dovoljno je posjetiti mitsku Solanu u Stonu, informirati se o svemu onome što solni cvijet čini posebnim te se vratiti uz to pravo malo blago doma i njime oplemeniti svoja jela, ali i učiniti nešto dobro za svoje zdravlje i organizam. Kako bi značenje i vrijednost solnog cvijeta približili javnosti i turistima, tim Solane Ston je u sklopu ovogodišnjeg Festivala soli održao program vađenja cvijeta soli pod nazivom 'Vadimo sol!'.

Pa što je ustvari cvijet soli? Oni koji se u njega razumiju, reći će kako je to 'kavijar soli'. Ili 'solno blago'. Solni cvijet je zapravo ono najbolje od soli. Posebnog je, lepršavog okusa, u sebi ima više minerala od same soli, ali i manje gorčine. Cvijet soli proizvodi se od kristalnog tankog sloja na površini morske vode koji tvori oblik listića, nalik na latice cvijeća, u vrijeme početka kristalizacije. Potom se ručno skuplja mikronskim sitima prije nego se kristalići počnu taložiti na dno bazena.

VIŠE MINERALA OD 'OBIČNE' SOLI

Cvijet soli manje je slan jer sadržava manje natrijeva klorida od kuhinjske soli, ali ima više minerala u tragovima potrebnih organizmu, poput željeza, magnezija, kalcija, kalija, mangana, cinka i prirodnog joda. Količina joda manja je nego u kuhinjskoj soli jer se stvara  na prirodan način, bez naknadnog jodiranja koje bi uništilo sol. Vlažnost cvijeta soli veća je nego u kuhinjske soli jer se prirodno suši, pa se ne može postići udio vlage kao sušenjem u sušnici, a ima i veću koncentraciju magnezija koji mu daje gorčinu i privlači vlagu. 

„To je kao kavijar, na vrhu soli. Solni cvijet je puno lakši od soli i ostaje na površini, a ima oko 90 minerala, dok naša nerafinirana sol ima oko 70 do 75 minerala,“ kaže nam Sveto Pejić, direktor Solane Ston.

Goran Mratinović / DD

Budući da je riječ o najkvalitetnijoj i najzdravijoj vrsti ekološki proizvedene soli, ona se osim u prehrani koristi i u zdravstvene i kozmetičke svrhe. Služi za regulaciju probave, ublažavanje tegoba u žena u klimakteriju i tijekom menstrualnog ciklusa, za osvježenje organizma i opuštanje, pomaže ljudima kojima manjka kalcija i magnezija, pomaže pri otežanoj probavi, smanjuje grčeve u mišićima i snižava povišeni krvni tlak, a može ublažiti i neke kožne alergije.

NEĆETE S NJIME KUHATI JUHU, ALI IDE ČAK I NA KOLAČ

Zanimljivo je kako se cvijet soli nikada ne upotrebljava za kuhanje, nego samo kao začin netom prije posluživanja. Ima bogat, kremast te lagano sladak okus.

„Ne ide u juhu, ali se obično stavlja u gotova jela – u salatu, po ribi ili mesu… Čak se može i po kolaču staviti. Posebnog je okusa,“ govori Pejić.

Ovaj su proizvod zbog svojih povoljnih svojstava koje ima na organizam, ali i iznimnog okusa popularizirali vrhunski kuhari.

TO JE EKSKLUZIVA, MOŽE SE VADITI SAMO RIJETKIM DANIMA

Ekipa Dubrovačkog dnevnika stigla je u stonsku Solanu kako bismo prisustvovali vađenju solnog cvijeta soli. Kad smo se na događaj najavili nekoliko dana prije, organizatori su nam kazali kako će nam tek javiti hoće li naš dolazak imati smisla. Naime, cvijet soli se može kupiti samo ako su vremenski uvjeti zadovoljavajući. Zapravo, vremenski uvjeti bi za vađenje solnog cvijeta morali biti savršeni kako bi on mogao plutati na površini. Imali smo sreće, baš kao i sudionici programa. Vremenski uvjeti su se poklopili i upriličeno je vađenje solnog cvijeta iz bazena koji nosi ime Frano. Upravo u tom bazenu, solnog cvijeta bude najviše.

Kako nam govori gospar Pejić, ponekad prođe i po tjedan dana, a da se ne može pokupiti ništa, a ovisi i koliko ima vjetra te vlage u zraku.

„Mora biti vedro, ne smije biti puno vjetra, tlak zraka mora biti u normali, a važno je i godišnje doba. U svakom slučaju to mora biti ljeto, no ni to vam ništa ne garantira, a ima i čimbenika koji su ustvari neobjašnjivi. Nama se u bazenu Frano cvjetni sol uvijek nalazi po kantunima, a ovisi o laganom utjecaju vjetra. Naći ćemo ga na sjeverozapadnoj strani bazena, na zapadnoj ili sjeveroistočnoj. Nikad ga nećemo naći na jugoistočnoj strani. Maestral je ustvari vjetar koji je najkorisniji,“ govori nam Vlado Marjanović, zaposlenik stonske Solane koji je okupljenima i demonstrirao kako se vadi solni cvijet.

Goran Mratinović / DD

Ne smije biti ni rosate, ni kiše, a tanki i krhki kristalići cvijeta soli skupljaju se u ranim jutarnjim satima i kasno navečer, kad nema vjetra koji bi ih mogao uništiti.

„Godina ima 365 dana, a solni cvijet možemo vaditi 10,12, eventualno 15 dana. Ne možemo vaditi solni cvijet kad želimo. Ako nešto možete dobiti samo 10 do 15 dana, to je ekskluziva,“ dodaje Marjanović.

KAO DA SE PRIKRADATE…

Mnogobrojnim okupljenima koji su stigli na demonstraciju vađenja stonske soli, Marjanović je podijelio lopate kojima se vadi solni cvijet. No, nisu to obične lopate. Zapravo su šupljikava, mikronska sita kojima se sol ručno skuplja prije nego što se kristalići počnu taložiti na dno bazena.

Kako kaže Marjanović, kao što se cvijet nalazi na samom vrhu stabljike, najbliže suncu, tako se i cvijet soli nalazi na samoj površini bazena, također najbliže suncu. A onda je demonstrirao kako je potrebno vaditi fine kristaliće.

„Vrlo nježno i po samoj površini, s dozom opreza. Nema naglih pokreta, morate vrlo lagano, kao da se šuljate… Kao da se prikradate,“ pokazuje Marjanović.

Kad se solni cvijet šupljikavom lopatom skupi s površine, potrebno ga je dobro protresti. Nakon skupljanja, cvijet soli stavlja se u plastične posude s rupicama kako bi se ocijedila tekućina te se prebacuje na police na kojima se suši nekoliko dana izložen suncu. Treba ga razgrtati svaka dva, tri sata te ga obvezno unositi u zatvoreni prostor preko noći.

ŽELI GA OTKUPITI 300 TVRTKI SAMO IZ HRVATSKE

Brojni su benefiti solnog cvijeta pa ne čudi što ga mnogi žele otkupiti od Solane Ston. No, ako bi se to dogodilo, teško bi ga ostalo za građane. 

„Solni cvijet je najtraženiji. Godišnje proizvedemo od dvije do pet tona. Ove godine su to dosad dvije i po' tone. Nadam se kako će biti još dana i kako ćemo moći još više toga izvući. Preko 300 tvrtki samo iz Hrvatske traži da ga otkupe. No, ne damo ga nikome, nego se prodaje u Solani odnosno u vili Koruni,“ izjavio je Pejić.

Deset deka ovog 'solnog blaga', kako ga mnogi nazivaju, košta 14 eura ili 105 kuna. Cijena ni ne čudi. Radi se o vrlo vrijednom proizvodu kojeg nije moguće vaditi baš uvijek.

NIJE, GOSPODO, PROBLEM SOL, NEGO ADITIV

Gospar Sveto Pejić podsjeća kako, osim za solnim cvijetom, velika potražnja postoji i za samom stonskom soli. No, ni ona se ne daje u trgovačke lance. Pejić podsjeća na stroge, ali i vrlo humane zakone Dubrovačke Republike u kojoj se stonska sol sirotinji dijelila besplatno. Smatra kako bi ona Dubrovčanima uvijek trebala biti na raspolaganju.

„Kad bismo je dali u lanac, onda naši ljudi ne bi imali, a svjestan sam kako bi to bila greška,“ kaže Pejić koji podsjeća i na to kako se pod domaću sol u butigama ustvari podvaljuje svašta.

„Mi prodamo svu našu sol za prehranu. Svi je traže, no ne damo je nikome. Velike su manipulacije, svašta se pakuje, inspekcije bi tu imale puno posla… Tri hrvatske solane godišnje proizvedu od 15 do 20 tisuća tona soli. Tako kažemo mi solari, no prava istina je da se proizvede od 10 do 12 tisuća tona soli. Hrvatska troši 60 tisuća tona soli samo za prehranu, a ukupna potrošnja soli u Hrvatskoj, dakle za prehranu, industriju, kozmetiku i ceste je od 120 do 250 tisuća tona soli. No, jeste li ikada na nekom pakiranju pročitali kako se radi o soli iz uvoza? Naravno kako niste,“ kaže Pejić koji podsjeća što takva sol ustvari čini tijelu.

„Bolesti koje dominiraju svijetom su bolesti želuca, crijeva i visoki tlak. Medicina stalno ponavlja – manje soli, manje soli. A ja im kažem – nije gospodo u pitanju sol, nego aditiv. I to najčešće aditiv E 534 koji se dodaje kako bi sol bila sipka. No, u našoj, stonskoj soli ga nema i ta sol jest sipka. Jedno 95 posto uvoznih soli u Hrvatskoj su oprane soli, nakon čega idu na sušenje na 650 stupnjeva. Tu nijedan mineral ne može opstati,!“ govori nam Pejić.

Kad se sve te činjenice uzmu u obzir, tek je onda jasno koliko zapravo vrijedi stonska sol i njen cvijet. No, Pejić kaže kako bi se njihova ionako visoka kvaliteta mogla dodatno poboljšati popločavanjem bazena. Kako nam je ispričao, svi bazeni za kristalizaciju su prvi put asfaltirani 1925. godine prirodnim asfaltom, no on je oštećen zubom vremena, ratom i potresom. Kako bi se dobila potpuno čista, ekološka sol, bazene bi trebalo popločati.

„S bazena koji se zove Lazar sva je sol išla na bečki dvor jer je najčišća, najbjelja i mogla je postići najbolju cijenu. I danas kad pogledamo taj bazen, on izgleda kao da je popločan prije nekoliko godina. Nema nikakvih oštećenja,“ kaže Pejić. Stoga su došli do zaključka kako bi, ako bi se tim kamenom popločali svi bazeni, solana ostala kao vječni spomenik, a mi bismo dobili nešto novo – eko sol i solni cvijet koji još više vrijedi.

Popularni Članci