Nakon pauze od punih 37 godina, iz tiska ponovno izlazi Pelješki zbornik. Očekuje se da će peti broj te publikacije ponovnim pokretanjem obilježiti novi početak jednog od najvažnijih izdavačkih projekata vezanih uz očuvanje i promociju bogate pelješke kulturne i povijesne baštine.

Na 223 stranice, Pelješki zbornik donosi devet tekstova u kategoriji “Članci i rasprave“ i četiri u kategoriji “Prikazi i recenzije“, a rubrika “Iz zaboravljenih škafetina“ ovaj put je posvećena pučkoj poeziji Pelješca. Kao stručni i znanstveni časopis, Zbornik objedinjuje radove iz humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti povezanih s Pelješcem i širim prostorom bivše Dubrovačke Republike. Obnova Zbornika rezultat je višegodišnjih napora entuzijasta i stručnjaka koji su u jesen 2023. osnovali temeljnu skupinu za realizaciju tog projekta u cilju očuvanja identiteta Pelješca kroz valorizaciju prirodne i kulturne baštine, uz posebni naglasak na povijesnu i kulturnu dimenziju poluotoka te njegovo prirodno i duhovno naslijeđe. Također, obnovljeni je Zbornik zadržao prepoznatljive elemente prethodnih izdanja i ustaljeni tematski poredak.

Za manje upućene u znanstvenu problematiku valja reći kako je prvi broj Pelješkog zbornika objavljen već davne 1976. godine, kad su ključnu ulogu u pokretanju imali članovi Društva Pelješčana u Zagrebu, Poljoprivredna zadruga “Dingač“ iz Potomja i bivši SIZ (Samoupravna interesna zajednica) za kulturu općina Dubrovnik i Korčula. Od tada, u Uredničkom odboru su, uz ostale, kontinuirano djelovali Ivo Ferenca, Igor Fisković, Frano Glavina, Zdravko Šundrica i Matko Župa, a osobite zasluge za podizanje svijesti o značaju baštine imali su i Cvito Fisković, Vinko Foretić i Stjepan Vekarić. Oslanjajući se kroz desetljeća na bogate povijesne izvore, osobito one iz Državnog arhiva u Dubrovniku, Zbornik je obrađivao raznolike teme iz povijesti, kulture i svakodnevnog života Pelješca. Glavni urednik od 1976. do 1984. godine bio je Stjepan Vekarić, dok je četvrti svezak iz 1987. godine pod uredničkom palicom akademika Cvita Fiskovića bio u potpunosti posvećen povijesti pelješkog brodarstva.

-Revitalizacija Pelješkoga zbornika na tragu je nastojanja za očuvanje prirodne i kulturne baštine Pelješca, što bi trebalo rezultirati očuvanjem identiteta i kontinuiteta te se tako, prenošenjem i čuvanjem višegeneracijskoga naslijeđa, duboko urezati u kolektivnu memoriju Pelješčana. Kako je obnovljeni Zbornik i pravni slijednik ranijega, namjera Uredništva je očuvati prepoznatljive vizure. Stoga je i naslovnica nepromijenjena, a sadržaj prati raniji ustaljeni redoslijed. Cijeneći i poštujući sve dosad učinjeno, Zbornik se namjerava profilirati kao stručno-znanstveni časopis koji objavljuje radove iz različitih disciplina humanističkog područja znanosti, ali i društvenih i prirodnih znanosti, koje su povezane sa širim pelješkim okruženjem i prostorom bivše Dubrovačke Republike. Pritom će se osobita pozornost posvetiti povijesnoj i kulturnoj baštini te prirodnom, kulturnom, materijalnom i duhovnom razvoju tog kraja. Osobito će se nastojati dati prostor temama iz novije povijesti, a želja nam je da ponovno pokretanje Zbornika postane stvarnost kojoj se radujemo i nadamo se da će se ustrajnošću i predanošću inicijatora i održati- ističe glavna urednica obnovljenog Pelješkog zbornika Jasenka Maslek.

Članovi Uredništva su Tanja Brešan Ančić, Marina Filipović, Stašo Forenbaher, Irena Ipšić, Jadran Jeić, Ivica Kipre, Žarko Koboević, Nikša Koboević, Ivan Pamić,  Domagoj Perkić, Marijana Tomelić Ćurlin, Domagoj Vidović i Valentina Vitković, a članovi Savjetodavnog vijeća Ivo Đuračić, Igor Fisković, Nenad Jasprica, Vedran Kunica, Marijana Miljas Đuračić, Marija Mrgudić, Antonija Prišlić, Olga Supek, Vlastimir Vekarić i Sandra Vuletić.

Od tema o kojima će se u novom broju moći više pročitati i doznati svakako vrijedi navesti da su to Bibliografija radova o poluotoku Pelješcu Irene Ipšić i Jasenke Maslek, dok se Ivan Pamić u Zborniku predstavlja s dva rada: o prapovijesnoj gradini u Nakovani u povijesnim vrelima i usmenoj predaji te reinterpretaciji starih i pregledu novih nalaza arheološke topografije Vignja iz rimskog razdoblja od 1. do 4. stoljeća. O govorima na poluotoku Pelješcu (jučer, danas i sutra) pisala je Marijana Tomelić Ćurlin, a Jasenka Maslek o svećeničkom pozivu kao potrebi ili duhovnom poslanju (na primjerima s poluotoka Pelješca i iz Konavala u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. stoljeća). O pelješkim zavjetima kao obliku tradicijskog vjerovanja piše Marija Jozović, a Tonko Barčot i Antonija Pripšlić o tradicijskom običaju paljenja ‘kraja’ i ‘krajica’, odnosno obrednih vatri na središnjem dijelu Pelješca.

Recimo i to kako je izdavač i organizator promocije Kulturno-umjetničko društvo Putniković, a svečana će se promocija novog broja “Pelješkog zbornika“ održati u petak, 13. prosinca u 17 sati u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću.