Prvo pitanje vijećnika Krešimira Vejića bilo je vezano za uradak na društvenim mrežama o Srbima u Dubrovniku, tražio je komentar na emisiju koja se ovih dana "vrtila" na društvenim mrežama. Drugo pitanje je bilo traženje osobnog mišljenja o organizaciji koncerta Marka Perkovića Thompsona za Dan branitelja na Stradunu.

Župan: "Uradak je vrlo tendenciozan i netočan. Protumačio sam ga kao još jedan velikosrpski pritsak koji rade na Dubrovnik na osnovu izmišljenih teza. Ne znam zašto to rade, ali ustraju, vjerojatno čekaju neko bolje vrijeme u kojem bi mogli realizirati svoje iluzije. Tamo smo vidjeli kako se po njihovom ustaljenom običaju sve proglašava srpskim, iako toga nema, pa i sami su priznali da u Dubrovniku nisu smjeli ni boraviti. Sama činjenica da je bila srednjovjekovna srpska država jedno vrijeme na ovom području, kao što je bila i Hrvatsko-Ugarska, Iliri, Grci, tko sve ne... Ne daje nikome pravo da svojata bilo koje područje. Ta jedna izmišljotina kako bi pelješka prezimena bila srpska je doista jedna bezobraština kojom se autori služe. Također, Srbi katolici u Dubrovniku, jedan politički pokret koji je nastao kad je Dubrovačka Republika propala, kad je ukinula Austrija, prije toga razorio sustav Napoleon, pojavio se pokret, a oni naravno naglašavaju da su njegovi pripadnici bili etnički Srbi. To nije istina, kad bi bila istina, bili bi ovdje danas. Kao što pravi etnički Srbi žive ovdje. Nije dobro što rade, upozoravali smo ih više puta, oni nemaju nikakva temelja svojatati hrvatska područja, pogotovo Dubrovnik. Neće im uspjeti ni u jednoj varijanti, kao ni 90. kad su nas uhvatili nespremne, uništavali grad. Moramo našim sugrađanima reć da su to velikosrpska posla i da oni od toga nisu odustali, ali mi naravno ne dajemo svoje, neka zaborave te svoje snove", kazao je Dobroslavić kao odgovor na prvo pitanje.

Za Thompsona je rekao da smatra da je bio dobra odluka gradonačelnika. 

"Čujem da je bilo sve uredno, domoljubno, kao što priliči. Nama je samo važno da se na događanjima ne pojavljuju znakovlja totalitarnih režima u prošlosti, a sve ostalo nam je prihvatljivo", zaključio je.

Pero Jerković prijavio je povredu poslovnika zbog odabira tema koje nemaju veze s ingerencijom Županijske skupštine, a župan mu je kasnije odgovorio da su pitanja itekako vezana za Dubrovačko-neretvansku županiju. 

Vijećnik Ivica Dajak rekao je da će ponoviti dva pitanja koja je postavljao i na prethodnih sjednicama.

"Prvo pitanje je vezano za trajektnu luku Perna. U jednom od županovih izvješća spominjano je da je projekt prijavljen za financiranje iz nove financijske omotnice, međutim nisam nigdje to našao, pa vas molim da me informirate. Drugo pitanje je vezano za projekt brze ceste Brijesta-Perna. Postoje određeni sporni dijelovi s kojima se ne slažu građani, a čak su i Hrvatske ceste i lokalna samouprava rekla da im odgovara da se riješi problem kako građani traže. Zanima me, kao dio izmjena i dopuna prostornog plana, jesu li uključene izmjene trase brze ceste Brijesta - Perna na ulazu u naselje Orebić?", pitao je Dajak. 

Župan: "Što se tiče Perne, doista čeka ugovor o financiranju, prijavljena je, možemo vam poslati kad točno, nije nikakva tajna. Priprema se ugovor o financiranju. Naravno da mora ta luka biti izgrađena budući da se gradi luka prekoputa na Korčuli. Što se tiče Brijeste i Perne, obilaznica Orebića kao dio te trase je u postupku izvođenja radova, izabran je izvođač, imamo jednu žalbu. Vjerujem da će biti rješena uskoro i da će krenuti. Što se tiče izmjena i dopuna prostornog plana, ako Hrvatske ceste žele nešto promijeniti, siguran sam da će to biti uvršteno, nemamo tu posebna očekivanja osim da nam struka kaže što im treba", kazao je Dobroslavić. 

Alan Farac postavio je dva pitanja. Prvo je vezano za energetsku obnovu Doma za starije na Korčuli, a s obzirom da ga je župan nedavno posjetio, tražio je njegovo mišljenje o stanju radova. Pitao je i o važnosti projekta Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju u Putnikovićima, tražeći detalje.

Župan: "Dom za starije u Korčuli doista prolazi kroz energetsku obnovu zgrade, vjerojatno se sjećate da su bili problemi s imovinsko-pravnim odnosima, pa nismo to mogli to prijaviti na EU projekte. Radovi se odvijaju uredno, sredinom sljedeće godine je rok za završetak. Uvjeravaju nas izvođači radova da će sve uredno biti završeno u roku. Prema onome što smo vidjeli, vjerujem da je izvođač ozbiljan. Za nas je to vrlo važan Dom jer su nam umirovljenici pružali, dok su bili radno sposobni, za razvoj i bolji život županije i cijele Hrvatske te im pokušavamo vratiti na isti način. Što se tiče drugog pitanja, Općina Ston je s izrađivačem dokumentacijem ugovor. To je odličan projekt, jedan u nizu projekata koji tretira ranjive skupine našeg društva, mlade i djecu koje imaju poteškoće u razvoju i kojima se može pomoći na ovaj način. Prije toga smo otvorili Centar za rane intervencije u Metkoviću, imamo u planu još i Inkluzivni centar u Korčuli, prije toga smo imali u Dubrovniku Dva skalina, to je naša osjetljivost za te kategorije. Ovaj projekt što radi Općina Ston, financije su dio otočne omotnice. Ukupno je 20 projekata uključenih u to, od toga tri provodi županija, a ostale provode jedinice lokalne samouprave. Vrlo brzo krenut će projekt "Aktiv" koji radi županija, radi se o jednoj sportskoj dvorani i 11 igrališta. Također, provodimo i energetsku obnovu Kalosa, a treći projekt je Inkluzivni centar u Korčuli."

BRZA CESTA - ODMAH

Vijećnik Josip Mikuš postavio je dva pitanja. Jedno je vezano za protupožarnu zaštitu u lučici Batala, postoji li elaborat i protupožarna sredstva. Drugo pitanje bilo je vezano za takozvanu brzu cestu do Zračne Luke.

"Nedavno ste rekli da je došlo do zastoja, iz ministarstva su poručili da rade na mogućnosti poboljšanja dionice. U međuvremenu su Hrvatske ceste pokrenule natječaj za dodatnu analizu. Koja su vaša saznanja, hoćete li imati više sluha za ono što govore građani?", pitao je Mikuš. 

Župan: "Protupožarna zaštita u lučici Batala - provjerit ćemo i odgovoriti. Što se tiče brze ceste, da, bio je zastoj, to smo svi konstatirali. Ja mogu samo ponoviti ono što smo uvijek govorili - stavili smo u prostorni plan, dvije varijante, Hrvatske ceste su izabrale jednu varijantu kao bolju, išla je u javnu raspravu, bilo je raznih glasova, nisu svi bili niti stručni niti utemeljeni, bilo je više politikanstva i galame, ali i to je demokracija, poštujemo to. Osjetljivi smo na ono što nam građani govore, ali ne možemo biti osjetljivi ako smo uvjereni da nešto nije utemeljeno. Ovdje smo to prepustili Hrvatskim cestama, da oni i njihova struka procijene što je najbolje. Obaviješteni smo i mi da idu u drugu analizu druge varijante. Podržavamo to, ako su tako odlučili. Nadam se samo da će to napraviti vrlo brzo, vjerujem da će to napraviti stručno, nema razloga u to sumnjati. Bitno nam je da riješimo problem povezanosti Dubrovnika i Zračne luke, kao i svih drugih odredišta. To je naša obaveza i imperativ. Brza cesta - odmah. Brza cesta - obavezno. Koja varijanta, to je na Hrvatskim cestama. Vjerujemo da će to napraviti brzo. Dobra je okolnost da je Vlada RH osigurala sredstva, bilo bi dobro da ih ne izgubimo. Vidite i sami da se ponekad događaju situacije da imate financiranje za određeni projekt, pa bude glasova, koji ometu projekt. Svaki projekt koji tako izgubimo, žalit ćemo dovijeka."

Cvijeto Cvjetković je postavio dva pitanja. Prvo je bilo o "hvatanju" talijanskih radio-stranica na uređajima i problemima s tim ometanjem, kao i mogućnost nekog zajedničkog apela da se to prekine. Drugo pitanje je bilo vezano za božićnice umirovljenicima - koliki je iznos i kada će se isplaćivati.

Župan: "Doista iritira činjenica da radijski signal često bude ometan i nadjačan od talijanskih radio-stanica i to traje već godinama. Možemo se složiti da je to neprihvatljivo i možemo kontaktirati druge županije, ali čini mi se da je to stvar koju mora riješiti država, bilo da je jačanjem signala koje imamo ili kontaktom s Talijanima. Uputit ćemo dopis ministarstvu i obavijestiti druge županije. Što se tiče umirovljenika, za isplate naknade umirovljenicima s nižim mirovinama u jedinicama samouprave, za one koji nemaju izdvojili smo 265 tisuća eura u ovoj godini."

Igra Šain Kovačević pitala je o inspekcijskom nadzoru za Dom umirovljenika u Korčuli, koji su utvrđeni nedostaci i jesu li ispravljeni. Također je rekla da svaka soba ima balkon, a da korisnici, bez obzira je li ga mogu koristiti, moraju platiti uporabu balkona. Također je pitala za cestu Brijesta-Orebić.

"Znamo da jedan dio vinara s Pelješca ima problem jer trasa prolazi preko njihovih vinograda. Uvažavajući gospodarstvo županije i činjenica da su vina naš najveći brend uz turizam, apeliram i pitam župana je li spreman sjesti s vinarima i Hrvatskim cestama", rekla je Šain Kovačević.

"OSJEĆATE LI NELAGODU?"

Župan: "Što se tiče Doma za starije, provjerit ćemo, inspekcije obilaze, nije to ništa novo, vjerojatno jesu nešto utvrdile jer za to i služe. Obavijestit ćemo vas kad se raspitamo. Mogu generalno reći da je dobro da imamo Dom za starije u Korčuli, u Dubrovniku, Veloj Luci, Domus Christi... Imamo u pravilu više zahtjeva nego što imamo mjesta. Uvijek je pitanje odnosa cijene smještaja i onoga što plaćaju korisnici. To je osjetljivo pitanje. Mi pripomažemo, država isto, a nešto plaćaju i sami korisnici. Nastavit ćemo sufinancirati te domove, ali moramo jasno reći da ne možemo preuzimati višu odgovornost za financiranje nego što imaju korisnici. Što se tiče ceste Brijesta-Orebić, mi zagovaramo cestovnu povezanost kao što znate. U nekim projektima smo već uspjeli. U tijeku je javna nabava za izvođenje, nadam se da će vrlo brzo biti otvorene ponude, izabran izvođač. Obilaznica Orebića ima izvođača, kao što sam već rekao, riješit će se i ta žalba. Ostaju dvije dionice koje još nismo sredili. Znamo za problem da trasa prolazi po koridorima koji nisu uvijek povoljni. Morate biti svjesni da cesta mora nekud proći. Ne možemo je provesti zrakom ni ispod zemlje. Ako se može izbjeći vinograd, apsolutno da, ako se može izbjeći rušenje zgrade, apsolutno da... Uključit ćemo se ako bude potrebe u raspravu, ali to mora riješiti struka." 

Vijećnica Anita Miljas je postavila dva pitanja. Prvo pitanje je bilo vezano za obnovu zgrade Zavoda za hitnu medicinu. Drugo pitanje je vezano za nedavno uručeno šest novih medicinskih vozila, za koje su dijelove županije namijenjena.

Župan: "Naravno da nam je zdravstvo važna društvena djelatnost, za sve naše sugrađane, pa time i za nas i posao koji radimo. Ulaganja u zdravstvo su veoma velika, tako i treba biti. Što se tiče konkretnih pitanja oko ulaganja u obnovu zgrade Zavoda za hitnu medicinu, doista smo napravili obuhvatniju obnovu, bilo je prokišnjavanja krova i s pravom smo dobivali prigovore građana. Zgrada je obnovljena, mislim da je obnovljena uredno, obišli smo radove, ne vidimo nikakvih prigovora ni problema. Nastavit ćemo i s drugim objektima. Drugi objekti u koje smo ulagali funkcioniraju odlično, kao što je Dnevna bolnica u Metkoviću, koja je puni pogodak! Što se tiče vozila, predali smo ih simbolino Zavodu za hitnu medicinu, osam je takvih vozila, što smatramo velikim uspjehom. A još većim uspjehom smatramo da će ih biti još osam novih! Time se zanavlja vozni park Zavoda za hitnu medicinu, a to je ključno za naše sugrađane. Od drugih objekata koji su vezani za zdravstvo, izabrali smo izvođača radova za rekonstrukciji Kalosa. Što se tiče konkretno, od vozila koje smo predali, dio ih ostaje u Dubrovniku, budući da Dubrovnik pokriva prostor od Konavala do Dubrovačkog primorja. Jedno vozilo ide na Pelješac, jedno u Blato, a jedno u Ploče. To je sustav koji je objedinjen, ako bude trebala preraspodjela vozila, bit će to napravljeno od strane Zavoda."

Vijećnik Pero Jerković postavio je dva pitanja. 

"Župane osjećate li imalo nelagode što nakon vaših 16 godina mandata će ostati neizgrađena cesta Osojnik-Zračna luka zbog inzistiranja na jednoj trasi ceste. Je li vam imalo nelagodna činjenica da praktički upornim inzistiranjem dovođenja autoceste na hrvatski teritorij ste otvorili prostor za razvitak projekta trebinjskog aerodroma?", kazao je Jerković.

Župan: "Vrlo zanimljiva pitanja! Ne osjećam nimalo nelagode. Da se pitalo ovoga župana, već bi imali cestu do Zračne luke. Pitajte one koji su je bojkotirali, od Andra Vlahušića do drugih. Uvijek smo bili konstruktivno, sve smo napravili da se napravi cesta dosad, a zašto nije, to morate pitati druge. Drugo pitanje je čudno! Vi biste poklanjali, kao još neki, drugima naše prometnice i prepuštali našu sigurnost u neke druge ruke. Autocesta kroz Dubrovačko-neretvansku županiju ide oduvijek kroz županiju, trgovali su, pokušavali neki da ide negdje drugo. Autocesta treba ići kroz Dubrovačko-neretvansku županije i nikakve veze nema sa Zračnom lukom Trebinje. A što se nje tiče, kad bi se vi borili jednako kao što se bori župan i većina u Županijskoj skupštini, mogla bi se zaustaviti. A to jest prijetnja za Dubrovačko-neretvansku županiju." 

Teo Andrić je postavio pitanje vezano za specifičan geopolitički položaj i potrebu da susjedi županije postanu članovi EU, pitao je o putu BiH i stavu župana. Drugo pitanje također je bilo pitanje vezano za susjednu zemlju, o cesti Zavala-Orahov Do-Slano i u kojoj je fazi naš dio dionice.

Župan: "Imamo susjednu županiju u BiH na velikom dijelu granice prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao i Republiku Srpsku, doista nam je važno znati što se događa tamo. Najbolje rješenje bi bilo da BiH i druge države Zapadnog Balkana uđu u EU jer bi podlijegali pod iste propise i kriterije kao i druge države članice, pa i Hrvatska. Nedavno je bio sastanak u Sarajevu s predstavnicima regionalne i lokalne samouprave, bio je dobar sastanak, kvalitetan, vjerujem da žele ući u EU i da znaju koliko je to dobro za građane. Problem je kod njih funkcioniranje same države, složena je, nefunkcionalna, nisu riješili temeljne stvari. Pitanje je kako BiH bez toga može ići u budućnost, vjerujem nikako. U svakom slučaju, podrška BiH pri ulasku u EU, donijelo bi ti korist i njima i nama. Što se tiče olakšavanja života našim sunarodnjacima u BiH, tu Vlada RH provodi velike projekte, velika se sredstva ulažu, apsolutno s pravom. Jedna od tih pomoći je i bolje povezivanje između naše dvije države. U ovom slučaju je to cesta Zavala-Slano, financira se sredstvima iz državnog proračuna. Dio kod nas je u postupku izvođenja dozvola i nadamo se da će sredinom sljedeće godine krenuti konkretno izvođenje radova."