Inače, na inicijativu župana Nikole Dobroslavića, sedma sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske započela je pljeskom podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu koji već treći tjedan odolijeva ruskoj invaziji.

”Vidimo kroz koju Golgotu prolazi ukrajinski narod i smatram da se ne možemo oglušiti da o tome barem neku gestu ne iskažemo. Ukrajinski narod se već treći tjedan bori za svoju slobodu protiv ruske, Putinove invazije. To je pravedna borba, to mi svi znamo, posebno mi koji smo prošli jednu takvu sličnu agresiju u vrijeme Domovinskog rata. Svjedočimo stradanjima, razaranjima, izbjeglicama, mnogo je i mladih života Putin sa strane agresora izložio pogibelji i smrti, zapravo žrtvovao. Naši su osjećaji na strani žrtve – Ukrajine, naše su simpatije na ukrajinskoj strani, na strani branitelja europskih civilizacijskih vrijednosti. Pozivam vas da zaplješćemo hrabrosti Ukrajinaca. Dubrovačko-neretvanska županija je s Ukrajinom. Slava Ukrajini”, rekao je župan Dobroslavić što su vijećnici ispratili glasnim pljeskom i odobravanjem.

VIJEĆNIČKA PITANJA:

Petar Prizmić (HDZ): Pandemija je uvelike utjecala na turističke rezultate u 2021. godini, a sad smo svjedoci invazije Rusije na Ukrajinu. Kako procjenjujete nadolazeću sezonu?

Kako trenutno funkcioniraju poduzetnički inkubatori?

Dobroslavić: COVID kriza je utjecala vrlo negativno na cijelo naše gospodarstvo u dvije godine, posebno na turizam. Kad smo se počeli oporavljati, došla je nova nepogoda- ruska agresija na Ukrajinu. Očekujemo da će i to imati negativan utjecaj na tijek nadolazeće sezone. Imali smo 2,5 posto dolazaka ili noćenja turista iz Ruske Federacije. Pitanje je koliko će agresija trajati i hoće li biti dolazaka s ruskog tržišta. Znamo da su zabranjeni letovi. S područja Ukrajine imali smo 1,5 posto dolazaka ili noćenja od ukupnog broja. I to je upitno. Prije će od toga biti ništa nego nešto. Ako se kriza ne bude proširivala ili produbljivala, optimisti smo za sezonu. Vjerujemo da je ljudima nužan odmor i da će turizma biti. Procjena je da možemo dosegnuti 80 posto prometa iz 2019. godine. Prošle godine smo imali 60 posto. No, moramo biti svjesni da je puno nepoznanica pred nama. Prema sadašnjem bukingu, i za našu Županiju imali smo optimističnu situaciju do agresije na Ukrajinu. Bukinzi su se usporili ili zaustavili, ali ponovno kreću.

Što se tiče inkubatora, imamo dva, u Dubrovniku i Pločama. Mogu reći da su oni popunjeni u cijelosti.

Marko Giljača (Srđ je Grad): Znamo što smo doživjeli oko financiranja ceste Korčula-Račišće, no u vašim izjavama smo uvjeravani kako će uskoro biti potpisan novi ugovor o financiranju. Jeste li potpisali taj ugovor i u kojoj je fazi?

Jeste li spremni pokrenuti proceduru izmjena i dopuna prostornih planova zbog Marine Frape u komunalnu lučicu za građane? Sadašnji koncesionar pokazuje odluke nekorektnog partnera. Time ne negiramo postojeću koncesiju, ali ćemo u budućnosti ispraviti grešku koja će trajati 30 godina i građanima osigurati komunalnu lučicu.

Hoćete li se zauzeti za korekciju dnevnog reda brodske linije Dubrovnik-Lastovo s 13 sati na kasnije? Mali pomak od dva sata bi učinilo dobar projekt još boljim.

Dobroslavić: Za cestu Korčula-Račišće je sve rečeno. Očekujemo odluku Ministarstva financija koje prethodi odluci Vlade za financiranje ovog projekta.

Što se tiče izmjena prostornog plana, ne bih mogao prihvatiti da idemo na ciljane izmjene za jedan takav zahvat, ali želimo mijenjati prostorni plan jer je svakih nekoliko godina potrebno usklađivati njegove odredbe s potrebama života i gospodarstva. Vjerujemo da će doći do izmjena i dopuna pa će jedna od tema moći biti i to, mada ovdje trebamo biti oprezni jer moramo prihvatiti da je ta koncesija na snazi i da se ne možemo praviti kao da ne postoji. Ako bi se iz nekog razloga koncesija mogla oboriti, onda se sve vraća na početak, pa bismo s gradom razgovarali o drugim rješenjima. Možda bi bilo dobro da komunalni vezovi budu na prostoru sadašnje Marine Frapa, no koncesija je izdana, na snazi je i bit će na snazi koliko traje koncesijsko razdoblje. Na području Grada Dubrovnika odnosno gruškog zaljeva i Rijeke dubrovačke pripremamo tri projekta koji će riješiti veliki broj komunalnih vezova. Radi se o dodatnim pontonima u komunalnoj lučici Batala koji će vjerojatno moći primiti do 200 vezova. U Mokošici pripremamo projekt za komunalnu lučicu, mislim i s preko 200 vezova, ali to će pokazati studija, a planiramo takvu lučicu i u Solitudu.

Svjesni smo da je prekratko vrijeme u Dubrovniku, to je stjecaj okolnosti da u Lastovu ne mogu pristati uredno svi brodovi koji prema njemu prometuju u isto vrijeme. Radi reda u luci je potreban dolazak u određeno vrijeme. No, taj problem će se riješiti s lukom u Ublima.

Alan Farac (HDZ): U kampanji ste predvidjeli 1500 komunalnih vezova, hoće li se to uspjeti ostvariti?

Što se tiče Postire, dosta je star brod, je li bilo razgovora po pitanju zamjenskog broda?

Dobroslavić: Dijelom sam odgovorio što se tiče područja Grada glede komunalnih vezova. Radi se na Dračama komunalna lučica, u Dubi Pelješkoj, kreće projekt u Cavtatu, u Srebrenom, budući da nalazimo lokacije koje su pogodne za komunalne lučice. Slijedom toga je Županijska lučka prava s Gradom dogovorila lokacije o kojima sam govorio. Vjerujem da možemo ostvariti 1500 vezova. S ministrom Butkovićem smo otvorili novcu rivu na otoku Koločepu, a stvoreno je i novo trajektno pristanište.

Razgovarali smo i o zamjenskom brodu i dobili smo obavijest da je naručena izrada triju brodova, a jedan je namijenjen za područje Elafita.

Ivica Dajak (nezavisni, Most): Je li točno da veliki dio učenika nastavu pohađa tako što sedam dana idu u školu, a onda sedam dana online iz doma? Zašto se pristupilo ovakvoj organizaciji? Online model nije adekvatan, u to smo se uvjerili i u vremenu pandemije.

Dobroslavić: Centar kompetentnosti je važan projekt koji provodi TUŠ, a veliki doprinos je dao i Grad Dubrovnik kroz davanje na raspolaganje vile Čingrije za jedan od objekata koji će taj Centar koristiti. To je projekt vrijedan preko 100 milijuna kuna i ima nekoliko segmenata. Imamo intervenciju u samoj zgradi TUŠ i ona je uzrok ovom poremećaju u izvođenju nastave. Pred roditeljima i nastavnicima su bile dvije mogućnosti, jedna je bila preseljenje u OŠ Župa dubrovačka koja je jedina mogla ponuditi uvjete koji bi zadovoljavali sve uvjete, no roditelji su izabrali ovu alternativu.

Krešimir Vejić (HDZ): Projekt dnevne bolnice u Metkoviću, znamo da je bilo dosta rasprava o statusu tog projekta. U kojoj je fazi, jesmo li blizu ishođenja uporabne dozvole, kad bi se moglo očekivati da se otvori dnevna bolnica za sve naše sugrađane? Kako mislite riješiti pitanje kadrova koji bi tu radili?

U Kuli norinskoj se radi Centar za obuku snaga civilne zaštite, u kojoj je fazi projekt?

Dobroslavić: Dnevna bolnica u Metkoviću je dio projekta dnevne bolnice i u Dubrovniku i u Metkoviću, no u Metkoviću se adaptirala jedna zgrada posve za tu namjenu, a u Općoj bolnici su rađena poboljšanja u nekim odjelima i nabava opreme koja je u velikoj mjeri završena. Sama dnevna bolnica ima uporabnu dozvolu, završeni su svi građevinski radovi, u ovom času je u tijeku nabava opreme ordinacija. Očekujemo da će to u ljeto biti završeno i da će krenuti s radom. Od početka je bilo predviđeno da kadar osigurava Opća bolnica Dubrovnik. Dnevna bolnica u Metkoviću je ekspozitura OB Dubrovnik.

U Kuli norinskoj smo iskoristili prekogranični fond, taj projekt dobro napreduje, obišli smo radove prije dva tjedna, građevinski radovi su ugrubo već završeni. Radi se o investiciji od oko sedam milijuna kuna.

Mario Galov (HSP,MOST): Zašto dolina Neretve nema helidrom?

Dobroslavić: Hitna medicinska helikopterska služba sad funkcionira dobro. Naravno da želimo da se to pretoči u jednu još kvalitetniju službu, a to je da RH uspostavi sustav helikopterskih službi za područja koja su slabije dostupna. Za to su potrebni helidromi, imamo ih nekoliko u Županiji, ali ne dovoljno i radimo na tome. Što se tiče Neretve, u tom sustavu helikopterske službe je bio predviđeno da stacionar jednog helikoptera bude dolina Neretve. Govorilo se o lokaciji kod Opuzena, no taj sustav još nije dorečen.

Blaž Pezo (HDZ) uputio je pitanje oko natječaja za prostor u starom portu.

Drugo pitanje, krajem siječnja je krenula sanacija zgrade TUŠ-a. Kako idu infrastrukturni radovi za Centar kompetentnosti?

Dobroslavić: ŽLU uz suglasnost i konzultacije sa Županijom, Gradom i Ministarstvom kulture odlučila je na kvalitetniji način riješiti pitanje korištenja prostora u Portu, dakle na Peskariji i Velikom mulu. To smo odlučili jer je tamo bilo nesuglasje od strane Konzervatorskog odjela u Dubrovniku oko načina korištenja tog prostora – broj stolova, suncobrani, tende, razmještaj stolova... Odlučili smo postupiti slično kao i u Uvali Lapad. Išli smo na natječaj na kojem smo tražili kvalitetno rješenje za oba prostora, a koje će biti usuglašeno s Konzervatorskim odjelom. Taj natječaj je proveden, dobili smo više rezultata i utvrdili smo koji su najkvalitetniji. Ta rješenja su bila podloga za natječaj koji je proveden, jedan je dio završen, drugi u tijeku. Dobit ćemo koncesionare koji imaju najbolje ponude.

O TUŠ-u smo već govorili. Preko Centra ćemo obrazovati ne samo učenike TUŠ-a nego i gotove stručnjake koji će se doškolovati.

Nikola Duper (SJG) uputio je pitanje oko kamenoloma Dubac. Rečeno je da će prestati s radom 2005. i kako ga treba sanirati, a projekti se i dalje ugovaraju.

Dobroslavić je kazao kako ne može dati precizne odgovore te kako će odgovoriti pismeno.