Prva točka dnevnog reda bila su vijećnička pitanja.

Teo Andrić (HDZ): Zadnjih nekoliko godina jedna je od glavnih tema sjednica Skupština Centar za gospodarenje otpadom. Pitanja oporbe su bila usmjerena ka tome kad će biti gotovo, kad će biti gotova Studija, pa kad smo došli do situacije lani kad bismo trebali početi, sad pitaju hoćemo li opet raditi trasiranje, hoće li biti bolja tehnologija… U kojoj je fazi ovaj projekt?

Drugo pitanje, koliko smo spremni za protupožarnu sezonu?

Nikola Dobroslavić (župan): Centar za gospodarenje otpadom je s pravom tema brojnih rasprava. S time nemam problem, osim kad se ide u sferu politiziranja, a nažalost toga je poprilično. To je strateški projekt Županije, jako je važan, rješava nas problema eventualne zatrpanosti smećem. Zato taj projekt nema alternativu. Prije dva dana smo načelnicima i gradonačelnicima izložili projekt Centar. Doista čudi što neki uporno zanemaruju činjenicu da je prošao sve procedure i nije opravdan zahtjev da se ponavlja procedura. A nama taj Centar treba, u Hrvatskoj se radi 11 takvih centara. Centar je prošao sve potrebe provjere od europskih i hrvatskih institucija. Nažalost, javna nabava nam je dala neprihvatljive cijene izvođenja pa smo je ponovili. Nadamo se da će cijene biti realne. On nije nikakva prijetnja za okoliš i Malostonski zaljev, to je rekla struka, a ne ja. Ne bi Europa financirala projekt koji je suspektan.

Dobri smo relativno i u turizmu i u protupožarnoj zaštiti, u turizmu ne toliko jer imamo 65 posto više dolaska turista nego lani, ali ipak samo 35 posto u odnosu na 2020. godinu. Pitanje turista iz UK-a, Stožer je donio i strože mjere za ulazak iz tih područja. Mi se moramo pridržavati svih mjera i forsirati cijepljenje, to je jedini pravi lijek. Protupožarna zaštita nam je kvalitetna, imamo osam novih vozila, povećan broj sezonskih vatrogasaca, 225. Imamo tri plovila u Dubrovniku, Mljetu i Primorju, i manja plovila u dolini Neretve. 

Ivica Dajak (Most): Prvo pitanje, načela se tema o Lučinom razdolju pa imam pitanje oko statusa projekta. Dokumenti postoje, ali stanje na terenu i tih sekundarnih sirovina se mijenja. Gdje će se rdf gorivo iz goriva zbrinjavati? Zna li se cijena zbrinjavanja po toni, kakva je povratna informacija od komunalnih društava, kakav će utjecaj imati na njih?

Drugo, iz Vlade dolaze signali da se priprema modalitet obaveznog cijepljenja za dio djelatnika. Koji je stav Županije kao osnivača?

Lani smo pričali o rokovima početka i završetka radova u trajektnoj luci Perna i da će cestovni dio biti gotov prije trajektne luke. Rečeno je za jedan od projekata da je početak travanj ove godine, rok za obilaznicu Orebića isto travanj… Koji su statusi tih projekata?

Dobroslavić: Jedan od proizvoda je zaista gorivi dio koji se izdvaja i njega treba opravit u nekom energetskom pogonu. Naša Agencija je u postupku izrade dokumenata, u kontaktu smo s Ministarstvom da se nađe lokacija unutar Hrvatske, pregovara se s energanom u Plominu. Smatramo da bi trebalo takve objekte graditi na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, uz ovu u Plominu. Cijene su utvrđene analizom, a koliko je to realno provjerit će samo tržište. Cijena se utvrđuje globalno, za cijelu operaciju zbrinjavanja otpada. Centar ima obradu otpada. To nije odlagalište, nije Grabovica, to je tvornica za obradu otpada. Otpad koji se ne odvoji neće biti primljen na Centru. 

 Generalno nismo za obvezno cijepljenje, ali smo za to da se svim mogućim načinima animiraju ljudi da se cijepe u njihovu korist, njihove okoline, gospodarstvo. Dakle, neobvezno cijepljenje, ali svakako se cijepite. Moje soobno mišljenje je - zdravstvo da, školstvo možda. 

Joško Cebalo (zamjenik župana): Drago mi je što projekt izgradnje luke Perna itekako napreduje, mada sporije zbog situacije koju znate. Možete biti itekako zadovoljni i ponosni. Imali smo prezentaciju svih projekata koji se odnose na prometnu infrastrukturu u Orebiću. Za projekt nove luke Perna je ishodovana građevinska dozvola i prijava na Ministarstvo. Stav je da ipak taj projekt pravimo na novo programsko razdoblje s obzirom na rokove jer je pitanje bismo li stigli obaviti sve radove. Što se tiče pristupne ceste, ishođena je lokacijska, očekujemo brzo i građevinsku dozvolu. Jednako važan dio, kao i sama Perna, je zaobilaznica Orebića, utvrđene su mjere zaštite okoliša i vjerujemo da će HC ispoštovati sve rokove koje smo zajednički zadali.

Ivan Daničić (HDZ): Što se tiče hitne helikopterske medicinske službe, svjesni smo da doprinosi jer nemoguće je u cijeloj županiji ostvariti standard zlatnog sata. Koliko smo imali intervencija u tri mjeseca?

Dobroslavić: Hitna helikopterska služba je veliki iskorak u zdravstvenim uslugama za naše sugrađane, na to smo jako ponosni. Prvi u Hrvatskoj smo uspjeli dobiti taj servis. Prema zadnjim informacijama, to je jedna do dvije intervencije na dan, u prosjeku.

Nikola Hajdić (SDP): O ovom problemu se puno ne govori jer se treba zamjeriti raznim lobijima. Pa ću ja, tiče se upravljanja pomorskim dobrom. Ono je u našoj Županiji najveće dobro. Pomorsko dobro je nešto s čime se upravlja na razne načine, dakle županijske i državne lučke uprave i u jednom dijelom nacionalni parkovi, parkovi prirode, a u jednom dijelu je anarhija. U našem akvatoriju tijekom zime na nekim otočićima i otocima borave mega jahte koje nikome ništa ne plaćaju, a to se događa i u sezoni. Jedna kategorija je izuzeta od plaćanja nacionalnih parkova, a to su rive ispred restorana. To nitko ne može naplatiti. Znam da županija nije odgovorna, ali je suodgovorna. Županija je ta koja određuje granice pomorskog dobra. Ta anarhija se mora rješavati ,ne može se sidriti gdje se hoće i ne plaćati ništa. Moje pitanje, koliko je postotak obale u DNŽ  s kojim upravljaju lučke uprave i u kojem dijelu Županija ne naplaćuje vezove i sidrenje?

Dobroslavić: U okviru naših nadležnosti radimo, dio tih pitanja bi trebalo postaviti Vladi, Saboru ili Ministarstvu. Županija smo koja puno pozornosti polaže na pomorsko dobro. Ostvarujemo velike prihode na pomorsko dobro, dobivamo trećinu, što nije pravično. Imamo više od 350 koncesija na pomorskom dobru, neke su za školjkare i ribogojilišta, a najveći su plaže, bilo hotelske ili javne, velike prihode od toga ostvarujemo. Točno je da se neke jahte sidre na prostorima koji nisu u ničijoj nadležnosti i oni se tamo mogu sidriti. Oni plaćaju određene naknade kao paušal kad ulaze u hrvatske vode, ali bi trebalo da plaćaju više. Oko privezišta kod objekata će odgovoriti pročelnik pismeno.

Nikša Sentić (HDZ): Idući tjedan, prema očekivanjima, spaja se Pelješki most, najveći skeptici sad vide rezultati rada. Sad se čuje da izgradnja pristupnih cesta ne prati izgradnju mosta. Kakvo je stanje na terenu?

Dobroslavić: Pelješki most se doista fizički spaja u jednu konstrukciju. To će se dogoditi sljedećeg tjedna. Bit će fizički moguće proći preko mosta, no naravno da neće biti odmah otvoren za promet, jer treba dovršiti rasvjetu, dobiti dozvole… Pristupne ceste su nešto kasnije ugovorene, bilo je problema s javnom nabavom kao što to često biva. To jest dovelo do zakašnjelog početka rada na tri dionice oko samog mosta odnosno od mosta do Zaton Dola. Sad je to dobro, jedna tvrtka je i ispred rokova, a druga tvrtka sve bolje u zadnje vrijeme lovi rokove. Pristupne ceste bi, vjerojatno i do Prapratnog, trebale biti gotove prije najranije turističke sezone, u proljeće. A što se tiče tunela, jedan od dva tunela je probijen, treba biti još jedan. Vjerojatno u odnosu na ovo što sam rekao će to biti mjesec do dva kasnije.

Marko Giljača (Most): Prvo pitanje je vezano koncesije, početkom ljeta su pristigle pritužbe građana o uzurpiranja na plažama. Jeste li spremni napraviti na stranicama alat gdje bi građani direktno upozoravati, kojima bi se odgovaralo, a pritužbe slale Povjerenstvu za koncesije?

Drugo pitanje, raspisana je javna nabava za Centar, tamo stoji da je za projektiranje predviđeno 364 dana, a iza tisuću dana za realizaciju. Onda dolazimo do srpnja 2025. godine, a rokovi za sufinanciranje je 2023. godina. Kako ćemo to financirati, ako će se financirati iz europskih sredstava?

Možete i prokomentirati situaciju u Slanome kad javnost nije mogla dobiti izjavu od direktora agencije za Centar koji nije htio dati izjavu jer više voli pismeno da ne bi rekao nešto povjerljivo?

Dobroslavić: Što se tiče načina prijavljivanja, problema, možemo o tome razmisliti, možda i da Povjerenstvo samo prima pritužbe.

Što se tiče Centra, on neće biti financirana sredstvima građana, osim što su sredstva županije i u EU fondova neki način isto sredstva građana. Ako dođe do probijanja, a doći će, dogovorili smo kako može proći u iduće financijsko razdoblje. Zato su ti rokovi veći nego 2023. godine, a dotad to ne bismo završili.

Obaviješten sam o tom komentaru, to je politikvanstvo. Ne od vas, kolega Giljača. Novo Općinsko vijeće je tražilo od nas da ih upoznamo s projektom Centra. Javio sam se direktoru agencije i načelniku i rekao da izlože projekt. Onda je došao upit hoće li biti novinari, pitao sam ih što će novinari na sastanku na kojem direktor agencije objašnjava centar njima. To je politikanstvo, a mi ga nećemo dopustiti. To je cirkusiranje. Nisu novinari mogli, uz moju suglasnost, jer nije bilo primjereno da novinaru budu na sastanku. Demokratska smo država, imaju press konferencije pa neka govore pred novinarima. Novinare smo naravno pustili jer nemamo što skrivati, možemo napraviti ponovno, radili smo prije, možemo opet, nema u tom projektu ništa tajno, vjerujte mi na riječ.