Gužve i turizam neraskidivo su povezani posebno kada se uzme u obzir dubrovačko područje koje iz godine u godinu bilježi sve veći broj posjetitelja. U dubrovačkoj Zračnoj luci to je normalna pojava jer ona infrastrukturno predstavlja važnu prometnu poveznicu za dolazak turista u Hrvatsku i cijelu regiju. Kao takva, ona je jedan od glavnih ekonomskih pokretača u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, spaja jug s ostatkom države i svijeta te zauzima važnu prometnu poveznicu za dolazak turista.

Budući da je sezona već u punom mahu, odlučili smo posjetiti Zračnu luku Dubrovnik i provjeriti kako se nose s velikom koncentracijom ljudi te kako djelatnici svakodnevno podnose pritisak u organizaciji ključnog posla u turizmu, prihvatom posjetitelja, kojima je to prvi kontakt kada stignu u Dubrovačko-neretvansku županiju.

- S gužvama se nastojimo nositi proaktivno, koliko god je to moguće, pa tako izvan sezone obavimo što bolje pripreme, a onda na mjesečnoj i tjednoj razini planiramo te na kraju dnevnom organizacijom posla nastojimo raspodijeliti sve resurse da pokrijemo špice tijekom ljetnih dana. Pripreme se odnose u kontekstu adekvatnog broja ljudstva i opreme, a cilj nam je prevenirati gužve. Nešto što je moglo biti bolje odrađeno, idući put to ćemo pokriti dodatnim angažmanom – govori zamjenik direktora prometnog sektora u Zračnoj luci Dubrovnik Josip Paljetak dok smo obilazili aerodrom za vrijeme ljetne špice kada se očekivano bilježi veliki promet što je u dubrovačkoj Zračnoj luci uobičajeno. Naime, Paljetak nam pojašnjava kako je Zračna luka zbog visoke sezonalnosti ljeti jako zaposlena jer tada leti preko 65 prijevoznika koji Dubrovnik povezuju s više od stotinu destinacija.

NERASKIDIVA VEZA KONAVLJANA I ZRAČNE LUKE

- U jednom satu ljeti znamo imati do dvije tisuće putnika u odlasku i dolasku. Bude između 40 i 100 operacija zrakoplova dnevno, a sezona se osjeti već krajem ožujka i traje do kraja listopada, a u posljednjim godinama se produži i na prvi tjedan studenoga. Zimi je puno manje posla što čini dramatičnu razliku u usporedbi s ljetom, ali kako se ljetna sezona produljila osjeti se porast što je dobro – kazao je Josip Paljetak istaknuvši podatke kako je tijekom sezone zaposleno preko 600 ljudi od čega je njih oko 400 stalnih, a ostatak sezonaca i student servisa. Najviše zaposlenih dolazi naravno iz Konavala jer Zračna luka Dubrovnik uspješno funkcionira zahvaljujući upravo radišnim Konavljanima, a oni pak od nje žive. Neraskidiva je to veza, reći će i Paljetak koji i sam dolazi iz Poljica, a u Zračnoj luci Dubrovnik počeo je raditi još kao 17-godišnjak.

Govori kako je iza njega petnaestak sezona, počeo je raditi kao srednjoškolac u duty free shopu i na brojnim drugim mjestima i raznim službama, a nakon završenog studija Zračnog prometa u Zagrebu našao se na ozbiljnijim funkcijama u prometnom sektoru i operativnom centru. Razvijajući se sukladno struci i usmjerenju koje je odabrao, danas je ovaj 34-godišnji Konavljanin na upravljačkom mjestu u najvećem sektoru koji je direktno vezan uz prihvat i opremu zrakoplova, putnika i prtljage što čini osnovnu djelatnost svake zračne luke.

Na pitanje imaju li problema u pronalasku kadrova s čime se muče brojni subjekti u turističkom sektoru, Paljetak govori kako se "u zadnje dvije godine pojavio izazov da se osigura adekvatan broj kompetentnih ljudi u sezoni".

- Oslanjamo se prvenstveno na kvalitetu ljudi s ciljem obavljanja radnih procesa. Osposobljavanja su sve zahtjevnija, a mi smo kao velika firma i uređen sustav poželjan poslodavac. Zahvalni smo svim djelatnicima jer posao je takav da se radi od ranog jutra do kasnih večernjih sati. Ljudi mnogo rade tijekom ljeta, neki nemaju niti jedan slobodan vikend jer tad imamo najveći promet. Najveći dio posla i pritiska nose djelatnici svih službi na čemu smo im zahvalni, a mi mlađi iz menadžmenta uvijek smo na telefonu i u pripravnosti - pojašnjava Josip Paljetak dok imenom oslovljava i pozdravlja se sa svakim djelatnikom Zračne luke Dubrovnik kojeg susrećemo prilikom obilaska nekih od ključnih punktova.

EFIKASNO USTROJENE SLUŽBE

Naime, putnik kada stigne u Čilipe tražeći parking u zračnoj luci već je unutar sustava. Idući korak su informativne službe koje usmjeravaju daljnje kretanje, prijava na let i predaja prtljage te prolaskom kroz sigurnosni pregled stiže  na odlaske. Tako otprilike izgleda ono što posjetitelj u prolazu vidi. No postoji cijeli niz efikasno ustrojenih službi poput logističke koja priprema slijetanje i polijetanje zrakoplova, onih koji brinu za urednu papirologiju prometa, održavanje infrastrukture i opreme, računalne i pravne službe, računovodstva pa sve do školskog centra koji osposobljava djelatnike što je važan preduvjet da bi cijela zračna luka kao veliki kolektiv uspješno funkcionirala.

Svi koji se zaposle u Zračnoj luci Dubrovnik ne mogu tek tako početi raditi. Zbog specifičnih mjesta i brojnih regulativa moraju proći kroz centar za stručno osposobljavanje kojega vodi Antun Burđelez.

- Rad u zračnoj luci je specifičan i zahtjeva posebnu edukaciju jer je sve regulirano zakonskim okvirima. Ovo što vidite ovdje jest Zračna luka u Dubrovniku, ali to ne znači da mi ne radimo sukladno svjetskim, europskim i hrvatskim standardima - govori Antun Burđelez te pojašnjava kako ovisno na koje mjesto netko dolazi, prolazi kroz osposobljavanje. Tako su pripreme za sezonu ključne, govori on te dodaje kako je važno prije toga obučiti ljude da što prije uđu u sustav.

'ZRAKOPLOVSTVO JE STANDARDIZIRANO'

Burđelez je na mjestu rukovoditelja edukacijskog centra sedam godina, a deset godina je zaposlen u Zračnoj luci Dubrovnik. Njegov posao se konkretno odnosi na organizaciju ljudi te provedbu programa koje provode instruktori iz različitih predmeta poput rada na šalteru koji ima specifičnosti registracije putnika ili upravljanja vozilima za vuču zrakoplova što zahtijeva posebno rukovanje opremom.

- Zrakoplovstvo je u svijetu standardizirano i Zračna luka Dubrovnik ne razlikuje se od drugih zračnih luka jer radimo jednak posao, a to je pružanje zemaljskih usluga. Jedina stvar koja nas razlikuje je veličina površine na kojoj se sve to odvija, međutim u srži je sve isto - avioni slijeću, polijeću, bavimo se putnicima, teretom... Na kraju je najvažnija organizacija posla i tu je razlika među zračnim lukama - kazao je Burđelez dodavši kako je njegovo radno mjesto aktivno te da troši dosta energije.

- Rad s ljudima je specifičan jer ima različitih tipova ličnosti, ali najvažnije je graditi dobre odnose. Bude tu smiješnih situacija poput jednog nedavnog slučaja kad smo organizirali obuku i čovjek je jednostavno rekao da on ne može doći jer mu se koza ojarila. Inače to su važni termini i ljudi su obvezni doći, ali njemu je to tad bilo najvažnije na svijetu pa smo se na kraju svi smijali - prepričao je zanimljivu anegdotu Antun Burđelez, voditelj Centra za stručno osposobljavanje kroz kojega su prošli svi djelatnici Zračne luke Dubrovnik.

'VAŽNO JE PLANIRATI'

Među njima je i 23-godišnja Mihaela Grbić iz Čilipa, apsolventica studija Zračnog prometa u Zagrebu koja radi na balansu zrakoplova. Već četiri godine zaposlena je u Zračnoj luci Dubrovnik, počela je na izlazu kao stjuardesa, a dvije godine je bila u odjelu općeg i poslovnog zrakoplovstva.

- Voljela bih ostati na ovom radnom mjestu jer mi se jako sviđa. Posao je dinamičan, atmosfera pozitivna, radi se po 12 sati i onda idući dan je slobodan. Malo je naporno zbog plana letenja, ali sve se stigne isplanirati - kazala je Mihaela Grbić pojasnivši svoje radno mjesto. Naime, tim balansera zadužen je za onaj "skriveni" dio posla koji putnici ne vide, a riječ je o odgovornom radnom mjestu na kojemu se ponekad radi pod pritiskom jer sve se mora stići na vrijeme.

- Balanseri određuju koja će prtljaga gdje stajati ovisno koliko avion ima putnika, gdje su smješteni, gdje će teret biti raspoređen tako da na kraju avion ne izađe iz ravnoteže, a sve s ciljem da let bude siguran. Važno je rasporediti težine kroz avion da bude u centru jer ako se nešto pogrešno ukrca točka ravnoteže, koja je ispod krila, se pomiče. To su zakoni fizike i računa se na principu matematičkih formula, a najvažniji dio posla balansera je planiranje - objasnila je Grbić koja na posao dolazi u 5 sati ujutro, priprema naloge, provjerava koliko je putnika na letu - jesu li tranzitni ili lokalni, žene, muškarci ili djeca, računa koliko će imati prtljage, a sve to može se provjeriti kroz simulaciju, zatim se  teret i ljudi, nakon uspostavljanja ravnoteže, ukrcavaju i predaje se finalna dokumentacija koju kapetan potpisuje nakon čega avion može poletjeti.

'PUTNICI ZNAJU BITI NERVOZNI'

Putnici prije dolaska na željenu destinaciju, nakon sigurnosne provjere i granične kontrole, dolaze na područje takozvane "ničije zemlje". Referentica za vođenje i asistenciju putnicima, nadležna na međunarodnim odlascima, Jadranka Orepić, 14 godina radi u Zračnoj luci Dubrovnik, a svoj radni dan također počinje od 5 sati ujutro kada kreće organizacija posla na izlazima.

- Mi smo na prvoj crti u kontaktu s ljudima što zna ponekad biti naporno, a tijekom sezone i prilično stresno. Volim ovaj posao jer je dinamičan i ima puno 'hoda' - kazala je Jadranka Orepić koja se ponekad susreće s otegotnim okolnostima poput kašnjenja let zbog čega ljudi znaju biti nervozni, a sve kulminira u sezoni kada je veliki priljev putnika te nastaju gužve.

- Posjetitelji tada znaju biti razdražljivi, ali mi smo tu da ih smirimo i pružimo sve potrebe informacije, a i pomognemo kad na primjer izgube osobne stvari. Dogode se razne situacije, ali se prilagodimo putnicima jer tu smo radi njih, a da nije njih, ne bi bilo ni nas ovdje - zaključila je za Dubrovački dnevnik Jadranka Orepić, djelatnica Zračne luke Dubrovnik.

Aerodrom u Konavlima iz godine u godinu bilježi rekorde poslovanja, vizionarski se odnosi prema turizmu, zapošljavanju radne snage pri tome uspješno regulirajući gužve, prihvat gostiju i gradeći svoje kapacitete sukladno potrebama. Najbolje su to pokazali projektom Razvoj Zračne luke koji je ključni projekt ulaganja u infrastrukturu u državi sufinanciran EU sredstvima. U stvaranju novih vrijednosti i praćenju trendova, Zračna luka Dubrovnik daje primjer u ispunjavanju ciljeva, u zadanim rokovima, dokazujući svakodnevno kako im je samo nebo granica jer od neba žive i na njega se jedino mogu osloniti.