test

TRI MJESECA CIJEPLJENJA U ŽUPANIJI Prijavljeno više nuspojava od Pfizera nego AstraZenece

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović / DD
Prošla su tri mjeseca od početka cijepljenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sukladno važećem Planu cijepljenja, prva su cjepiva dobili djelatnici u zdravstvu, potom korisnici domova za starije te osoblje domova, a potom je na red stiglo i šire pučanstvo. 

Prvo cijepljenje prioritetnih skupina u našoj županiji, u što prvenstveno spada starija populacija, počelo je početkom ožujka, kad se cijepilo 500-tinjak osoba. Primili su tada svoju prvu dozu cjepiva AstraZenece. Nedugo nakon prvog, uslijedilo je više organiziranih cijepljenja u dvorani u Gospinom polju.

Kako je za Dubrovački dnevnik odgovorio voditelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić, do prošlog petka na području Dubrovačko-neretvanske županije je prvom dozom cijepljeno 11 405 osoba. Od toga najviše AstraZenecom, njih 5 491, potom Pfizerom (4 803) te Modernom ( 1 111 osoba). Drugu dozu cjepiva je do prošlog petka primilo 2 137 osoba na području Županije. 

SVEGA 16 SLUČAJEVA NUSPOJAVA OD CJEPIVA

Najveća prašina podigla se oko cjepiva AstraZenece, nakon što su svjetski mediji objavili kako se sumnja da je 25 osoba preminulo nedugo nakon primitka tog cjepiva. Norveški institut za zdravlje objavio je kako ima dokaze da cjepivo stvara krvne ugruške, dok je Europska agencija za lijekove (EMA), nakon detaljnog istraživanja ustvrdila kako se navedeni smrtni slučajevi ne mogu povezati s cjepivom te kako je ono sigurno i efikasno u borbi protiv Covida-19. Kad se radi o nuspojavama, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ih je zabilježeno svega 16, najviše nakon cijepljena Pfizerom. 

„Temeljem uvida u bazu nuspojava, možemo vas izvijestiti da je HALMED do sada zaprimio 16 prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti Covid-19 iz Dubrovačko-neretvanske županije. Od navedenog broja, u 12 prijava primijenjeno je cjepivo Comirnaty (proizvođača Pfizer i BioNTech), dok je u četiri prijave primijenjeno cjepivo Covid-19 Vaccine AstraZeneca,“ odgovorili su iz HALMED-a na upit Dubrovačkog dnevnika. 

Na nacionalnoj razini, HALMED je do prošlog petka zaprimio ukupno 2042 prijave sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti Covid-19. Od navedenog ukupnog broja prijava 1102 odnosi se na cjepivo Comirnaty (proizvođača Pfizer i BioNTech), 136 na cjepivo Moderna te 802 na cjepivo AstraZeneca, dok za dvije prijave nije zaprimljena informacija o proizvođaču.

 Kako odgovaraju iz HALMED-a na upit Dubrovačkog dnevnika, najveći broj prijava čine prijave koje nisu ozbiljne te su se najčešće prijavljene nuspojave odnosile na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima. Riječ je o očekivanim nuspojavama, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije (primjerice, hladni oblozi, lijekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova).

Među ozbiljnim nuspojavama, tvrde iz HALMED-a, najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti koje su se manifestirale kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka. Radilo se o odraslim osobama mlađe do srednje životne dobi. Također, rjeđe su zabilježene reakcije pareze lica odnosno periferne slabosti jedne strane lica. Ove reakcije obično su povezane s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju.

„CIJEPLJENJE JE NAJMOĆNIJA MJERA PROTIV COVIDA“

Prim.mr.sc. Žarko Vrbica, dr.med., specijalist interne medicine, uža specijalnost iz pulmologije i voditelj odjela za pulmologiju i imunologiju Opće bolnice Dubrovnik podsjeća kako su najozbiljnije komplikacije bolesti povezane s oštećenjem pluća stoga je jasno kako su plućni bolesnici od početka u fokusu kao potencijalno ugrožena skupina. Kako za njih, tako i za sve ostale, cijepljenje protiv Covida-19 je od iznimnog značaja. 

„Osnovni način borbe protiv epidemije zarazne bolesti je smanjivanje njenog širenja. Smanjenje indeksa širenja bolesti ispod jedan znači da jedan oboljeli zarazi manje od jednog zdravog pojedinca i tako se postupno smanjuje broj oboljelih do potpunog prestanka širenja bolesti. Smanjenje indeksa širenja se može postići na dva načina, jedan je primjena zaštitnih mjera protiv širenja uzročnika koje ovise o vrsti infektivnog agensa i povećavanjem broja imunih pojedinaca u populaciji čime se smanjuje mogućnost izlaganja osjetljivog pojedinca virusu. Što je veći broj jedinki otporan na bolest, potrebne su manje intenzivne mjere zaštite za postizanje željenog sprječavanja epidemije,“ kaže dr. Vrbica. 

Zbog svega navedenog, naglašava dr. Vrbica, postizanje imuniteta protiv zarazne bolesti je osnovni način borbe protiv nje. Taj imunitet se može dobiti na dva načina, prebolijevanjem bolesti ili cijepljenjem. Upravo cijepljenje je, podsjeća, najmoćnija mjera u suzbijanju zaraznih bolesti.

„Cijepljenjem zapravo dajemo informaciju imunološkom sustavu o tome što ga može napasti i pružamo mu mogućnost stvaranja protutijela i imunih stanica prije nego je uopće došlo do ulaska virusa u organizam. Tako će se stvoriti dovoljan broj specifičnih protutijela koja će moći u startu, pri samom ulasku virusa u organizam obložiti viruse, onemogućiti njihov ulazak u stanice i omogućiti njihovo neškodljivo odstranjivanje iz organizma bez značajnih oštećenja,“ kaže dr. Vrbica. 

PO ČEMU SE DOSTUPNA CJEPIVA RAZLIKUJU JEDNO OD DRUGOG? 

Postoji više načina kako se ta informacija može javiti imunološkom sustavu. Kako pojašnjava dr. Vrbica, kada je u pitanju SARS-CoV-2, njegov ključni protein je takozvani 'šiljak', dio omotača virusa koji viri iz njega i omogućuje vezanje virusa za stanice organizma, a time i ulazak virusa u stanice. Stvaranje protutijela koja mogu blokirati taj šiljak je temeljni cilj svih trenutno dostupnih cjepiva, ali se razlikuju načini kako se to postiže. 

„Najstariji način je primjena živog oslabljenog (atenuiranog) ili kemijski/fizički razorenog (inaktiviranog) originalnog virusa. Kod oslabljenog virusa postoji rizik izazivanja infekcije kod bolesnika sa slabijim imunološkim sustavom, a inaktivirana cjepiva su nešto slabije učinkovita i zahtijevaju češće primjene u više doza. Kineski Sinovac spada u skupinu cjepiva s inaktiviranim virusom,“ kaže dr. Vrbica. 

Druga opcija je, pojašnjava, sintetiziranje samog proteina šiljka i njegov unos u organizam u kombinaciji s pojačivačima imunog odgovora kako bi se stvorila specifična protutijela na protein šiljka. Trenutno nema odobrenih cjepiva za SARS-CoV-2 baziranih na toj platformi. 

Treća opcija je korištenje drugog virusa koji nije štetan za ljudski organizam u kojega je genetskom manipulacijom ubačen gen za protein šiljka. 

„Kada takav virus uđe u organizam, on neće dovesti do oštećenja, ali će uz stvaranje svojih proteina stvoriti i protein šiljka na kojega će imunološki sustav stvoriti odgovor. Kako se u ovom slučaju koristi drugi virus kao prenositelj (vektor) ova se cjepiva nazivaju vektorskim cjepivima i u tu skupinu spadaju Oxford-AstraZeneca, Johnson&Johnson i Sputnik,“ kaže dr. Vrbica. 

Najnovija vrsta cjepiva su genska cjepiva od kojih su za SARS-CoV-2 trenutno dostupna mRNK cjepiva. 

„Ona se zasnivaju na unošenju u organizam mRNK (posredničke RNK). Ta molekula se inače sintetizira u jezgri stanice gdje s DNK prepisuje genetski kod za određenu bjelančevinu i potom u citoplazmi dovodi do sinteze određenog proteina stanice. U ovom slučaju se ona unosi u stanicu izvana putem cjepiva, a nosi informaciju za sintezu proteina šiljka i time 'prevari' stanicu da ga sintetizira što omogućuje imunološkom sustavu da ga prepozna i stvori protutijela protiv njega. mRNK ne ulazi u jezgru stanice i vremenom se razgradi čime prestaje dalja sinteza proteina šiljka. U ovu skupinu spadaju cjepiva Pfizer i Moderna,“ objasnio je dr. Vrbica koji podsjeća kako, bez obzira na to što postoje određene razlike u stupnju zaštite od obolijevanja, niti jedan pacijent cijepljen s cjepivima do sada odobrenim u EU nije razvio teške, po život opasne oblike bolesti, niti je imao potrebu za primjenom respiratora. 

OSOBE S ASTMOM NISU TOLIKO RIZIČNE, IZUZETAK TEŽI BOLESNICI

Kod odluke o redoslijedu cijepljenja, u situaciji nedostatnih količina cjepiva na raspolaganju, potrebno je definirati rizične skupine. Pri tom se dr. Vrbica posebno osvrće na plućne bolesnike.

„Sada znamo da kod bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća (KOPB) postoji povećani rizik za nastanak plućnih komplikacija Covid19 i oni spadaju u osobe povećanog rizika i prioritet su za cijepljenje. Za razliku od njih, oboljeli od astme su se pokazali čak djelomice 'zaštićeni' od težih oblika Covid19. Još nije jasno radi li se o zaštitnom učinku alergijskog imunog odgovora koji je čest u astmi ili primijenjenog liječenja (inhalacijski kortikosteroidi), ali oboljeli od astme nisu osobe s povećanim rizikom i spadaju u skupinu koja je određena s dobi ili drugim pridruženim bolestima. Izuzetak su bolesnici s teškom ili loše reguliranom astmom i oni koji su već morali biti bolnički liječeni zbog pogoršanja astme i njima se preporučuje prioritetno cijepljenje,“ kaže dr. Vrbica. 

Po pitanju izbora cjepiva, kad su u pitanju osobe koje pate od dišnih bolesti, dr. Vrbica podsjeća kako je kod mRNK cjepiva (u koja spadaju Pfizer i Moderna), opažena nešto veća učestalost alergijskih reakcija. Stoga se kod osoba sklonih alergijskim reakcijama, u koje se ubrajaju i oboljeli od astme, preporučuje cijepljenje obaviti u kontroliranim uvjetima s mogućnošću primjene žurnih mjera zbrinjavanja alergijske reakcije. 

Ipak, podsjeća kako je cijepljenje što većeg broja pojedinaca u populaciji i najbolji i najsigurniji način zaštite od daljeg širenja Covid19 i prekida epidemije koja je dovela do velikog broja izgubljenih života, značajnog pogoršanja kvalitete života oboljelih, ali i cijelog društva kao i povećanja rizika gubitka kontrole nad drugim akutnim i kroničnim bolestima. 

„Što se tiče plućnih bolesnika,  cijepljenje rizičnih skupina (bolesnici s KOPB i nereguliranom/teškom astmom) značajno smanjuje njihov rizik obolijevanja, a osobito rizik za nastanak teških oblika bolesti. Sva odobrena cjepiva su sigurna, a rizik povezan s Covidom-19 višestruko nadilazi rizik cijepljenja,“ kaže dr. Vrbica te poručuje - pružite imunološkom sustavu mogućnost da se na vrijeme pripremi za obranu od Covida-19 i izbjegnite Pearl Harbor koji se može dogoditi ako ga virus zatekne nespremnog.

NA SVAKIH 10 TISUĆA DOZA TEK 50 NUSPOJAVA

Do 17. ožujka 2021. godine u RH je primijenjeno gotovo 350.000 doza cjepiva protiv bolesti COVID-19. Usporedbom broja prijava s brojem primijenjenih doza dolazi se do zaključka da je na svakih 10.000 primijenjenih doza cjepiva zaprimljeno oko 50 prijava sumnji na nuspojave cjepiva. Ovaj je omjer podjednak kod sva tri odobrena cjepiva.

„Napominjemo da je broj prijava sumnji na nuspojave općenito indikator kvalitete samog sustava prijavljivanja nuspojava. Ukazuje na visoku razinu osviještenosti zdravstvenih radnika i korisnika cjepiva o potrebi za prijavljivanjem nuspojava, čime se osiguravaju veće količine podataka koji služe za praćenje sigurnosnih profila cjepiva,“ odgovaraju iz HALMED-a.

COVID JE OPASNIJI KOD STVARANJA UGRUŠAKA NEGO CJEPIVO

Govoreći  o cjepivu i nuspojavama, EMA je nedavno analizirala pojedinačne slučajeve stvaranja trombotičkih komplikacija nakon cijepljenja. Kako su pojasnili, prema dosadašnjim analizama oni nisu uzročno povezani s cijepljenjem, a njihov broj je sličan očekivanom u istoj populaciji bez cijepljenja. 

„Kako svaka aktivacija imunološkog sustava može kod osoba s takvom predispozicijom dovesti do povećanog rizika stvaranja krvnih ugrušaka, potrebna je posebna pozornost kod takvih osoba, izbjegavati kombinaciju cjepiva s hormonskom terapijom/kontracepcijom i pušenjem koji su sami dovoljni za uzrokovanje stvaranja ugrušaka i upozoriti pojedinca s rizikom na prve moguće znakove poremećaja kako bi se oni na vrijeme dijagnosticirali i liječili. Za napomenuti je kako su takve osobe pod povećanim rizikom komplikacija i u slučaju same bolesti i taj rizik je višestruko veći od rizika samog cijepljenja koje stvara značajno slabiju imunološku reakciju,“ kaže dr. Vrbica. 

Tekst je originalno objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom. 

Popularni Članci