Nositelj zahvata su Hrvatske ceste, a izrađivač Studije tvrtka DVOKUT-ECRO d.o.o. iz Zagreba.

Izlaganje je počelo time da su djeca donijela bočice zamućene vode na stol izlagateljima.

Prisutni su župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, kao i niz županijskih i gradskih pročelnika. Tu su i predstavnici tvrtki koje su izradile studije, ali i predstavnici investitora.

Izlaganje moderira Branka Martinović Vuković.

Studiju predstavlja Mario Pokrivač iz tvrtke DVOKUT-ECRO.

Prikazao je zakonsku proceduru i sve faze postupka, nakon javne rasprave ide razmatranje komentara, dopuna Studije, odgovori na primjedbe, sjednica Povjerenstva, pa informiranje javnosti.

Približna duljina glavne trase je 27 kilometara, a planira se i 20-ak kilometara spojnih cesta.

„Na području kojim prolazi projektirana cesta nije razgranata mreža prometnica, ali ima značajan broj bujica i klanaca i iz tog razloga trasa ima značajan broj objekata“, kazao je Pokrivač i naveo je da se utjecaj testirao na niz faktora, poput stanovništva i zdravlja, tla i slično.

„Za sve utvrđene utjecaje su propisane mjere zaštite“, kazao je Pokrivač.

Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu je sastavni dio studije.

„Prometnica Dubrovnik-Zračna luka uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliš te uz provođenje programa praćenja stanja okoliša, ocjenjuje se prihvatljivim za okoliš“, kazao je Pokrivač, uz sarkastični aplauz okupljenih.

Prikazan je i film trase, kao i na Zboru građana, uz dobiacivanja i pljesak okupljenih.

Članica Michael Klaus tima Katrin Lisitzin prezentirala je neovisnu studiju, kako bi prikazala savjete što bi trebalo uzeti u obzir prilikom ovakvoh zahvata. Rekla je da se koristila najnovijim preporukama UNESCO-a.

Istaknula je kako postoje pozitivne i negativne strane utjecaja na okoliš, bilo da se radi o utjecajima na prirodu, bilo na povijesne građevine. Istaknula je da će pogledati širi kontekst, a ne samo buffer zonu.

GRAD PROTIV TRASE 

Umjesto gradonačelnika Mata Frankovića, događaju je prisustvovao pročelnik Božo Benić.

„Grad Dubrovnik želi istaknuti da se jasno protivi izgradnji ovako predložene trase kroz značajni krajobraz Rijeke dubrovačke. Još od kraja 2016. je to jasno artikulirano kroz različite postupke Grada Dubrovnika“, rekao je Božo Benić, nakon čega se prolomio gromoglasni pljesak.

„Ono što bi također istaknuo je da gradske službe posljednjih tjedana kontinuirano rade na sastavljanju primjedbi koje će biti dostavljene u roku. Jedan bitan propust – Studija utjecaja na okoliš nije ispitala drugu varijantu koja je bila predložena“, kazao je Benić.

GRAĐANI POSTAVLJAJU PITANJA

Katarina Šilje iz Mokošice postavila je pitanje vezano za područje Rijeke dubrovačke i buke. Naglasila je i nedostatke dokumentacije.

Pokrivač je rekao da su postavljeni bukobrani gdje se moglo, ali da na nekim mjestima su predviđene pasivne mjere zaštite, da se ne bi priječio put prema objektima. Za ostale odgovore je rekao da će biti odgovorni pisano. 

Mato Brnić, stanovnik Dubrovnika, dao je tehničke primjedbe na sam materijal.

„Tablice koje su tamo navedene izuzetno su nepregledne. Grafički prikazi nemaju oznake toponima. Ti grafički prikazi su jasni samo uskom krugu stručnjaka. Imate niz vrlo sumnjivih ulaznih podataka. Npr. Brojenje prometa se računa prema podacima iz 2017. godine. Činjenica je da su podaci do danas eskalirali“, kazao je Brnić i istaknuo da su financijski pokazatelji također manjkavi te da bi trošak, prema današnjim cijenama, mogao biti puno veći. 

"Državna granica. U mnogim prikazima ja ne vidim gdje se nalazi. Znate li što kaže Ženevska konvencija? 500 metara od granične crte nalazi se pojas u kojem se ne bi smjelo ništa događati. Vi most Ombla pomičete. Nalazi li se most u toj zoni? Isto se događa i na području s Plata. Interesira me što se događa s granicom?", kazao je Brnić. 

Pavao Kristek iz Instituta IGH je odgovorio da je sadašnja vrijednost ceste oko 400 milijuna eura.

Mario Pokrivač rekao je da će ispraviti greške ukoliko ih ima, ali da je zahvat planiran dovoljno udaljeno od granice.

„Podaci su korektni i točni“, kazao je Kristek što se tiče prometa. Komentirao je i financije. 

"Po direknim pokazateljima je cesta neisplativa, ali ekonomski jest", rekao je Kristek. 

"NIJE MI JASNO KOLIKO PUTA MORAMO REĆI NE"

Tomo Kristović iz GK Komolac se javio za riječ.

„Ako stoji da je ova cesta za građane grada Dubrovnika, zašto su svi protiv? Nije mi jasno koliko puta moramo reći ne da to padne“, kazao je Kristović, osvrnuvši se na zborove građana koji su se održali i spomenuo i mještane Župe dubrovačke koji su na ovom skupu.

Zrinka Kasalo iz Župe dubrovačke je rekla da je Gradsko vijeće izglasalo da se protivi ovom projektu, a ukoliko to Župa dubrovačka isto napravi, postoji li zakonska obveza da se izvođači i investitori odustanu od njega.

Branka Martinović Vuković kazala je da se uzimaju u obzir stavovi lokalnog stanovništva, ali molila je da se postavljaju konkretna pitanja. 

Kasalo je onda dodala pitanje – postoji li mogućnost da se projekt kakav jest promijeni ili mora ostati takav kakav je.

Rečeno joj je da se, naravno, može promijeniti i da ne gube vrijeme uzalud.

Riječ je dobio načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

„Nisam se mislio javljati večeras. Netko je rekao da ova cesta ne treba nama nego služi tranzitu. Ja se s tim duboko ne slažem. Svi mi koji živimo u Župi dubrovačkoj vidite što se događa. Uvjeren sam da je cesta nužna potreba svima i da možemo naći zajednički jezik da riješimo probleme na ovaj ili onaj način“, kazao je Nardelli i rekao da je stanje iz godine u godinu sve teže i teže. Apelirao je da se nađe rješenje koje će zadovoljiti i napraviti najmanje štete.

Nardelli je rekao da ova varijanta brze ceste prolazi kroz središnji dio Župe dubrovačke.

„Kad govorimo o drugom dijelu Župe, cestom je obuhvaćena trasa koja prolazi ispod naseljenih mjesta i prolazi kroz centar Župe. Ne želimo da se Župa podijeli na dva dijela, to ističemo od samog početka. Cesta je napravljena na visokom nasipu i koja na taj način čini veliku štetu nama koji tamo živimo. Samim zidom je Župa podijeljena na dva dijela“, kazao je Nardelli i naglasio onemogućen pristup zemljištima.

Predložio je rješenje - da se cesta položi na stupove, da tu bude vijadukt, kako bi se život mještanima učinio podnošljivijim.

„Držimo da se detaljno treba raditi na projektu i projektiranju i da treba spasiti što se spasiti da, mislim na poljoprivredna zemljišta, blizine objekata… Da ceste nama bude žila kukavica, a ne da imamo štetu od nje. Dat ćemo upute projektantima“, kazao je.

"NI B OD BRZE CESTE"

Stručnjaci su naglasili da se radi o idejnom rješenju te da se dosta toga može promijeniti.

Pavao Kristek naglasio je da se cesta radi za građane, a oni su ga tada izviždali.

Paula Klaić Saulačić je pitala zašto se nije razmatralo druga trasa ceste. Također je pitala jesu li Hrvatske ceste nakon otvaranja Pelješkog mosta radile analizu brojke vozila i hoće li se ti podaci uzeti u obzir u daljnjim istraživanjima.

„Nije neuobičajeno da se Studija radi prema jednom prometnom rješenju ako se tako odluči“, odgovorio je Pokrivač. 

Dodao je da mogu izrađivati Studiju, ali da im je potrebno idejno rješenje te da nije na njima da određuju što bi trebali raditi.

Dubravko Arapović pitao je zna li izrađivač Studije gdje je izvor pitke vode Klanjevica.

„Kako tumačite okolnost da cesta prelazi točno preko izvora pitke vode?“, pitao je Arapović i dodao da Studiji uopće nije naveden izvor, ali da svakako u Studiji nije naveden niz izvorišta.

"Zašto govorite brza cesta kad nema ni b od brze ceste? Jer to dvotračna ne može biti", pitao je Arapović. 

„Dobro ste vidjeli da izvor nije naveden u zonama sanitarne zaštite, zato što su tamo navedeni takvi izvori. Što se tiče tog izvora, ali i drugih, taj izvor je obrađen u sklopu poglavlju vezanog za prirodu jer se radi o prirodnom izvoru jer se ne vodi kao izvor pitke vode, već za navodnjavanje. Jer lijepo piše u Prostornom planu Župe dubrovačke da je voda bakteriološki neispravna“, kazao je Pokrivač.  

Kristek je rekao da ova cesta ima sve atribute brze ceste. 

Nikša Grbić postavio je niz pitanja stručnjacima, povezana sa zakonskom regulativom i izborima trase, naglašavajući da je druga prihvatljivija u svakom smislu..

Izrađivač Studije utjecaja na okoliš odgovorio je da se ne može ništa ne napraviti, a da se nešto ne učini.

„Kad se pogleda zaključak završne Studije izvodljivosti onda je upravo varijanta o kojoj mi razgovaramo izabrana kao najbolja“, kazao je Pokrivač.

Pitao je načelnika Nardellija hoće li poštovati odluke Gradskog vijeća ili će podržati projekt.

„Mislim da sam Vam jasno rekao i ponavljam još jednom da ćemo u roku dok traje javni uvid podnijeti niz primjedbi, što držimo da je nedovoljno odrađeno, što netočno“, kazao je Nardelli.

"STUDIJA NEMA VEZE SA STUDIJOM"

Nikola Miloslavić iz Župe pitao je o čvoru Gajine.

„Koliko treba biti udaljen od ulaska u tunel Baletići?“, pitao je Miloslavić.

Pavao Kristek kazao je da bi trebalo ostati mjesta za izlaznu traku nakon tunela, ali je i zamoljen da tu primjedbu napiše pismeno.

Mladen Bečić iz GK Komolac javio se za riječ.

„Studija je puna metastaza, pogrešnih, neistinitih navoda, prekrcata je lažima, koje se oslanjaju na rješenja i ispitivanja iz 2015. do danas. Ova Studija je u koliziji sama sa sobom. To je najveći dokaz da je ovo najgore rješenje za Rijeku dubrovačku i moj Komolac. Ovo je Zločin i nećemo imati što ostaviti djeci i unucima“, kazao je Bečić i rekao da ništa neće pitati jer sve odgovore zna unaprijed.

Marin Pavlović, stanovnik Rijeke dubrovačke, rekao je da je Studija – nema veze sa studijom.

Pokazao je sliku na kojoj se vidi uvećani prikaz zaštićenih područja.

„Ovdje je stavljen samo značajan krajobraz, zašto nije stavljeno Natura 2000? Obzirom na sve izloženo pitam vas hoćete li pred ovom cijenjenom javnošću potpisati izjavu da nećete devastirati područje Rijeke dubrovačke?“, pitao je Pavlović.

Tajana Uzelac Obradović, jedna od izrađivača Studije, kazala je da područja ekološke mreže ne spadaju pod zaštićena područja, a da potpisivanje nekakvih izjava nije predmet Studije. 

"SAM NAZIV CESTE JE FALSIFIKAT"

Marko Miloslavić iz Župe dubrovačke pitao je zašto je uopće prihvaćeno idejno rješenje kao podloga za Studiju utjecaja na okoliš.

„Zašto izvođač nije detektirao vododerine, poljske putove? Postao je običaj da se sve što se kopa u Gradu istrese u Župu“, kazao je Miloslavić.

Stjepan Kralj, jedan od autora visibility studije, rekao je da su su vododerine, poljski putovi predviđeni uz sam nasip te da će se rješenja dodatno dorađivati.

„To ne bi trebao biti ni najveći ni nemogući problem u ovoj Studiji“, kazao je Kralj.

Miloslavić je dodao još jedno pitanje.

„Četiri pristupne ceste, tri čvora, po kojoj je to računici potrebno i neophodno Župi?“, upitao je Miloslavić s obzirom na broj stanovnika na tom području, ali i nepristupačnim terenima na kojima se treba dodatno ulagati.

„Broj čvorova biramo prema funkciji koristi koja će ta cesta ili neće donijeti. Vaša konfiguracija je valjda takva da to traži“, kazao je Kralj.

Mario Previšić iz Župe rekao je da su dobili jasan stav Grada dubrovnika, dok je načelnik Župe dubrovačke rekao da ima primjedbe.

„Mi ne želimo primjedbe, mi ne želimo ovakvu cestu, nismo protiv brze ceste, ali ne u ovakvom obliku“, kazao je Previšić i rekao da će Povjerenstvo odlučiti o valjanosti studije.

„Želim znati tko su članovi Povjerenstva i ako su tu da izađu i izraze svoj jasan stav“, kazao je Previšić.

Odgovoreno mu je da nema smisla da se nekoga proziva i izvodi, ali da je bitno da Povjerenstvo to odlučuje, a ne izvođač.

"ISKORISTIMO PRILIKU, DOGOVORIMO SE"

Đuro Capor je rekao da je naziv ceste falsifikat jer se zove cesta Dubrovnik-Zračna luka, a da se servira cesta Osojnik – Debeli brijeg. „Ovo je zapravo koridor, a ne cesta za lokalce“, kazao je Capor i dodao da cesta ne dolazi do Zračne luke. Prozvao je i IGH.

„Dupli pass između IGH i župana je ovdje odigran“, kazao je Capor i prozvao IGH da je izabrao štetniju trasu.

„Gledali smo kako ste ovu trasu postavili kroz Rijeku dubrovačku i Župu. Vidjeli smo da se spominju nasipi od 17 metara, za koje pretpostavljamo da će biti nasipani kamenjem, a ne obogaćeni zelenilom. A u videu se vidi zelenilo. To je razina falsifikata koju odavno nisam doživio“, kazao je Capor.

 „Cesta ima čvor Cavtat, ali se spaja na postojeću cestu u zoni Čilipi“, kazao je Pavao Kristek iz IGH-a. „Tu je kontinuitet brze koja se ponovno vraća na državnu cestu D8, do granice s Crnom gorom“, dodao je.

Za riječ se javio Božo Lasić, načelnik Općine Konavle.

„Moram reći da je Đurova konstatacija točna. Mi smo danas uputili taj prigovor i u pismenom obliku i sutra ćemo ga ja na javnoj raspravi u Župi dubrovačkoj izreći“, kazao je Lasić i dodao da se rješava problem u Župi, a dovodi ga se u Konavle.

„Mi u Konavlima smo aktivno uzeli učešće u realizaciji ove ceste kroz Konavle, godinama smo rješavali problema tunela poviše Oboda, pa smo to riješili, kao i problem na Zvekovici, trebalo se rušiti sedam-osam kuća, pa smo to uspjeli riješiti. Vjerujem da ćemo riješiti problem i s čvorom na D8“, kazao je Lasić.

„Grad Dubrovnik se protivi ovoj trasi, a ako se protivi, ne znam što uopće raspravljate ovdje? Isto me čudi kako Grad Dubrovnik nije prije imao učešće da se to dogovori“, kazao je Lasić.

Prisjetio se rasprave o gradnji mosta preko Rijeke dubrovačke.

„Da je tada bio referendum, taj se most nikad ne bi napravio“, kazao je Lasić, navodeći još neke primjere projekata koji ne bi prošli da se pokrenuo referendum.

„Činjenica je da postoji problemi i da te stvari moramo popraviti i ispraviti i razgovarati o trasi. Moramo nešto napraviti. Mi u Župi i Konavlima imamo katastrofu, trebalo mi je 55 minuta da s Oboda dođem u Grad. Iskoristimo ovu priliku, dogovorimo se“, dodao je Lasić i pozvao na mirno rješavanje problema.

"STAV GRADA JE JEDNAK U KONTINUITETU"

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica javio se za odgovor Božu Lasići u ime Grada Dubrovnika.

„Stav Grada Dubrovnika je jednak u kontinuitetu. Na inzistiranje Grada Dubrovnika upisana je alternativna trasa u prostorni plan Županije. Mi želimo brzu cestu, ali ne ovako. Ne mogu vjerovati da je u Dračevom selu netko spustio na 16 metara od kuća brzu cestu. Da je izabrana druga trasa, ovdje nitko iz Grada Dubrovnika ne bi uputio riječ protiv“, kazao je Potrebica.

Rudolf Arapović pitao je više pitanja vezano za Župu dubrovačku - zašto nije obrađen stari rimski put u Župi dubrovačkoj, je li uzeta u obzir činjenica da je Župa turistička destinacija i koliko će ovo utjecati na nju. Pitao

Stručnjaci da je sve povijesno važno uključeno i da su propisane mjere očuvanja, a ako nije, da se treba prigovoriti.

„Alternativna trasa je planirana na potezu gdje je veliko opterećenje na cesti D8, ako provučemo nešto kroz tunel, onda nema alternativnog koridora, to je onda predviđeno samo za tranzitni promet“, kazao je Pavao Kristek.

„U ovom uskom prostoru županije živi 60 i nešto posto ukupnih stanovnika Županije. Najveći problem je prostor između mosta u Rijeci dubrovačkoj i Zračne luke. Alternativni prometni pravac mora servisirati sva naselja pravilno“, dodao je Kristek.

Nensi Ficović s Ploča pitala je na dio koji se vidi poviše Ploča, tunel koji bi krenuo od Ilijine Glavice, napravio usjek poviše Ploča od skoro kilometra i izašao na brzu cestu ispod Bosanke.Navela je da će to jako utjecati na vizure Grada i da direktno utječe na buffer zonu. Upitala je kad će biti izrađena HIA.

Katrin Listizin podsjetila je da postoji strateška studija, a da su Ploče zabilježene kao vrlo osjetljivo područje u toj prethodnoj studiji te da se to već razmatrala.

„HIA mora biti praktična, ona se pravi prije nego što se donesu odluke. Mislim da je sad pravo vrijeme da bi se napravila“, kazala je Listizin i dodala da će to biti jasne preporuke koje se trebaju poštovati da bi nešto bilo napravljeno. Studija utjecaja na kulturnu baštinu mora biti ugrađena u Studiju utjecaja na okoliš.

"ZAŠTO SAMO JEDNA TRASA?"

Marko Giljača rekao je da je Studija puna propusta i mana, ali da je većina popravljiva.

„Ono što je nepopravljivo je činjenica da je uzela u obzir samo jednu trasu. To je razlog zašto pričamo o trasi i zašto smo protiv. Još je veći problem gospar koji nam ne daje odgovor zašto se uzela u obzir samo jedna trasa“, kazao je Giljača.  

Dodao je da dokumentacija koja se uzima u obzir nije usklađena s aktualnom prostorno-planom dokumentacijom.

„Katrin Lisitzin je rekla da je sad pravi momenat za izradu HIA-e. Ja se ne slažem s time, trebala je biti napravljena prije. Jer je strateška HIA uzeta u obzir za Studiju izvodljivosti i ovu varijantu“, kazao je Giljača.

„Dobro ste to primijetili, ali svaka varijanta mora biti u prostornom planu. Kad bi razmatrali bilo koju treću varijantu, ne bi je mogli uzeti u obzir“, odgovorio je Pokrivač i rekao da ovisi o odluci naručitelja.

„Pošto se radi o području koje je najtrusnije u Hrvatskoj, je li se radio model rizika od potresa?“, upitala je Katija Matušić.

„Potres je uzet u obzir kod nas u sklopu nekontroliranih događaja, a to su događaji na koje ne možemo stvarno utjecati. Studija utjecaja na okoliš ne može davati mjere u slučaju velike katastrofe, radi se po Zakonu o zaštiti okoliša, dok velike nesreće pripadaju u drugi zakon“, Mario Pokrivač.

Nikola Duper ponovio je da su svi za izgradnju brze ceste ili manje-više svi, ali da nisu za cestu koja će uništiti krajolik, kulturna dobra, zaštićene vrste… Ponovno je postavio pitanje zašto se nije razmatrala druga opcija trase.

Iznio je moguće razloge.

„Ide se na još jedan most. Vjerojatno zato da struka ne bi morala srušiti most i ponovno ga izgraditi s četiri trake i stručno priznati da su ga podkapacitirali“, kazao je Duper i rekao da je trasa ispod Podstranja najgori dio brze ceste, što se tiče Župe dubrovačke.

„Tko je naručitelj gospodine Pokrivač? Izvođač Studije izvodljivosti nije naručitelj“, kazao je Giljača.

„Naravno da se slažem s onim što govorite, uvijek je prekasno kad se stvari pokrenu. Ali HIA je alat za donošenje odluka. Ne znam kakve su odluke donešene od trenutka kad smo je donijeli 2017. do danas“, odgovorila mu je Lisitzin i rekla da HIA unatoč kašnjenju može biti korisna.

Emir Željko Polović je pitao hoće li novi GUP donijeti promjene u prometu.

„Jedno od osnovnih pitanja koje je navedeno u izmjenama i dopunama je prometna infrastruktura“, odgovorio je pročelnik Benić.

„Župane zaista mi nije jasno kakvo sjećanje želiti ostaviti na svoje političko djelo?“, dodao je Duper, ali njegovo je izlaganje prekinuto. 

„Ostavite se naše đedovine, našeg prosperiteta i naše budućnosti“, kazao je Duper i pozvao ga da promijeni mišljenje.

„IZBRIŠITE STUDIJU“

Katarina Matović ispred građanske inicijative Spasimo Omblu i njezine stanovnike je došla na red.

„Postavila bih pitanje županu koji je rekao da se ova trasa izabrala jer je najjeftinija opcija, a vi ste mi kao izvođač studije rekli da je optimalna“, pitala je Matović.

Rekla je da se u obzir pri izradi Studije nije u obzir uzeo kulturni krajobraz te da su se koristila zastarjela literatura.

Navela je mišljenje hidrologa Ognjena Bonaccija o izrađenim studijama - da se u oba slučaja radi o skupo naplaćenoj hrpi bezvrijednih papira.

Pitala je župana zašto nije poslušao 15 tisuća stanovnika Rijeke dubrovačke, a ni gradonačelnika.

„Prostorni plan nije sveto pismo, što ste napisali možete izbrisati“, rekla je Matović i predložila da se Studija izbriše ili da se preinači.

„Mi smo gledali krajobraz kao cjelinu i prirodno i kulturno“, odgovoren joj je stručnjak da je krajobraz svakako naveden kao osjetljiv, ali i da je degradiran prekomjernom izgradnjom. Rekao je da u slučaju ceste neće biti toliko promijenjen s obzirom na navedeno stanje.

Branka Martinović Vuković kazala je da se čeka Studiju o utjecaju na kulturnu baštinu.

„Jasno je da je krš i da je osjetljivo područje i nikad se ne zna što će se naći ispod. Prepoznati su utjecaji na krš i propisane su mjere“, kazala je Tajana Uzelac Obradović.

Riječ je uzeo župan. 

„Dubrovačko-neretvanska županija mora, naravno, brinuti o svom teritoriju, povezivanju, to radimo od početka, to svi pratite. Povezali smo se Pelješkim mostom, dobit ćemo, nadam se i autocestu i moramo povezati Zračnu luku s ostatkom Županije“, kazao je župan Nikola Dobroslavić, uz česta prekidanja građana.

„Što se tiče ove ceste, ona je u svim našim strategijama, ne govorim o trasi, već o cesti. Ona je u našem prostornom planu. Sve je to bilo na raspravama, neću prigovarati jeste li mogli to prije iznijeti, ali sve su bile u javnim raspravama. Donijete su u proceduri koja je predviđena. Sad su na snazi, mogu se i mijenjati. Napomenut ću da smo mi – tako da vi koji vičete na župana promislite – uvrstili u prostorni plan alternativne ceste u Rijeci dubrovačkoj. Da smo mi zaustavili Hidroelektranu Ombla. Mi smo se uvjerili da je to opasnost i oduprli se HEP-u koji je to htio. Nemamo vam se tu što pravdati“, nastavio je župan.

„Nismo birali nikakve trase, čuli ste tko je. Birala je Studija izvodljivosti. Nemojte vikati! Je li to stručno, dobro ili nije, možete se potužiti“, dodao je župan.

„Triput smo rekli ne“, začulo se iz publike.

„Kako ćemo onda povezati?“, odgovorio je župan.

Određena je pauza od 15 minuta.  

"IZVORI SU NAJVAŽNIJI"

Nakon pauze se osjetno smanjio broj ljudi u dvorani.

Marko Mujan rekao je da su postojale u planu tri trase, a naknadno se počelo govoriti o jednoj trasi. „Tada sam upozoravao da su preskočili vodu, izvore, ono najvažnije“, kazao je Mujan i rekao da su je u planu asfaltiranje preko izvora.

„Nisu samo objekti zaštićeni. Suhozid je zaštićen od UNESCO-a i to treba vrednovati“, dodao je Mujan i rekao da će katastrofa biti ako se ijedan izvor promijeni.

"Zbog čega ste iskoristili gospođu Katrin i uvrstili njeno mišljenje i opravdali da je jedna varijanta otpala?", pitao je Mujan. 

Nikša Perkušić je rekao da je rođen prije 1940. i da odavno poznaje prostor Župe dubrovačke.

„Volim život, a o životu je ovdje najmanje bilo riječi. Svi se prepiremo u šiframa. Ja bi govorio o našim stvarnim interesima“, kazao je Perkušić i rekao da se moli da se fokusiraju na sve bitno za život našega čovjeka.

Ljubica Matović iz Spasimo Omblu i njezine stanovnike postavila je pitanje izvođaču Studije je li ikad radio Studiju na ovakvom, specifičnom, terenu i je li se prije s time susreo te kako je prošla o praksi.

„Ima li u Studiji po Vašem mišljenju išta negativno? Negativan utjecaj na okoliš, stanovništvo?“, dodala je Matović.

Pozvala se i na rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od prije par godina, prema kojemu se ne može se isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ekološku mrežu.

Pitala je i kad su određeni terenski radovi te postoje li dokazi.

„Ja se bavim ovim poslom preko 20 godina i radili smo na području krša, između ostalog za rekonstrukciju Zračne luke, tako da mi je to dobro poznato“, kazao je Mario Pokrivač, predstavnik izvođača Studije.

„Ako se bolje iščita Studija, onda se može vidjeti da smo utjecaje gradirali od pozitivnih i negativnih. Kad je izračunato koliko će se čega izgubiti, nakon toga su napravljene mjere kako da se to spriječi ili dovodi na najmanju moguću mjeru“, dodao je Pokrivač.

„Ono što ste vidjeli u dodacima Studije, postupak za ekološku mrežu počinje… Prepustit ću kolegici“, kazao je Pokrivač.

„Vezano za prethodnu ocjenu, to je predpostupak. Ne možemo reći da je negativna jer je rađena na idejnom rješenju, a ne na analizi. Ne može se isključiti značajni negativni utjecaj temeljem prethodne ocjene, ali to nije konačno rješenje, znači da se može i isključiti na temelju dodatne analize“, kazala je Tajana Uzelac Obradović.

„JE LI GOSPOĐA KATRIN SMOKVIN LIST?“

Marin Krstulović naveo je niz propusta u geološkom dijelu.

„Vaš zadatak je bio poći na teren ili poći u dubrovački Vodovod i uzeti informacije o izvorima“, kazao je Krstulović i rekao da bi onda Studija bila relevantnija.

Osvrnuo se i na „galeriju Dubrovnik“ i naveo da će utjecaj biti deset puta veći nego što je bila magistrala.

„Koja je uloga gospođe Katrin, koja firma radi ovu HIA-u i kako je odabrana? Postoji opasnost da je gospođa Katrin uzeta kao smokvin list, kad je već sve krenulo“, dodao je Krstulović.

„Što se tiče geologije, mislim da jednostavno treba dopuniti Studiju“, rekla je Branka Martinović Vuković.

Predstavnik Hrvatskih cesta kazao je da je Katrin Lisitzin izabrana na otvorenom javnom natječaju na koji se mogao prijaviti bilo tko. Radi se o tvrtci Michael Klaus Consulting.

„To je jako bitno pitanje, mislim da su moji kolege većinu toga odgovorili. Želim dodati da postoji još nešto najnovije napravljeno, UNESCO će provjeriti je li HIA napravljena na pravilan način“, kazala je Listzin i dodala rade kao u potpunosti neovisni stručnjaci te da su sve njene HIA-e prihvaćene od UNESCO-a.

Josip Mikuš s Odjela za primjenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku se javio za riječ.

Kazao je kako nedostaje metodologija obavljenog terenskog rada u Studiji, a naglasio je i da su većinom navedeni zastarjeli izvori iz literature, pa se stječe dojam „copy-paste“ metode, što je već prije rečeno.

„O morskom ekosustavu Rijeke dubrovačke nema niti riječi“, naglasio je Mikuš, a dodao da nema ni literaturnih izvora koji se odnosi na ekologiji cesta.

„Koliko Studija dosad su rezultirale odbijanjem projekta, koliko Studija u vašem dosadašnjem radu su dale negativnu ocjenu?“, upitao je izvođače i rekao je da je smještanje ceste u područje Nature 2000 „odvažno“, ali i neozbiljno.

Tajana Uzelac Obradović se zahvalila na primjedbama i zamolila da se upute i pismeno.

„Što se tiče literature, prva stvar gdje se mi obratimo je naše nadležno Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode, dalje je na nama da prikupljamo dostupne podatke. Dopunit ćemo Studiju, ne bježimo od toga“, kazla je Uzelac Obradović.

„U mojih 20 godina negdje desetak nije prošlo“, odgovorio je na pitanje Mario Pokrivač.

"NIJE NI PRVA ZADNJA KOJA ĆE PROĆI ARHEOLOŠKOM ZONOM"

Nevenka Đirlić Grošeta ispred građanske inicijative Pravo na zavičaj se javila na riječ i rekla da podržava građane Rijeke dubrovačke i da su na tom području velika klizišta, na što treba paziti.

„Budite sretni da je na vašoj strani Grad Dubrovnik“, kazala je.

„Mi smo već otpisani, u Dubrovačkom primorju nema ni stotinu građana, a nakon izgradnje Centra, neće ih biti ni toliko“, dodala je i rekla da smatra da stručnjaci nisu dovoljno problematiku „prožvakali“.

Što se tiče klizišta, odgovoreno je da će se morati raditi geotehnička istraživanja.

Za riječ se javio Ivica Ban.

„Kako se mogla raditi Studija na okoliš kad za dva izvora nije urađena studija koja bi odredila zone sanitarne zaštite?“, upitao je i dodao drugo pitanje vezano za dvije arheološke zone u Petrovom selu.

„Kako se mogla planirati trasa brze ceste kroz sredinu tih arheoloških zona? One se ne mogu izbjeći zbog konfiguraciju terena“, pitao je Ban.

Pitao je tko je donio političku odluku da se izabere samo ova trasa, odnosno tko je dao nalog izrađivaču Studije na okoliš da se obrati samo ova trasa, jer, kako kaže, netko je morao. Pitao je i je li u Studiji predviđeno kako će se prometnica zaštititi od odrona.

Stručnjak je rekao da se kao izrađivači Studije ne mogu utjecati na to je li nešto u zoni sanitarne zaštite ili ne i dodao da su dva spomenuta izvora uzvodno od trase, pa na njih nema utjecaja.

„Ovo nije ni prva ni zadnja cesta koja će proći nekom arheološkom zonom. One jesu evidentirane, propisane su mjere zaštite“, rekao je jedan od stručnjaka.

Marko Potrebica je rekao da ovakve rečenice impliciraju da nije bitno ni što je rekao Grad, ni građani, već da će se u konačnici dati pozitivno mišljenje.

"Ova Studija je trenutno skup 800 strana praznog papira koju građani Dubrovnika ne prihvaćaju", kazao je Potrebica. 

Stručnjak je rekao da je možda bio nezgodan bio izbor riječi, ali da su se događali takvi slučajevi.

Pitanje tko je dao nalog da se razmatra samo jedna trasa, ostalo je neodgovoreno.

„Za taj dio mogu reći da je više dio koji se tiče neke sigurnosti, o čemu će se definitivno morati voditi računa, rekao je Mario Pokrivač vezano za odrone. 

PITANJE OMBLE JE PANDORINA KUTIJA

Marin Andračić iz Rijeke dubrovačke je rekao da se cijelu večer pita je li ovo skrivena kamera.

„Imamo 12 izvorišta vode, pitao bi stručnjake znaju li je li pitka voda, ali oni ni ne znaju da ih imamo. Molim da se to uvrsti“, kazao je. Predložio je gradonačelniku da se vrši monitoring vode.

„Ja mogu odgovoriti samo što sam rekao prije, a to je da u samom prostornu planu stoje izvori Župe dubrovačke“, kazao je Mario Pokrivač, na što su okupljeni uzviknuli da je riječ o Rijeci dubrovačkoj.

Ivica Vlašić iz Župe dubrovačke pitao je jesu li priustupne ceste dio strateškog interesa.

„Neka traje ova rasprava još deset godina, moramo donijeti pravu odluku za budućnost svih nas“, kazao je Vlašić.

Andrija Šikić pitao je o izgradnji mosta preko rijeke Omble.

„Tko garantira da neće doći do urušavanja izvorišta jer se to u povijesti događalo?“, kazao je Šikić.

Stručnjak je rekao da Ombla izvire na dva i pol metra, što je izazvalo dobacivanja iz publike.

„Dirati u Omblu i taj krš je vrlo delikatno, mi smo svi skupa reagirali na neke zahvate koji se planiraju prekogranično i dirati u krš nije bezazleno“, kazala je Branka Martinović Vuković i rekla da je otvaranje pitanja Omble Pandorina kutija te da je bolje to poslati pisano.

"BOG STVORI ŽUPU, A PUTE KOJI VODE DO NJE SAM VRAG"

Mario Šljuka je rekao da se prije objave draft dokumenta HIA studije objave reference Claus grupe, što je prihvaćeno od investitora.

Kate Radić pitala je je li ova Studija uopće pravovaljana s obzirom da se nije u obzir uzeta druga trasa. Pitala je hoće li izvođač financirati drugu verziju studije.

„Mi smo imali Povjerenstvo i njegove sjednice, imamo ljude koji su procijenili da je Studija napravljena u skladu s propisima. Tako smo došli do javne rasprave“, kazao je Mario Pokrivač.

Deša Karamehmedović je pitala jesu li Hrvatske ceste napravile izračun koliko bi se trebala graditi, u slučaju da bi se tranzit prenio na autocestu u Bosni i Hercegovini i treba li uopće onda brza cesta.

Projektant je ponovno naglasio da će i bez tranzita ostati zagušenje na postojećoj cesti.

Nikša Grbić naglasio je da što se tiče brze ceste poviše Postranja, da nikoga iz Župe dubrovačke nije čuo da je protiv.

„Bog stvori Župu, a pute koji vode do nje sam vrag“, citirao je Grbić.

Posljednja za večeras je bila Ane Kostopeč iz Konavlima.

„Ja znam koliki je tranzit ljeti samo od Grude do graničnog prijelaza. To je strašno. Nemojte govoriti da je samo do Zračne luke“, kazala je Kostopeč i pitala zašto se ne razmatra autocesta, na što joj je odgovoreno da to građani odavno odbijaju.

Nakon skoro šest sati rasprava je završena.