Giljača je prokomentirao nove odredbe iz lokalne perspektive.

„Jedna od ključnih stvari jest uređenje koncesija na plažama. Ono što su građani Dubrovnika, ali i cijele Hrvatske zamjerali u dosadašnjem zakonu jest činjenica kako je preveliki dio plaža zauzet gospodarskom djelatnošću odnosno konkretno ležaljkama, ugostiteljskim objektima, sportovima i kako je za lokalno stanovništvo ostao mali, rubni dio plaža čime se gubi identitet nas svih, naše djece, ali i korištenje tih plaža. Novi Zakon je u članku 81 propisao kako samo 40 posto kopnenog i 20 posto morskog dijela plaže može biti zauzet s gospodarskim korištenjem,“ izjavio je Giljača koji je upozorio kako dosadašnje koncesije nisu usklađene s tim pravilima.

„Stoga pozivamo Dubrovačko-neretvansku županiju kao davatelja koncesija, ali i svih sedam primorskih županija od Dubrovnika do Pule, na osnivanje povjerenstva koje će utvrditi sadašnje stanje zauzetosti plaža kako bismo mogli implementirati ove zakonske odredbe i na osnovu zakonskih mogućnosti koje sada imamo, koncesionare svesti unutar okvira do 40 posto. Svjedoci smo kako su neke dubrovačke plaže zauzete i po 80 posto“, izjavio je Giljača.

Nadalje, kako kaže, osim zakona, problematiku pomorskog dobra uređuju i pravilnici.

„Ovaj zakon propisuje kako će se oni mijenjati. Postoje brojni pravilnici koji definiraju cijene vezova, postupke davanja, to je obveza Vlade i Sabora, ali i lokalne samouprave. Između ostalog, govorimo i o građenju te se sve to mora usuglasiti s prostornim planovima. Kad su u pitanju komunalne luke, kod nas je uvijek problematičan nedostatak vezova. Po ovom zakonu se treba jasno definirati koji je dio za gospodarsko korištenje, koji je za lokalne vezove. No, ono što je ključno i što je glavna zamjerka građana jest što se ne objavljuje popis korisnika vezova niti se objavljuje popis liste čekanja“, izjavio je Giljača dodavši kako je javnu objavu predviđa i novi zakon. Dodao je i kako prednost imaju oni koji imaju prebivalište u Dubrovniku, kao i tvrtke sa sjedištem u Dubrovniku.

„Očekujemo od Županijske lučke uprave da postupi po zakonu i s njim uskladi svoje poslovanje“, dodao je Giljača.

Benčić je istaknula kako joj je drago što su se u suradnji s građanima izborili da se izmijeni prvotna verzija zakona, no kritiku ima i na novu verziju.

„Sada ćemo vidjeti koje županijske vlasti zaista podržavaju svoje lokalne zajednice i pomorsko dobro koje štiti interes građana i njihov pristup pomorskom dobru, a koje to neće raditi. To će se jasno vidjeti na ovome. I ova odredba je sročena tako da oni mogu mijenjati postojeće ugovore o koncesijama, a i ne moraju, pa ćemo vidjeti sada tko je tu gdje. Također, želim istaknuti pitanje suživota građana koji žive u visoko turističkim područjima i nečega što je gospodarski interes. Ovo što imate vi u Dubrovniku, dakle problem s komunalnim vezovima, moramo odmah ići mijenjati na županijskim i lokalnim razinama, kako kroz pitanje transparentnih lista čekanja, tako i kroz promjene u načinu planiranja i upravljanja pomorskim dobrom,“ kazala je Benčić, a onda se osvrnula i na zaštitu okoliša.

„Ovaj zakon i u drugom čitanju još uvijek nije dovoljno zaštitio ni stavio interes na okoliš na onoj razini na kojoj bi to trebalo biti. U međuvremenu je u Europskom parlamentu donijeta uredba o obnovi prirode koja će imati utjecaj i na okoliš i na pomorsko dobro te smatram kako bi bilo dobro da pri donošenju planova upravljanja pomorskim dobrom sve razine vlasti unaprijed integriraju ono što će donijeti ta uredba“, apelirala je Benčić.