"Rezultati 2024. godine su zaista vrlo dobri i mogu se usuditi reći da smo mi možda i prvaci u Hrvatskoj. Cijela priča u sezoni, u vršnim kapacitetima 7. i 8. mjeseca je dosegla odavno svoje limite, mi to održavamo. Moramo samo paziti na kvalitetu, a pred i posezona su pokazali da se isplati u njih ulagati i raditi na kvaliteti. Cijela priča se jako dobro zaokružila aktivnim turizmom, enogastronomskim turizmom koji je zaokružen događanjima. Tako da u idućoj godini, uz podršku letova tijekom zimskog perioda i pred i posezone koje će krenuti ranije i završiti kasnije, se nadamo još boljoj sezoni, usprkos problemima i rizicima s kojima je suočen svijet, kao što su rat u Ukrajini, problemi na Bliskom istoku i recesija", kazao je direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Julio Srgota. 

Od samog početka svog mandata, Srgota naglašava važnost disperziranja gostiju van glavne sezone, ali i van samog Dubrovnika 

"Najbolji pokazatelj ove godine je dubrovački klaster. Dubrovački klaster je imao dosta kasanoporavak zbog dalekih emitivnih tržišta koji su bila vezana za Dubrovnik, ta su se tržišta najkasnije oporavila. Ali sad, u recesijskim problemima u kojima se nalazi Europa, sad na neki način baštinimo sva ta daleka emitivna tržišta. Dubrovnik je interesantan, uvijek će biti brend, od toga ne možemo i ne želimo bježati i naravno da ga želimo iskoristiti. Mi ga cijelo vrijeme iskorištavamo u našim marketinškim kampanjama, prezentacijama kao brend, nešto što treba doći i vidjeti, ali da ima i mimo toga jako puno toga. Moramo biti svjesni da se Dubrovnik pretvorio u "city break" destinaciju i kao takav generira nizak broj dana ostanka, ali kad gost dođe, jako puno toga ima vidjeti kroz naše OPG-ove u Konavlima, Mljet, prirodu, nacionalne parkove, Pelješac kao vinsko carstvo, Neretvu jako puno reklamiramo sa specifičnostima, gastronomijom koja je bazirana na plavom raku, žabama, jeguljama, koje nisu specifične za ostatak Jadrana... Jako se puno tu postiglo, ali tu nema kraja, treba raditi na tome, rezultati će doći, kao što su došli i ove godine u pred i posezoni, mislim da će dogodine to biti još i više", objasnio je Srgota. 

Što se tiče brojki, pređeno je devet milijuna noćenja.

"Kad je uspoređujemo s prošlom godinom, to je šest posto više. Ali vrlo je bitno napomenuti da je taj rast generiran većinom u pred i posezoni. Nadamo se da će dogodine biti još i više. Imamo pozitivan trend. Naše podneblje je aviodestinacija i vrlo interesantna dalekim emitivnim tržištima. To je ono što ostatak Hrvatske nije imao. Moramo biti svjesni da su Istra i Kvarner jako ovisni o njemačkom emitivnom tržištu. Mi isto njih imamo, ali je činjenica da je pad koji oni imaju u nas vrlo lako nadomješten dalekim destinacijama. To je ta razlika koju Dubrovnik i okruženje baštini i zato volim da smo mi ove godine, bez obzira na nagrade koje su dodijeljene na Danima turizma, turistički prvaci kad govorimo o brojkama, interesu za Dubrovnik, a i duljini sezone", zaključio je Srgota. 

Govorio je i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

"Doista je 2024. godina bila vrlo uspješna u turističkom, ali i u svakom drugom smislu. U turizmu imamo nadmašene brojke prošle godine, koja je isto bila jedna dobra turistička godina. Veoma smo zadovoljni. Privodimo godinu kraju, razgovaramo o novim zakonima koji se tiču budućnosti turizma, koji su dijelom turistički, dijelom u stambenom, dijelom u poreznom sektoru. Mislimo da je dobar pokušaj Vlade i ministarstava da svi zajedno ozbiljnije razgovaramo o budućnosti turizma. Turizam nam je glavna gospodarska grana, ide nam dobro, međutim, moramo biti oprezni da ne dosegnemo neke razine koje nas onda mogu kočiti. Tu govorim o zagušenosti nekih destinacija, pretjeranom razvoju za koji možda nemamo ni dovoljno radne snage niti drugih resursa, o prihvatljivoj razini infrastrukture na određenoj lokaciji, da se ocijeni može li na toj lokaciji biti turističkog razvoja ili treba biti umjeren. U svakom slučaju, to je dobro za turizam, da ga planiramo i budemo oprezni, da bi ga mogli ostaviti našim nasljednicima, djeci i unucima, da i oni dobro žive od turizma", kazao je Dobroslavić. 

Svakako, radi se na održivom turizmu.

"Grad Dubrovnik je tu pokazao dobar pristup, jako dobar, sa svojim projektom Respect the City, gdje su se uhvatili u koštac s ograničenjima koji mogu kočiti daljnji razvoj turizma, kao što je ograničenje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri grada, broj kruzera koji dolaze u isto doba, broj putnika koji izlaze s kruzera, to su sve dobri pokušaji da se dovede sve u neke granice", kazao je Dobroslavić.

Dodao je da će se raditi Plan upravljanja destinacijom, koji predstavlja određenu zamjenu Razvojnoj strategiji. 

"Tu moramo sagledati sve ono što prijeti turizmu koji nam je odličan i ima visoku kvalitetu. Moramo ga prilagoditi onome što želimo u turizmu za 50 i 100 godina", kazao je Dobroslavić.