Voditelj Službe za epidemiologiju dubrovačkog Zavoda za javno zdravstvo, Miljenko Ljubić, ističe kako je naša županija sa Splitsko-dalmatinskom županijom ima najniže stope procijepljenosti protiv hripavca.

"Prošle godine primarno u prvoj godini života je cijepljeno protiv hripavca tek 78,4 % djece. Također procijepljenost za prvo docjepljivanje u drugoj godini života i samo 68,2 %, a za drugo docjepljivanje s navršenih pet godini života tek 34,9 %. Ovakve niske procijepljenosti predstavljaju veliki rizik za nastanak bolesti i moguć nastanak epidemije i na našem području, pogotovo iz razloga što trenutno imamo epidemije u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i u gradu Zagrebu", ističe Ljubić i dodaje kako tome pogoduje i lako širenje bolesti između oboljelih i bliskih kontakata kao i trenutne vremenske prilike kada se više vremena provodi u zatvorenim prostorima.

"Najbolja zaštita djece je uredno cijepljenje koje se provodi u Programu obveznog cijepljenja do šeste godine života, a riječ je o ukupno pet cijepljenja. Ukoliko djeca nisu cijepljena ili nepotpuno, svakako se moraju javiti svojim liječnicima – pedijatrima ili školskim liječnicima zbog provjere cjepnog statusa i nadoknade cjepiva", kaže Ljubić i napominje kako je "ovo veoma važno zbog toga jer od hripavaca najviše mogu biti ugrožena dojenčad i mala djeca". 

"Odrasli nakon određenog vremenskog razdoblja dijelom gube imuni odgovora nakon cijepljenja i mogu također oboljeti od hripavca. Zaštita za njih je također dodatno cijepljenje, a pogotovo se to preporuča trudnicama u drugom i trećem trimestru trudnoće čime će prenijeti dio zaštitnih antitijela na buduće novorođenče", navodi doktor Ljubić.

Što u slučaju oboljenja?

Pripadajući liječnik obavještava nadležnog epidemiologa koji će iz anketa bliskim kontaktima oboljelih predložiti mjere koje mogu biti: dodatno cijepljenje, kemoprofilaksa uzimanjem antibiotika, a nepotpuno procijepljeni kućni kontakti mlađi od 7 godina trebaju biti isključeni iz vrtića, škola i javnih okupljanja tijekom 21 dana od zadnjeg kontakta ili dok oboljela osoba i kontakti ne prime antibiotsku terapiju tijekom 5 dana. Neovisno o cjepnom statusu i dobi, svim bliskim kontaktima oboljele osobe, ako u kućanstvu s kontaktom živi dijete mlađe od godinu dana preporuča se kemoprofilaksa.

Oboljelog je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt sa malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ukoliko pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje 3 tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi) - pojašnjava Ljubić.