Franković je kazao kako Grad bilježi pozitivne turističke brojke u vidu rasta od 10 posto u odnosu na lanjsku sezonu, no kako broj noćenja nije ključni pokazatelj uspješnosti.

„Naš je grad više puta iskazivao dobre brojke,ali istovremeno je imao i probleme s prekomjernim turizmom. Treba pronaći mjeru i mislim kako je ova godina to pokazala. U nijednom trenutku u povijesnoj jezgri nisu zabilježene enormne gužve. Financijski rezultati će se uvidjeti na kraju sezone, ali pokazatelji nam već sada daju za pravo kazati kako je ova sezona rekordna po pitanju financijskih učinaka“, izjavio je Franković te dao primjer DuPassa, kartice koja je sada digitalizirana.

„Prošle godine u prvih sedam mjeseci prihod je iznosio 3.900.000 eura, a ove godine 6.900.000 eura. Jasno je kako ovaj prihod nije uslijedio zbog povećanja cijena“, izjavio je Franković dodavši kako već sada razmišljaju o sljedećoj sezoni, a jedan od ciljeva je maknuti stigmu o preskupom Dubrovniku.

„Imamo segmenata ponude koja je skuplja do tržišno očekivanog, no Dubrovnik ipak pruža kvalitetu izvrsnosti, i po pitanju smještaja i po pitanju ugostiteljstva“, izjavio je Franković.

Iskoristio je priliku da pozove građane na zbor koji se održava sutra u Mokošici, na temu trase brze ceste preko Rijeke dubrovačke.

„Zbor sam sazvao zbog sučeljavanja građana i budućih izvođača radova, izrađivača glavnog projekta, izrađivača studije utjecaja na okoliš jer su jedini meritorni razjasniti sve nedoumice. Iznimno je važno da oni čuju mišljenje građana. I građani su ovih tjedana podijeljeni u tome što smatraju kao najbolje rješenje, ali je važan dijalog“, izjavio je Franković.

Dobroslavić je također naglasio kako se pozitivni turistički rezultati bilježe u cijeloj županiji.

„Točno je kako se uspjeh ne može mjeriti samo brojem noćenja, no imamo podatke – 7 posto više noćenja, 17 posto više dolazaka u DNŽ, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Smatramo kako je to odlično i kako će, sigurni smo, financijski rezultati na kraju to podebljati“, izjavio je Dobroslavić.

Govoreći o projektima, kazao je kako se sve ono što je u planu i odvija.

„Radi se luka u Veloj Luci, Polačište, Ubli, Cavtat, na Centru za djecu s poteškoćama u razvoju u Metkoviću, Centar za gospodarenjem otpadom, Čingrija i Garište, sve ono što smo planirali i obećali i to održavamo“, kazao je župan te se osvrnuo na posezanja iz Srbije prema dubrovačkim književnicima i znanstvenicima.

„U ovom razdoblju smo imali jednu ružnu činjenicu da ponovno imamo posezanja od strane Srbije prema Dubrovniku i dubrovačkim književnicima koje su svojatali. To je nastavak politike srpske političke elite na velikosrpskom projektu, on više nije Velika Srbija, sad je 'Srpski svet', ali ciljevi su isti. Dubrovnik nikad nije bio srpski niti je pripadao Srbiji ,to je povijesni falsifikat, kao što u njihovim medijima puno takvih falsifikata ima“, izjavio je. Dodao je i kako je dovršena inicijativa prema kojoj će ZL Dubrovnik nositi ime Ruđera Boškovića.

Osvrnuo se i na rušenje zida kod Ville Elite i postupanja Igora Legaza u ovom slučaju te je kazao kako 'nije za to da neovlaštene osobe uzimaju pravdu u svoje ruke'.
„Mi u Županiji smo nadležni za jedan dio upravljanja pomorskim dobrom, to je dio koji se koncesionira. Davali smo brojne koncesije, ukupno 282, od toga 60 koje se tiče upravljanja i marina, i nijedna koncesija nije zatvorenog tipa, mada je po starom zakonu mogla biti. Tako smo se odredili i smatramo da je to pošteno prema sugrađanima i državi. Imali smo slučaj gospodina Legaza, smatramo kako je prekoračio svoje ovlasti i da nije dobro ni prihvatljivo da netko tako uzima zakon u svoje ruke. Razumijemo inicijative i prosvjede, čak blagonaklono gledamo na njih, međutim da netko ide rušiti imovinu, to nije prihvatljivo, kao što nije prihvatljiv ni napad pojedinca na Legaza. Uzimanje zakona u svoje ruke ne vodi nikamo, prosvjedi da, aktivizam da, ali ići pilati neki zid nije prihvatljivo. Onda tako može netko doći na Stradun, reći da Orlandov mač stoji krivo i kako ga treba pilati. I što ćemo onda?“, izjavio je Dobroslavić.

Govoreći o brzoj cesti do Zračne luke, kazao je kako je dobro da se održavaju zborovi, a podsjetio je i kako će se na ovu temu uskoro održati javna rasprava.
„Razgovor je dobar i može samo koristiti“, kazao je, s čim se složio i Pezo koji je dodao – taj dijalog je potreban.

Pezo je nadalje komentirao Legaza prema čijem je radu uputio kritike.

„Mislim kako je selektivan u obrani javnog pomorskog dobra, pa i zbog nekih loših dijelova prošlosti. Podsjetit ću kako je bacao ležaljke koncesionaru ispred Maestrala jer je nije dobio njegov prijatelj“, izjavio je. Dodao je i kako se lokalci s Titove vile žale jer na plažu, koja je uvijek bila većinom građanska, sada dolaze gosti hotela, što je omogućio upravo Legaz.

„Te njegove egzibicije i performansi su više to nego aktivizam, selektivan je“, kazao je dodavši kako Legaz nema nikakve veze s Divljom ligom, osim utoliko što je išao uništiti lijepu tradiciju. Kazao je i kako Legaz rušenjem zida nije osigurao nikakav prilaz kupalištu jer je prilaz već postojao.

I Pezo se osvrnuo na srpska posezanja. Kako kaže, prije su problematični bili smo medijski napisi, no kako se u Srbiji sada donose odluke i deklaracije kojima se poseže za našom kulturom.

„Kažu kako 100 puta ponovljena laž postaje istina, treba biti oprezan“, naglasio je.

Izrazio je zadovoljstvo pozitivnim pokazateljima turističke sezone, dodavši kako je i Pelješki most opravdao svrhu i svoj puni smisao jer najveći porast bilježe upravo brojke peljeških turističkih zajednica. Kazao je kako je tome doprinijela i pomoć države.

„Preko 30 milijuna eura pomoći države našem gospodarstvu sigurno jest nešto što je pomoglo uspješnoj sezoni , a novi paket mjera trebao bi ići u naredenom vremenu. Vlada će sigurno imati razumijevanja za potrebe naših sugrađana“, zaključio je Pezo.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Pezo je kazao kako su zadovoljni sezonom u Lučkoj upravi.

"Bilježimo 15 posto povećanje broja ticanja, 38 posto povećanje broja putnika. Sad smo na 190 ticanja, do kraja godine će ih biti 357 u ukupnom broju. Najave za sljedeću godinu su dobre, već sad imamo nekakvih 300 ticanja predbilježbi i potvrda. Mislim kako smo uspjeli lošu percepciju te priče s kruzerima redefinirati. Nismo trčali za brojkama iz 2019. godine. Odlučili smo se na održivost. U srpnju i kolovozu smo maksimalno smanjili dolaske u srpnju i kolovozu, upravo radi gužvi. Brojke smo povećavali u predsezoni i posezoni", odgovorio je.

IBM