Dobroslavić je kazao kako je to program kontinuiteta, nastavljajući sve ono što je započeto. 

„Gradimo županiju kako bi ona bila dobro infrastrukturno povezana županija, geostrateški integrirana u RH i EU te stabilno i solidno mjesto kvalitetnog življenja. Pelješki most ej bio kamen temeljac izlaska županije iz izolacije. Idemo u daljnje povezivanje s ostalim dijelom RH, ali i unutar županije. To treba za brži protok ljudi i roba, za turizam, zdravstvu… Želimo nastavak autoceste od čvora Metković do Komarne i od Zaton Dola do Osojnika te brzu cestu do ZL Dubrovnik i brzu Pelješku cestu do Perne. Mi ćemo tako razdaljinu između Čilipa i Orebića skratiti s 2:15 minuta na 1:30 sati, razdaljinu od Dubrovnika do Metkovića na jedan sat, od čvora Ploče do Orebića na 50 minuta,“ kazao je Dobroslavić.

Kako kaže, radit će se i dalje na projektu širokopojasne infrastrukture, a pred nama su dva projekta - jedan za otoke, a drugi za Dolinu Neretve.

„Uz luke koje smo izgradili zaokružit ćemo povezanost naše Županije,“ izjavio je.

Cebalo je izjavio kako je pandemija Covida-19 utjecala na sve segmente, no kako iz te krize izlazimo jaki.  Dodao je kako su brojke novozaraženih u padu, a u najtežim situacijama, napominje i zdravstveni sustav i rad zdravstvenih djelatnika bili su na visokom nivou. Potom je nastavio govoriti o prometnoj povezanosti kao prioritetu programa.

„HDZ na prometnoj povezanosti inzistira otkako je preuzela vlast. Najveći hrvatski infrastrukturni projekt je Pelješki most, a mnogi su ga osporavali, no mi smo u suradnji s Vladom pokazali da nam je važan. Na prometnoj povezanosti nastavljamo raditi i dalje. Dokumentacija za autocestu je u izradi, a završetak se planira do 2030. godine. Kvalitetnu cestovnu povezanost provest ćemo na teritoriju cijele županije. Dubrovnik i Zračnu luku te Pelješac ćemo povezati brzom cestom. Naš veliki projekt je i rekonstrukcija ceste Korčula- Račišće, potpisan je ugovor o sufinanciranju. Plan je u županijske prometnice uložiti više od 262 milijuna kuna,“ izjavio je Cebalo dodavši kako se nastavlja i dalje s razvojem lučke infrastrukture.

„Više od 700 milijuna kuna su vrijedni projekti koje smo u tom segmentu ostvarili. Izgradit ćemo luke Polačište i Perna, uz već obilaznicu Orebića, te ćemo rekonstruirati luke Prigradica i Srebreno. Pred početkom je izgradnja pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci, također i rekonstrukcije luka Ubli i Cavtat, a završavamo radove na Puntinu, Kalamoti i Trpnju U sljedeće četiri godine realizirat ćemo 1500 novih komunalnih vezova na području DNŽ te podupirati projekte luka nautičkog turizma u Pločama, Cavtatu, Mljetu i Lastovu. A cjelogodišnjom katamaranskom linijom Lastovo- Dubrovnik uskoro ćemo zaploviti,“ kazao je Cebalo.

Dodao je i kako nastavljaju ulagati u obrazovanje turističkih djelatnika i ugostitelja, u čemu bi veliku ulogu trebao odigrati Centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu.  

Nastavljaju raditi Višenamjenskom kongresnom centru te razvoju različitih vidova turizma, a kako kaže, za takvo što su odličan primjer prenamjene škola u ruralnim područjima.

„DUNEA radi i na projektima kroz koje se razvijaju tematske turističke staze, radimo na konceptu pametnih sela, sufinancirat ćemo razvoj arheološkog parka iznad Vele Luke, tu je i projekt dogradnje Muzeja u Naroni i daljnja istraživanja na lokalitetima Narona i Pelješac. Podupiremo osnivanje Muzeja Olivera Dragojevića te završetak obnove kuće Marka pola,“ kazao je.

Kad se radi o poljoprivredi, Cebalo je napomenuo kako su izgradili branu na Neretvi protiv zaslanjenja te dalje razvijaju projekte navodnjavanja. Kako kaže, poticat će i dalje autohtonu proizvodnju te ulagati u ribarstvo, a u planu je i realizacija ribarskih luka u Dubrovniku i Veloj Luci.  Cebalo kaže kako je u planu i otvaranje poduzetničkih inkubatora u Metkoviću i Korčuli.

Kad se radi o obrazovanju, Cebalo je kazao kako Županija snažno podupire projekt izgradnje nove škole u Cavtatu te kako će taj projekt realizirati u suradnji s Ministarstvom i Općinom Konavle.

„U planu je i nadogradnja škole u Župi dubrovačkoj, srednje škole u Korčuli, Gimnazije i strukovne škole u Metkoviću te srednjoškolskog centra,“ kazao je dodavši kako će se u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku otvoriti nove studije – Agroturizma u Opuzenu te studij pomorstva i turizma u Korčuli.

Dodao je i kako je pri kraju projekt izgradnje Dnevne bolnice u Metkoviću, kojeg su mnogi, naglasio je, nazivali iluzijom. U planu je Operativni centar s heliodromom hitne helikopterske medicinske službe u Opuzenu, a Kalos će, kaže Cebalo, postat će centar zdravstvenog turizma-

„Zgradu Opće bolnice Dubrovnik ćemo u cijelosti obnoviti, a u Metkoviću uspostaviti Centar za rane intervencije te izgraditi i Centar za autizam,“ kazao je dodavši kako se nastavlja s opremanjem domova zdravlja te razvojem telemedicine.  

Nastavljaju se i godišnje potpore za obitelji s četvero i više djece, u planu je Obnova Domus Christija te pomoću jedinicama lokalne samouprave u izgradnji domova. Pi pitanju branitelja, Cebalo je rekao kako će Županija sufinancirati spomen sobu u Čepikućama te poduprijeti uređenje Muzeja na Srđu. Potom se osvrnuo na projekte zaštite okoliša.

„Naš župan je najzaslužniji za spašavanje Omble od najavljene izgradnje hidroelektrane. Cilj je zatvaranje odlagališta otpada te uspostava Centra za gospodarenje otpadom s pretovarnim stanicama. U prvom dijelu našeg novog mandata Centar će biti izgrađen, on je rješenje, a ne problem, kako misle oni koji rješenja nikad imali. Potvrdili su i struka i EU da projekt nije štetan za okoliš,“ izjavio je cebalo, ujedno najavivši nove rekorde u povlačenju EU sredstava.

Osim toga, Dobroslavić je predstavio što je dosad napravljeno.

„U našoj brošuri koju smo tiskali naznačili smo što je sve urađeno u proteklom mandatu jer je to najbolja legitimacija našeg rada, ali i jamstvo da ćemo u razdoblju pred nama moći ostvariti sve ono što u programu nosimo. Osigurali smo regionalni status Županije i Dubrovnika kao regionalnog središta. Ništa drugo osim toga nije dolazilo u obzir, u tome smo imali potporu Vlade. Gradnjom Pelješkog mosta riješili smo problem odsječenosti. Unapređivali smo povezanost otoka brojnim projektima vrijednima više od 700 milijuna kuna. Među ti smo najrazvijenije županije u ERH po indeksu razvijenosti, samo je Zagreb ispred nas, a gotovo smo izjednačeni s Istarskom županijom. Najuspješnija smo županija po korištenju EU fondova, kao najbolja jadranska po gospodarskom korištenju pomorskog dobra,

Potpredsjednik HDZ-a i predsjednik Županijskog odbora Branko Bačić također se obratio javnosti.

„Naša koalicija gotovo u identično sastavu ide u 4. krug lokalnih izbora. U ime HDZ-a DNŽ  i koalicijskih partnera zajedno smo odlučili da nakon tri iznimno uspješna mandata ponovno za prvog čovjeka DNŽ predložimo Dobroslavića. Već ti mandata uspješno vodi DNŽ i na razini DNŽ i na razini cijele Hrvatske prepoznat je kao umjeren, sustavan, respektabilan i uspješan političar koji je svojim radom ovu Županiju svrstao u sav vrh najrazvijenijih županija RH.  Po indeksu razvijenosti je treća u Hrvatskoj,“ izjavio je Bačić dodavši kako su vidljivi rezultati Dobroslavićevog rada.

„DNŽ je veliko gradilište. Ponosni smo što je DNŽ prva po korištenju EU fondova. U ovom trenutku na području DNŽ se realiziraju projekti vrijedni preko 7 milijardi kuna. S našim projektima ćemo nastaviti tako i u budućnosti. Iza ovakvog rada Dobroslavića i DNŽ stoje i Vlada i HDZ,“ kazao je Bačić dodavši kako je Vlada u suradnji s jedinicama lokalne samouprave provela decentralizaciju sustava, koja se odnosi i na financijsku decentralizaciju (porezna reforma) te projektnu suradnju.

„Jedan od njih je svakako i projekt Slavonija, ali je takvih projekata na području DNŽ izniman broj,“ kazao je.