Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture još je u listopadu poništilo natječaj za direktora Zračne luke Dubrovnik d.o.o. na razdoblje od četiri godine, koji je objavljen još početkom ove godine. To je već drugi natječaj po redu za čelnu funkciju ove tvrtke u većinskom vlasništvu Države koji je poništen, dok je u međuvremenu aktualnom v.d. direktoru Franu Luetiću već četiri puta produljen mandat na još pola godine.

Sve se to događa u trenutku dok Zračna luka Dubrovnik dijeli globalnu sudbinu pada prometa i neizvjesnosti u zračnom prometu koji je jedan od epidemijom najpogođenijih sektora. Prema podacima portala Croatia Aviation Zračna luka Dubrovnik u studenome  je zabilježila tek 4526 putnika, dok je u istom mjesecu prošle godine imala 56.924 putnika. Ukupno je od 1. siječnja do 30. studenog ove godine kroz dubrovačku zračnu luku prošlo 325.822 putnika, dok je u  istom razdoblju prošle godine taj broj bio 2.861.402 putnika. Radi se o padu od  88,61 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Predugo trajao proces

Aktualni v.d. direktora Frano Luetić u Zračnoj luci Dubrovnik zaposlen je još davne 1976. godine, gdje je napredovao od onih prvih honorarnih poslova u operativi, do ove posljednje, čelne, pred mirovinu, gdje je iza njega i ona rekordna 2019. godina. Tijekom Domovinskog rata i okupacije Zračne luke s kolegama je oformio dva privremena ureda u Dubrovniku  te su održavali poduzeće na životu. Tada  je kriza bila lokalnog karaktera, ali je na globalnoj razini bilo potrebno komunicirati u kakvim se problemima našla Zračna luka u koju su do tog razdoblja slijetale poznate međunarodne kompanije pa i američki Pan America.

Nedvojbena je činjenica kako je Frano Luetić, očito temeljem svog višegodišnjeg iskustva u dubrovačkoj Zračnoj luci osoba od povjerenja kojoj Vlada produljuje funkciju te se to postavlja kao možda  bolje rješenje od kandidata koji se javljaju na natječaj, koji je poništen. Ministar prometa Oleg Butković komentirao je medijima poništenje natječaja.

''Ministarstvo je raspisalo natječaj koji je nažalost poništen jer je postupak predugo trajao. Imenovana je nova Vlada i  trebalo se ići u ponovni postupak. Brzo će biti raspisan novi natječaj, a kandidati će morati prikazati određeno iskustvo u zračnom prometu što natječaj samog po sebi čini specifičnim,' rekao je Butković.

Stabilnost i osobe od povjerenja

Među prijavljenim kandidatima prošlih natječaja bili su i bivši direktori Tonći Peović, sada direktor Zračne luke Brač i Roko Tolić.

Peović je medijima komentirao kako se ne namjerava više kandidirati, jer je njemu poruka 'jasna'. Smatra, da se htjelo, odabralo bi se nekog od prijavljenih kandidata. Tolić je za Dubrovačku televiziju komentirao kako bi bilo najbolje da Vlada raspiše međunarodni natječaj pa da se na njega javi neki stranac.

Osim samih kandidata, poništenje natječaja za direktora Zračne luke očito previše nikoga ne brine u ovim trenucima. Odjekuje to glasno tek u hodnicima 'zainteresiranih stranaka'. A to nisu suvlasnici Društva, Općina Konavle, Dubrovačko – neretvanska županija i Grad Dubrovnik.

Pandemija koja je strahovito pogodila zračni promet očito je bila dovoljna da se Luetiću pokloni povjerenje za naredno kratko razdoblje. Dobit koja je u 2019. bila veća za gotovo 50 milijuna kuna u usporedbi s 2018. godini bila je slamka spasa za tu tvrtku pa su sami vlasnici odlučili zadržati dobit u Društvu i tako održati zaposlenike na poslu te u 2021. godinu ući spremni. U ovakvom trenutku ta je stabilnost nužna.

Interesni lobiji

Kako se može čuti od neslužbenih izvora, ali upućenih u ovu tematiku, kandidati koji se javljaju na natječaj nisu prepoznati kao najbolje rješenje i osobe od povjerenja. Za jednoga je problem što je u poodmaklim godinama života, te nije dugoročno rješenje baš poput Luetića, a s drugim kandidatom je problem što je i maknut s te pozicije prije tri godine jer vlasnik, odnosno Država nije imala povjerenja u njega.

S druge strane Frano Luetić navodno ne odgovara svima, pa tako i nekim interesnim lobijima koji vrše pritisak u javnosti, čak i putem medija i na Vladu.  Dio oporbe u Dubrovniku također danima bruji o poništenom natječaju, a Tolićeve izjave kako je najbolje da se na međunarodnom natječaju prijavi neki stranac se također može protumačiti kao činjenicu da  on očito  još uvijek smatra kako je najbolji za tu funkciju i kako se još ne može pomiriti s tim da je 2018. izabran aktualni direktor Luetić, a da su se njemu nakon devet godina rada zahvalili.

Stranačke boje nisu bile presudne

Iako sve ovo što se događa s dubrovačkom Zračnom lukom prosječnom građaninu može izgledati kao klasična stranačka politička priča, iz više detalja je vidljivo kako to nekim čudom ovoga puta ipak nije tako. Nacionalni mediji brujali su o imenovanju Frana Luetića na čelnu funkciju temeljem činjenice što je brat od Dubravke Šuice, dok je u lokalu jako dobro poznato kako je on na rukovodećim pozicijama u ovoj tvrtki bio još od prije Domovinskog rata. Osim toga, Tolić je umjesto Luetića imenovan 2009. godine dok je na vlasti bio HDZ što je jako zanimljivo. Peović je tada fotelju direktora dubrovačkog aerodroma zamijenio foteljom na aerodromu Pleso te za svog prestolonasljednika izlobirao Tolića umjesto Luetića koji je također bio kandidat.

Izazovni razvojni  put povećanja putničkog prometa na Čilipima slijedilo je još izazovnije projektiranje, nadziranje i izvođenje izgradnje infrastrukture, i to u vrijeme Vlade Zorana Milanovića u vrijednosti od milijardu ipo kuna. Europski fondovi koji su korišteni u izgradnji terminala Zračne luke Dubrovnik navodno su bili odskočna daska za dotadašnjeg direktora zajedničkih poslova Zračne luke Dubrovnik Luka Vuletića koji je kao blizak HDZ-u imenovan pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture SDP-ove Vlade i ministra Hajdaša Dončića.

Tolićeva desna ruka na aerodromu za europske fondove i izgradnju na čilipskom aerodromu je u međuvremenu postala desna ruka Hajdaša Dončića također za fondove i sve je prošlo za rukom u savršenom redu. Nakon godinu i pol dana Vuletić se vratio opet u Zračnu luku Dubrovnik. Obojica su i danas na rukovodećim funkcijama.

Nema onog pojedinca, tvrtke ili grane gospodarstva kojoj sljedeća godina obavijena neizvjesnošću neće biti izazovna. Posebno se to može reći za Zračnu luku Dubrovnik koja je jedan od najvažnijih gospodarskih subjekata u Dubrovniku. Očekuje je prilagodba novim globalnim trendovima i po svemu sudeći promjena vodstva. Ostaje za nadati se da će politika odabrati  ono što je najbolje u interesu prosperiteta juga Hrvatske, a ne interesnih lobija.  Možda je i produljenje statusa vršitelja dužnosti nekad sigurnija opcija.

Čak i ako bi se novi natječaj, sukladno ministrovim riječima raspisao vrlo brzo, činjenica je da bi do smjene došlo možda u veljači ili još kasnije, što bi svakako bilo loše za samu Zračnu luku koja bi bila 'obezglavljena' u samom startu turističke sezone, koja će realno u nekom manjem obimu vjerojatno krenuti već oko Uskrsa. Stoga možda uopće ne bi bilo loše kad bi aktualni v.d. direktora dobio povjerenje vlasnika kako bi završio ono što je započeo, a to je stabilizacija društva uslijed posljedica korone.

Radni vijek Frana Luetića

Frano Luetić radni odnos s Aerodromom Dubrovnik zasnovao je1974. godine na određeno vrijeme na poslovima u operativi, nakon završene dubrovačke gimnazije, kao student na FEN-u u Dubrovniku, nakon provedenog testiranja. Nakon četiri godine sezonskog rada, zahvaljujući položenim stručnim ispitima dobiva adekvatne licence za prihvat i otpremu zrakoplova. Stalni radni odnos dobio je 1978. nakon čega napreduje do poslova višeg referenta za opterećenje zrakoplova. U ranim osamdesetima u Frankfurtu je završio tečaj za rad na zrakoplovima uglednog Pan Americana koji je tada prometovao u Dubrovnik. Nakon završenog  Ekonomskog fakulteta prelazi na poslove Voditelja plana letova u administraciju poduzeća, nakon čega je napredovao na mjesto Referenta prodaje aerodromskih usluga. Usput još radi i kao honorarni predstavnik nizozemske kraljevske zrakoplovne kompanije KLM (Royal Dutch Airlines)  uz dozvolu za rad nakon položenog ispita u školskom centru KLM-a u Amsterdamu. Rukovoditelj prodaje postaje 1990. godine, kada je ujedno bio i Predsjednik radničkog savjeta. Bio je u Zračnoj luci i u najtežim vremenima, neposredno i za vrijeme agresije. Nakon okupacije Zračne luke zajedno s nekolicinom kolega osniva dva privremena ureda u Dubrovniku, putem kojih se društvo održavalo na životu. Sudjelovao je u raščišćavanju aerodroma nakon okupacije i pripremi za prihvat prvog zrakoplova. Prema Luetićevim riječima, svi koji su tada radili ugroženi svakodnevnim granatiranjem iz zaleđa imali su mjesečnu plaću od 90 DEM, ali u takvim okolnostima sve do vojno-redarstvene akcije Oluja obnavljali su Zračnu luku, i u građevinskom, i administrativnom smislu. U tom razdoblju vrši funkciju Komercijalnog direktora, u razdoblju kada je sve trebalo podići iz pepela. Od 2001. imenovan je za Zamjenika glavnog direktora, a 2018. v.d. direktora. Kako je rekao u javnom pismu iz 2009. njegov osobni moto je bio i ostao „Sve za Zračnu luku" radi dobrobiti svih zaposlenika, ali i lokalne zajednice, u kojoj su najznačajniji gospodarski subjekt.