Zastupnica Borzan otvorila je manifestaciju naglasivši da se u kriznim vremenima često štedi na kulturnim manifestacijama, a ova pokazuje koliko je cijenjena 800. godišnjica Korčulanskog Statuta.

''Posao zastupnika u Europskom Parlamentu je donositi zakone. Statut kao takav je zakon, a korčulanski je nastao u vrijeme kada veliki dio svijeta uopće nije poznavao institut pisanog zakona.'', istaknula je Borzan.

Predsjednik odbora za obilježavanje 800. godišnjice Korčulanskog Statuta, Dušan Kalogjera, nastavio je s izlaganjem o povijesti Statuta koji se smatra, poslije Ruske Pravde, najstarijim slavenskim statutom. Prvo izdanje Statuta nastalo je 1214. godine, a najstarije sačuvano izdanje potječe iz 1265. godine kada je Korčula bila pod mletačkom obitelji Zorzi.

Jedna od odredbi Statuta, koja je bila ispred svog vremena, bila je ta da nitko ne može biti osuđen bez da je prethodno pozvan da se brani.

Prof. Goran Nikšić predstavio je povijesno kulturnu baštinu grada i otoka Korčule. Otok je specifičan po plodnim obradivim površinama na zapadnom dijelu otoka koje su mještanima osiguravale hranu za stoku, vino i masline, a jedino je pšenica dovožena s kopna. Grad Korčula izgrađen je cijenjenim Korčulanskim kamenom po urbanističkom planu kneza Marsilija Zorzija.

Lokacija Grada nalazi se na istočnom dijelu otoka na mjestu koje je najbliže kopnu, a predstavljalo je prvu postaju trgovcima koji su plovili prema Veneciji. Najuglednije korčulanske obitelji bile su prisiljene živjeti u Gradu, a ta odredba je čak morala biti regulirana Statutom zbog čestog seljenja obitelji iz Grada na svoja seoska imanja. Korčulanska katedrala, građena krajem 15. i početkom 16. stoljeća, dijelom je djelo Marka Andrijića, najcjenjenijeg korčulanskog kipara.

Nakon okruglog stola, gradonačelnik grada Korčule Vinko Kapelina otvorio je izložbu fotografija s Korčule naglasivši kako je, iako je u današnje vrijeme neprimjenjiv, Korčulanski Statut i dalje obavezno gradivo na Zagrebačkom Pravnom Fakultetu.

Izložbi su prisustvovali brojni gosti među kojima i zastupnici Ivan Jakovčić, Andrej Plenković, Jozo Radoš te veleposlanik RH u Belgiji Mario Nobilo.