Kako je na samom početku obrazložio direktor tehnike i inženjeringa ZL Dubrovnik Tomislav Macan, aktivnosti koje Zračna luka Dubrovnik provodi u sklopu svojih mjera i obveza su i smjer u kojim se razvija Zračna luka te aspekti zaštite okoliša. Naime, obnova i nadogradnja Zračne luke Dubrovnik dovest će do povećanja prometa u ZL, što će dovesti do povećanja turista, a time i broja zaposlenih unutar regije. Stoga je trebalo razmotriti i negativne aspekte do kojih bi moglo dovesti navedeno širenje pa je donesen Program upravljanja bukom i mjerama o zaštiti okoliša kojim će se ispoštovati pravila koja nalažu Zakon o zračnom prometu i Zakon o zaštiti od buke.

'Dosad smo svi bili u jednoj skromnoj veličini što se tiče obima putnika, no ovim će se povećati taj broj. Zakon o zračnom prometu predviđa kako buka zrakoplova i ispušni plinovi koje zrakoplov proizvodi moraju biti ispod propisanih razina,' kazao je Macan.

Koji su mogući negativni učinci projekta?

Macan je podsjetio kako je u listopadu 2014. godine nadležno Ministarstvo donijelo rješenje o utjecaju na okoliš prema kojem je projekt prihvatljiv, uz primjenu mjera i provedbu praćenja stanja. To se odnosi na mjere koje se ne tiču samo faze tijekom izgradnje nego i tijekom korištenja. Praćenja stanja obuhvaćaju praćenje kvalitete zraka, tla i mjerenje situacije po pitanju buke.

Tom prilikom rečeno je kako je kvaliteta zraka zasad izuzetno visoka. Po pitanju tla, odrađene su tri faze. Napravljen je elaborat, početno stanje kvalitete tla iz 2015. koje se nastavlja pratiti iz godine u godinu. Kad je riječ o buci, u rujnu 2015. godine je odrađeno mjerenje razina buke. Tijekom prošle godine donesen je elaborat i strateška karta buke kao i elaborat za zaštitu od buke, kao i akcijski plan i mjere zaštite od buke koje moraju biti implementirane u narednom razdoblju. Navedeni propisi zapravo vrijede za aerodrome koji ostvaruju 50 tisuća operacija godišnje. Premda Zračna luka Dubrovnik zasad ostvaruje nešto manje od 20 tisuća operacija godišnje, situacija se htjela uskladiti s regulativom koju nalaže Europska komisija iz dva razloga; jer će nadogradnja zasigurno dovesti do povećanja prometa, a i zbog toga što je za financiranje tog projekta dobiven značajan novac iz EU fondova pa je postojala potreba Zračne luke da se sve uskladi s regulativom koju nalaže EU i njenim mjerama zaštite okoliša.

Na stanovnike kojeg područja se to odnosi?

Područje obuhvata je oko 47 kilometara kvadratnih, opsega 91 kilometra kvadratnih, a obuhvaća područje Župe dubrovačke i Općine Konavle, odnosno više od 16 tisuća stanovnika. Pet najizloženijih područja su Cavtat, potom Obod i Zvekovica, Pendovo selo, zona Čilipi te područje koje označava južno susjedstvo Zračne luke.

U obzir je uzeta i struktura zrakoplova koji uglavnom prolaze kroz Zračnu luku, a pokazatelji su i na tom području poprilično pozitivni jer je riječ o modernim tipovima kao što su Boeing, Dash ili Airbus. Također, mjerena je i buka koju proizvode zrakoplovi, a konture buke su značajno manje noću nego danju. Kad se promatra izloženost stanovništva buci kroz 24 sata, tijekom dana je njoj izloženo oko 1 800 stanovnika, a tijekom noći svega sto. U obzir su uzete i tri posebne lokacije, a to su Mrkan Bobara i Supetar gdje su razine buke poprilično niske.


'Rezultati izloženosti stanovništva pokazuju izloženost cca 1800 stanovnika u 600 stambenih jedinica razinama (55-59,99) dB(A) indikatora buke (dan), dok je cca 100 stanovnika izloženo razinama (50-54,99) dB(A) indikatora buke (noć). Postojeće opterećenje bukom sa stajanke ukazuje da u okolini Zračne luke ne postoji stanovništvo koje je izloženo razinama buke koje struka smatra kao mogućim izvorom smetnje za život i boravak. Na osnovu rezultata strateške karte buke, pokrenuta je analiza konfliktnih razina buke te su prepoznata pet područja upravljanja bukom,' stoji u elaboratu. Inače, buka ne bi trebala tijekom dana biti veća od 55 dB(A) odnosno 50 dB(A) tijekom noći.

Koje će se mjere poduzeti kako bi se zaštitilo od buke?

Akcijski plan upravljanja bukom predviđa snižavanja razine buke u njenom izvoru (tiši zrakoplovi), prostorno-plansko planiranje i upravljanje načina korištenja i namjene zemljišta u okolici zračne luke, upravljanje operativnim postupcima za snižavanje buke, operativno ograničenje za snižavanje razina buke.

Elaboratom za zaštitu od buke predviđena je izgradnja deflektora i 'umjetnog brda' što su mjere za zaštitu od buke (stajanka zapad), izgradnja deflektora (stajanka centar) i izgradnja akustičnog zida (stajanka istok). Osim toga, od kolovoza 2016. godine u funkciji je i sustav za praćenja razina buke na četiri lokacije, a to su kuća Šuljak, dom kulture u Čilipima, dom kulture u Močićima, Dječji vrtić u Cavtatu.

Namjerava se uspostaviti i ciklus analitičke obrade izmjerenih podataka kao i izvještavanja nadležnih tijela o rezultatima praćenja razina buke u okolini Zračne luke Dubrovnik.

Promet će se pokušati što više koncentrirati na dnevne letove, donekle na večernje, dok će se noćni, nakon 23.00 sati, svesti na minimum.


Što kažu mještani?

Javnoj raspravi je prisustvovalo 40-ak ljudi, a neki od njih imali su svoja pitanja i primjedbe, ali i ideje. Tako je tijekom rasprave iznesena ideja za osnivanjem posebnog tijela koje bi vodilo računa o valorizaciji svih akcija i mjera koje se namjeravaju uvesti kako bi se stanovništvo zaštitilo od mogućih negativnih utjecaja

'Korištenje najbolje dostupne tehnologije obuhvaća i način korištenja kao što su recimo taj dnevni režim ili radno vrijeme. To je temeljna stvar tog zakonskog akta, ali potrebno je uzeti u obzir i ekonomski interes. Možemo doći u situaciju da koncesionar ocijeni kako mu ekonomski nije isplativo slijetanje do recimo 23.00 sati i promijeni to. Namjerava li Zračna luka Dubrovnik s lokalnom zajednicom oformiti neovisno tijelo kako bi se sve što je izneseno ovdje uistinu valoriziralo? Predlažemo da se krene stvarati to tijelo,' rečeno je tijekom javne rasprave.

Odgovor: 'Pokušat ćemo uvesti što manje letova u noćnim satima, u večernjim ćemo nastojati da ih bude donekle, a bazirat ćemo se na dnevni red letenja. Mora postojati dijalog i određena mjera, ali isto tako je važno napomenuti da smo do 2025. godine zaštićeni od promjene strukture.

Iz Udruge gluhih i nagluhih Općine Konavle dali su primjedbu kako postoji veliki broj mještana s oštećenim sluhom.

'Ne možemo napadati aerodrom, on je puno dobrog donio Konavlima, ali je i uništio ljudima sluh. Izaći ćemo s listama koliko su ljudi gluhi i oštećenog sluha. Vrijeme je da se sastanemo i vidimo na koji način se može pomoći tim ljudima,' izneseno je tom prilikom.

Za riječ se javila i Branka Martinović Vuković iz Upravnog odjela za zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije.

'Bila sam član Povjerenstva i žao mi je što veći broj vas nije bio prisutan na javnim izlaganjima i kad su se utvrđivale točke na kojima će se mjeriti buka. Da se ne bi stekao krivi dojam da su gospodarstvenici nasuprot građana, moram naglasiti kako djelujemo u okviru pravne države gdje djeluju određeni zakoni i propisi. Ne odlučuje gospodarski subjekt tj. ZL o ovome nego vi. Za ovakav zahvat se mora napraviti procjena zahvata utjecaja na okoliš. Ne znači to kako pozitivno mišljenje Ministarstva ujedno znači i da se kod praćenja stanja okoliša neće utvrditi kako je premalo točaka. Imate veliku mogućnost utjecanja na sve o čemu razgovaramo sada. U ovom slučaju nitko od nas ne može biti iznad države. Po pitanju svih projekata u koje su uključeni investitori iz EU imamo dobra iskustva i sigurna sam da će jednako biti i sa Zračnom lukom Dubrovnik,' kazala je Martinović Vuković.

O samom projektu


Na samom početku rasprave održana je prezentacija projekta razvoja Zračne luke te je tom prilikom naglašeno kako je projekt usklađen s hrvatskim zakonima, ali i prema svim standardima EU.

Nadogradnja luke odnosi se na projekt u trajanju od 2014. do 2019. godine, financiran najvećim dijelom od strane Europske unije (od čega se veliki postotak odnosi na bespovratna sredstva), ali i Hrvatske i EIB. Projektom je obuhvaćen otkup zemljišta koja nisu bili u vlasništvu ZL, novi objekt terminala (zgrade ABC) s pokretnim mostovima, a trebala bi se unaprijediti infrastruktura u zračnom i zemaljskom dijelu.

Zasad je dovršena zgrada C, površine 27 tisuće metara kvadratnih (cjelokupna zgrada ABC je površine preko 50 tisuća metara kvadratnih). Projekt trafostanice je kompletiran i u potpunosti rekonstruiran. Kad je riječ o aviomostovima, zasad su dva kompletirana na zgradi C. Po pitanju pokretnih traka za prtljagu, prvi dio je u potpunosti gotov, a čeka se druga faza (predviđa automatski softver i čelična konstrukcija). U ovom mjesecu cijelu zgradu čeka tehnički pregled i dobivanje uporabne dozvole, a službeno otvorenje očekuje se u svibnju.

Cilj projekta je povećanje prometa Zračne luke, a time i broja turista što bi trebalo dovesti i do povećanja zaposlenih unutar regije.