'Najviše problema na pomorskom dobru nastaje tamo gdje nema koncesija'

Autor: Aida Čakić
Nedavno je slučaj u Drveniku Velom aktualizirao pitanje o pomorskom dobru i tomu tko vas smije tjerati s plaže.

Dubrovačko - neretvanska županija se može pohvaliti za uređenost pomorskog dobra i slobodan pristup svim plažama. Pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić ističe kako na području županije ne postoje zatvorene koncesije što znači da nema privatnih plaža, niti onih s naplatom ulaza nego su sve otvorenog tipa. No, pretraživajući TripAdvisor može se vidjeti kako pojedini hoteli u Dubrovniku kao jednu od svojih ponuda ističu 'private beach'. Klaić pojašnjava kako taj pojam postoji samo u 'kolokvijalnom smislu'.

- Svi mi dugi niz godina kažemo kako idemo na plažu primjerice hotela President, Libertas, Palace, Vrtove sunca... Uvijek su ti hoteli uređivali plaže tako da su ih oni smatrali svojom kreacijom - pojasnio je Klaić.

Pristup moru ne smije biti zabranjen

Županijski pročelnik ističe kako apsolutno nitko ne smije nikome zabraniti pristup moru. Nedavno je Hrvatsku obišla vijest o Splićanki koju su potjerali s plaže u Drveniku Velom jer je vlasnik obližnje vile taj dio pomorskog dobra sebi prisvojio.

- Komplikacije na našem području generira problem da se plaže nalaze ispred vila ili hotela pa se često, prema nekim drugim osnovama vlasništva, zabranjuje prolazak do pomorskog dobra. Primjerice do plaže Vile Šeherezada ne možete doći nego kroz njihov posjed. Konfiguracija terena je takva da se ne može pristupili drugačije nego kroz privatno područje - kazao je Klaić.

 On smatra kako najviše nereda i problema nastaje tamo gdje nema koncesija.

- Tamo gdje postoje koncesije, znaju se zakoni i uvjeti, sve je unaprijed definirano tako da nema problema. Ponekad i koncesionar napravi prekršaj, ali onda ih nadležni sankcioniraju i plate kaznu.

Vezano za koncesionare popularnih dubrovačkih plaža Klaić ističe kako je trebalo vremena da poboljšaju svoje poslovanje i shvate kako se moraju ponašati. Također, isto vrijedi i za građane.

- Godinama su se stvari trebale posložiti na svoje mjesto. Nije svako ponašanje prihvatljivo pa tako i ljudi moraju paziti da se normalno ponašaju. Plaže moraju ostati otvorene 24 sata dnevno, a koncesionar je taj koji je zadužen za brigu i čišćenje da bi gosti i građani sutra mogli doći. Važno je da se područje plaža kontrolira, ali i to da su one otvorenog tipa i da se svi trebaju pridržavati pravila ponašanja - smatra pročelnik.

Koncesionari brinu o čistoći plaža

Županijski Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku zadužen je za propisivanje uvjeta i dodjele koncesije od čega se poprilični iznosi slijevaju u županijski, gradski i državni proračun, a kasnije oni ulažu u pomorsku infrastrukturu na području županije. Stoga im je cilj da imaju korektne odnose s koncesionarima koji tijekom cijele godine plaćaju koncesije i brinu se za plaže.

- Mi nismo ovdje da a priori ocrnjujemo koncesionare. Imamo brojne primjere izvrsnih plaža koje su bile velike investicije poput Cave, Svetog Jakova, Banja i ostalih. Da nije njih, jedinica lokalne samouprave bi trebala urediti to područje, a to nije jeftino. Obveza nam je braniti interese koncesionara, ali i zaštiti naše sugrađane koji imaju pravo doći na more. Uvijek apeliramo da se problemi zajednički i kvalitetno riješe, a svaki dan smo brusili poslovnu politiku i izvlačili poruke iz raznih situacija - govori pročelnik Klaić.

Česte prijepore na dubrovačkim plažama izazivale su brojne ležaljke. One su  koncesionarima važan izvor zarade, a s druge strane one građane koji ih ne žele unajmiti proprilično nerviraju.

Građani se moraju boriti za svoja prava

Ljeto 2018. godine posebno je zapamtila Dubrovkinja Ivana Mijić Vulinović. Te godine nije bilo lako pronaći slobodan komadić plaže jer su bile prepune turista i ležaljki. Ivana je predvečer s djecom bila na popularnoj dubrovačkoj plaži kada joj je prišao mladić i zamolio da se pomakne da bi postavio ležaljke za sutra.

- Pitala sam ga je li se šali, a onda je on rekao kako se ne šali i dodao da bi trebali požuriti s odlaskom. Spremala sam se, ali tad sam samo sjela na šugaman i rekla djeci da se igraju da ćemo još ostati. Mladić nije odustajao i ponovno je pitao kad ćemo ići, a ja sam rekla da ga se to ne tiče i da ću tu noćiti ako treba. Rekla sam mu i da mi pošalje nalogodavca pa da mu objasnim malo što je to pomorsko dobro. Vjerujem da svi oni to znaju, ali se mogu tako ponašati i uskraćivati ljudima njihova prava - prepričala je Ivana Mijić Vulinović koja je inače doktorica međunarodnog prava te je dobro upućena u tematiku.

Ona smatra kako institucije države ne rade dobro svoj posao i ne štite građane.

- Neopisivo je važno da građani znaju svoja prava, naročito u državi koju sve europske i svjetske mjerodavne institucije upozoravaju na grubo i sustavno ignoriranje i kršenja temeljnih ljudskih prava. Nažalost ovdje se stvari moraju rješavati putem medija i ostalim vidovima javnog angažmana, jer se drugačije ne mogu riješiti. Čak i tada, kad se mediji raspišu, počinitelji dobiju javnu osudu, kao što je bilo nakon ove moje situacije - kazala je Mijić Vulinović.

Ona smatra kako se građani moraju boriti za svoja prava.

- Sve će to uvijek izaći na onu 'pojeo vuk magare' dok se građani ne trznu do te mjere da reakcije poput naše ne budu izdvojeni slučajevi već pravilo. Ja kad god odem s djecom na kupanje na neku od gradskih plaža na kojima su ležaljke nepropisno postavljene, a na većini su, uredno ih maknem i stavim šugamane. Da itko reagira opet bih slikala, alarmirala sve medije, po potrebi i policiju zvala. Ne jer mi se da, naprotiv niti imam vremena, ni energije, ni živaca za te cirkuse. Ali dužni smo to svojoj djeci - zaključila je Ivana Mijić Vulinović te se zapitala gdje će se Dubrovčani kupati za deset godina ako dopuste takvo ponašanje.

Popularni Članci