test

MORSKI PAS NA KORČULI Doplivao je do plićaka, kažu da ova vrsta ne napada ljude, ali dodaju - osim ponekad

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Ogroman morski pas dug dva metra u plićaku. Nije Australija nego je Korčula. I nije velika bijela psina, nego je modrulj. Pas koji živi u Jadranu, koji uglavnom jede ribe i mali plijen rijetko napada ljude, ali rijetko nije nikad i rijetko nije baš neka utjeha kupačima na Korčuli kojima se približio.

Možda im bude lakše ako znaju da je vjerojatnost da će ih napasti morski pas jedan prema 11 milijuna. Zanimljivo je i da Hrvati psima očito nisu baš ukusni. Na Jadranu su morski psi ubili ukupno devet kupača, uvijek su to bili stranci, piše RTL

Morski pas je u travnju bio viđen i na Visu

Peraju morskog psa u travnju moglo se vidjeti i na Visu. I dok modrulj privučen krvlju ribe zabunom može napasti, morski pas lisica, isto često snimljen u Jadranu, najčešće će vam repnom perajom "dati" pljusku dok ronite.

Kružić nam je objsnio da Modrulj spada u opasnije vrste, ali vrlo rijetko napada čovjeka. Oni su opasni kada ih ima više u plovi oko pet ili šest jedinki. "Ovako, jedna dvije, obično bježe od čovjeka", dodaje. Znači nema razloga za filmski strah.

Oceanografi diljem svijeta uvjeravaju da je veća vjerojatnost da umrete na biciklu, u avionu, vlaku ili da umrete od sunčanice, udara groma, gušenja hranom nego da vas pojede ovaj grabežljivac.  

U Jadranu pliva oko 50 vrsta morskih pasa. Većina se poput, modrulja hrani planktonima, ribama, morskim pticama i rakovima. Ali događali su se i napadi na ljude. U Hrvatskoj u njihovim raljama u povijesti smrtno stradalo devetero kupača.

Kućni ljubimac Jadrana

Napao je sve, samo ne Hrvate. Uvijek je riječ bila o turistima koji ljetuju na našoj obali. Uglavnom je napadala velika bijela psina. Da, baš ona iz Spielbergovog filma Ralje.

Posljednji put kada je ova bijela psina u Jadranu napala čovjeka bilo je 2008. kod Visa. Zbog ribe koju je nosio oko pasa, stradao je Slovenski turist. Na sreću, preživio je. Velikih bijelih psina puno je manje nego prije jer kod nas više nema tune i sredozemne medvedice kojom se uglavnom hrane.

Međutim, kaže Kružić da postoji jedna ženka koja se zadnjih desetak, petnaestak godina stalno mota oko Ancone, oko talijanskih naftnih platformi i ona je gotovo stalno prisutna i nekako je postala može se reći kućni ljubimac. 

Da bi pratili kućne ljubimce Jadrana potrebno ih je označiti, odnosno čipirati kako to recimo rade u Australiji. Tako mogu pratiti svaki njihov pokret. U Hrvatskoj se označava dupine i kornjače kako bi se pratilo njihovo kretanje i ugroženost, ali ne i morske pse.

"Neke bogatije zemlje mogu staviti tu oznaku koja pratiti morske pse satelitski i dobiti podatke. Recimo znamo da je velika bijela psina prešla iz južne Afrike do Australije. U Jadranu bi to bilo skupo, jer ih jedva možemo vidjeti, a kamoli uhvatiti", kaže Pero Ugarković, urednik portala Podvodnik.hr

Jednom kad zaživi GPS morski pas sustav na hrvatskoj obali onda nas možda više neće toliko iznendaiti ovakve snimke jer ćemo znati gdje se kreće tih nekoliko velikih hrvatskih morskih pasa.

Više pogledajte u prilogu RTL-a.

Popularni Članci