Koji je bio motiv da se počnete baviti politikom, najprije u okviru HSS-a, a sada i kroz DDS?

U doticaju s politikom sam od 1994. godine kada sam se zaposlila u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na poslovima u Uredu Župana. Pratila sam rad Poglavarstva županije, kasnije Županijske skupštine, sudjelovala u organizaciji tada nebrojeno velikih i značajnih protokolarnih i službenih događanja, a bila sam i članicom Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Imenovana sam službenikom za informiranje Županije i članicom Glavnog Županijskog tima za provedbu Regionalnog operativnog programa ROP-a. 

Obavljajući ove poslove upoznala sam se s radom lokalne i regionalne samouprave, kao i s poslovima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Temeljem višegodišnjeg iskustva, znanja i dokazanih sposobnosti, na prošlim lokalnim izborima, prihvatila sam poziv i nestranački, zahvaljujući HSS-u Konavle, bila potpredsjednica Općinskog vijeća, vijećnica i članica Odbora za proračun i financije Općine Konavle.

Nakon cjelokupnog ovakvog djelovanja uslijedio je poziv Dubrovačkog demokratskog sabora u koaliciji sa Hrvatskom strankom umirovljenika, s kojim dijelim iste svjetonazore, a to je rad za boljitak običnog čovjeka i svakog građanina, borba za jednakost i ravnopravnost za sve stanovnike, a ne za nekolicinu koja je uvijek u nekom smislu povlaštena. Takva sam i kao osoba - smeta mi nepravda i uključivanjem u politku je pokušavam umanjiti. 

Zašto ste se odlučili na ovu novu stranicu političke karijere, koje šanse vidite u ovoj lokalnoj stranci?

Nedopustivo je da nekoć bogata regija, općina koja je bila uzor mnogima u svim aspektima života u Županiji i Hrvatskoj danas stagnira. U vremenu brojnih izvanrednih situacija - od prirodnih katastrofa do pandemije s kojom se suočava cijeli svijet, od čelnika jedinice lokalne  samouprave očekuje se i zahtjeva prilagođavanje novim okolnostima. Fleksibilnost i otvorenost, prioritetno rješavanje konkretnih, egzistencijalnih problema lokalnog stanovništva, turističkih djelatnika i svih onih vezanih uz turistički sektor, obrtnika, poduzetnika, poljoprivrednika, sportaša, najmlađih i najstarijih žitelja Konavala.

Do sada se pod vlašću nacionalne stranke i općinske vlasti Konavala gubilo povjerenje u sustav. Nije se imalo sluha za potrebe cjelokupne zajednice i želje djelovanja za svako mjesto Konavala, bez iznimke, izostala je zaštita mještana, stav i odlučnost! Od niza primjera, navest ću nažalost situaciju s izgradnjom škole u Cavtatu. Također, unatoč potpori Države podijeljeno je oko 50 otkaza u hotelima Albatros i Epidaurus, ljudi su ostavljeni bez primanja, negdje i dvoje iz obitelji, prostori hotela i okoliš zapušteni... Umjesto da se Općina zauzela za svoje mještane istoj toj hotelskoj kući Općina pogoduje kroz prostorno-plansku dokumentaciju i omogućuje izgradnju velebnog zdanja s ogromnim brojem smještajnih kapaciteta u skučenom prostoru ispod Oboda.

Nadalje, općinska vlast ističe realizirane projekte bilo izgrađeni Dom za starije osobe na Grudi, širenje Zračne luke koje je državna investicija, investiciju Županijske uprave za ceste novog ulaza u Cavtat, “famoznog” projekta, neshvatljivog zbog količine utrošenog betona kojom se moglo napraviti nekoliko vijadukata kroz Konavle.

Kada spominjem Dom za starije osobe, djelo je čovjeka koji je bio svjestan potrebe zajednice. Načelniku g. Luki Kordi, mnogi su zamjerali, ali on je na svoj način i požrtvovano, iskreno radio i živio za Konavle, sačuvao ih teritorijalno i od raznih drugih interesa, svojom snagom, odlučnošću, stavom, što se cijeni i ne zaboravlja.

Protekle četiri godine bili ste vijećnica u Općinskom vijeću Općine Konavle. Koja je vaša ocjena prethodnog mandata, s čime ste u tom radu, odnosno s kojima odlukama ste zadovoljni, s čime niste, što je moglo bolje, a što je možda ovo Vijeće dobro napravilo?

Transparentna namjena i trošenje proračunskog novca, prikazani programi, projekti i aktivnosti neki su od ključnih poteza na putu do uspjeha Općine za gospodarski i društveni razvoj. Uvijek sam podržavala ono dobro osmišljeno i napravljeno, nastavak i realizaciju svih započetih i planiranih infrastrukturalnih, komunalnih i kapitalni projekata.

Nažalost, politika aktualne vlasti nema viziju razvoja zajednice niti ima posložene prioritete pa se zbog toga ne pristupa realizaciji projekata na sustavan i učinkovit način. Iz istog se razloga brojni drugi projekti koji su od iznimnog značaja za našu zajednicu ne rješavaju jer izostaje odgovorni odnos prema općinskoj imovini, briga o čovjeku te gospodarski razvoj kroz poduzetništvo i obrtništvo.

Više puta sam napominjala važnost iskazivanja interesa za ozakonjenjem zgrada u vlasništvu i suvlasništvu Republike Hrvatske i pristupanju rješavanja imovinskog pravnih odnosa, odnosno “prepuštanje” istih Općini Konavle na upravljanje i korištenje. Ne smije se dozvoliti da imovina na konavoskoj zemlji prešutno prelazi u vlasništvo privatnika i privatnih interesa, a ne za potrebe lokalnog stanovništva.

Ono što me je najviše razočaralo je suglasnost općinskog vodstva kojom je Ministarstvo državne imovine, bivšu tvornicu električnih proizvoda „TEP“ na Zvekovici, sada nažalost prenamijenjenu u praonicu (štetnosti za cavtatski akvatorij, ne moram ni spominjati), prepustilo u privatno vlasništvo. Ovim procesom je koridor željezničke trase koji je određen u prostornom planu Općine u potpunosti onemogućen.

Navedenu nekretninu je Općina Konavle trebala zadržati za revitalizaciju „Ćira“ te sačuvati i osposobiti za potrebe lokalnog stanovništva kao višenamjenske prostore, bilo za ustanove, sportske i kulturne udruge, vatrogasni ili kulturni dom, stanicu za tehnički pregled vozila, dom zdravlja, školu, vrtić, društvene prostorije, prodajne, uslužne sadržaje… Druge korisne namjene su brojne.

Inzistirala sam i tražila pisano očitovanje, koje nikad nisam dobila, od općinskog vodstva da preostali dio kompleksa bivše tvornice, koji sad koristi Državna vatrogasna intervencijska postrojba - Odjela Dubrovnik, mora zadržati i prenijeti u vlasništvo Općine Konavle, kao i područje oko same tvornice na kojem je zgrada za potrebe mjesnog odbora Zvekovice, dječje i sportsko igralište.

Hoće li istu sudbinu doživjeti domovi na “Potoku”, Grudi, škole i domovi po selima, ostale nekretnine na konavoskoj zemlji…. Mišljenja sam kako prodaja, najam, zakup ili korištenje državne imovine, sa ili bez uključivanja javnosti, mora biti isključivo u interesu zaštite tla, okoliša, ljudi i ne smije biti ispred interesa stanovništva Konavala.  Ne želim procjenjivati tko je u pravu. Neka Konavoke i Konavljani na rezultatima izbora pokažu što misle i žele.

Još ste na službenoj presici istakli reviziju prostornih planova, a u Dubrovačko–neretvanskoj županiji radite i na poslovima vezanima uz prostorno-plansku dokumentaciju. Što vi vidite kao problem prostornih planova u Konavlima?

Izrada prostorno-planske dokumentacije na prostoru Konavala ne smije se prilagođavati potrebama velikih investitora i krupnog kapitala, već ista prioritetno mora biti u službi domaćeg stanovništva, koje će na svojoj zemlji rješavati stambeno pitanje svoje djece, s posebnom osjetljivošću prema rubnim područjima Konavala.

Žalosno je i jasno da se dosadašnjim načinom izrade prostornih planova prostor Konavala, našu zemlju, djedovinu, kroji prema potrebama interesnih skupina. Ovom kampanjom želim približiti neupućenom konavoskom svijetu ono što je u našim Konavlima sve planirano. Bilo da je to vjetropark na Konavoskim brdima (Jasenice, Stravča, Duba) na površini od cca 680 ha, turističke zone na Obodu, prekapacitiranost smještaja i izgrađenosti da naši Obođani ne mogu do svojih „Žala“, ucrtana trasa, tranzitnog plinovoda preko Močića kroz cijelo Konavosko polje, a da ne spominjem trasu brze ceste kojom bi se rušilo niz kuća na Zvekovici, zbog čega sam inzistirala na izmiještanju iste.

Ovakvom prostorno-planskom dokumentacijom događa se devastacija prostora, bespoštedna komercijalizacija, uništavanje prostorne i ambijentalne specifičnosti ovog kraja, mjere i sklada, kvalitete života i prirodnih resursa. Moramo sačuvati ovaj prostor od svih privatnih i drugih interesa, koji ne smiju biti ispred interesa Konavala.

Pandemija je tektonski potresla turizam u 2020. i 2021. Što Konavle sada trebaju raditi po pitanju turizma? Što ste u svom program pripremili za područje turizma?

Nužan je iskorak u turističkoj ponudi Općine, potrebna je izrada akcijskog plana plasiranja Konavala putem Turističke zajednice Općine Konavle, programa i načina dolaska, sigurnosti, smještaja turista i turističke ponude. U tijeku svjetske gospodarske krize plasirati Konavle kao ruralnu, sigurnu i poželjnu destinaciju, osmisliti npr. „Konavoski aranžman“, tematski paket za posjetitelje koji će uključivati obilazak naših domaćinstava, degustaciju vina, maslinovog ulja, pješačenje u prirodi i slično.

Nadalje, u turističkoj ponudi Konavala, uz sveukupni turistički proizvod, biciklističke staze, bogatstvo šume i vode, planinarenje, obilazak špilja, arheološka nalazišta, muzeje, folklor, trebamo stvarati uvjete razvoja drugih oblika turističke ponude - zdravstvenog, nomadskog, sportskog turizma, s posebnim naglaskom na lovni turizam.

U suradnji s LD Konavle, lovstvom kao najatraktivnijim sportom u Konavlima, tradicijom konavoskih domaćina koja se prenosi generacijama, putem financiranja iz EU fondova potrebno je izgraditi planirani Lovački dom na već osiguranom zemljištu. Uz zadržavanje autohtone divljači, zahvaljujući brizi konavoskih lovaca, dirigiranim plavljenjem polja radi letušne divljači, uz ponudu seoskih domaćinstava, druženja i ugošćavanja turista kroz lovni turizam obogatili bismo turistički proizvod Konavala zimi, izvan glavne turističke sezone.

Spoj poljoprivrede i turizma je definitivno jedna od najvažnijih razvojnih strategija Konavala? Što vi predlažete, kako osnažiti obje grane i njihovu povezanost?

Okosnici razvoja Konavala, spoju turizma i poljoprivrede kroz ruralni razvoj poduzetnicima, obrtnicima, OPG-ovima i seoskim domaćinstvima potrebno je pružati potporu i pomoć kroz samozapošljavanje, iznaći konkretne mjere za olakšanje njihovog poslovanja. Turistički sektor oslobađanjem i značajnim smanjenjem plaćanja zakupa javnih površina i poslovnih prostora, nameta..… Također, jedan od najvažnijih elemenata je razvoj turizma, koji se odlično može spojiti upravo s poljoprivredom i njezinom proizvodnjom je neizostavna pomoć i podrška u plasiranju poljoprivrednih, stočarskih proizvoda i dr. proizvoda na turističkom tržištu u ponudi hotela, restorana, privatnog smještaja, trgovačkih lanaca.

Nastavkom postupka okrupnjivanja zemljišta u Konavoskom polju, podržati i potaknuti razvoj poljoprivrede i stočarstva, iznalaženjem sredstava putem EU fondova, za nasade, agrotehniku, mehanizaciju, obnovu stočnog fonda…..jer poljoprivreda je vrlo riskantna djelatnost. Uspješno bavljenje poljoprivredom pretpostavlja puno specifičnih znanja o tlu, zraku, vodi, biljnoj, životinjskoj proizvodnji, zakonima tržišne ekonomije kao i poznavanje zakonskih prava i obveza te raznih administrativnih postupaka, volju za cjeloživotnim učenjem.

Postoje manja poljoprivredna gospodarstva kojima su tržnice odličan poticaj za njihovu proizvodnju. Možda bi izgradnja hladnjače u budućoj poduzetničkoj zoni pomogla da se proizvodnja razvija, da ona bude još bolja gdje treba omogućiti svim zainteresiranima, mladima, poduzetnicima, poljoprivrednicima – da kroz izgradnju mini tehnološkog parka razvijaju svoje ideje i poslovanje

Vjerujem da ćemo znanjem, radom i suradnjom postići uspjeh i zajedno unaprijediti našu općinu u mjesto iz kojeg nitko ne želi otići, oplemeniti svako mjesto, svaki dio konavoskog prostora. Učiniti ih svojim radom, trudom, sposobnošću i vizijom takvim da naša djeca vide i ostvare budućnost i život u sebe doma, u Konavlima.

Koje projekte bi Konavle mogle financirati iz EU fondova?

U sljedeće četiri godine razvoj Konavala uvelike će ovisiti o vanjskim izvorima financiranja, pri čemu je iznimno važno koristiti mogućnost financiranja projekata kroz EU fondove. Treba nastaviti pružati pomoć našim udrugama, obrtnicima i poduzetnicima u pripremanju dokumentacije za prijavu njihovih projekata za dobivanje sredstava iz fondova EU.

Prioritetna je izgradnja zgrade škole i vrtića u Cavtatu, nastavak realizacije izgradnje Vatrogasnog doma na Grudi kao i svih započetih i predviđenih infrastrukturnih projekata koji su usklađeni s naglaskom na svesrdnu zaštitu okoliša: razvoj vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, reciklažno dvorište, edukacija i buđenje svijesti žitelja o razvrstavanju otpada s ciljem cjelovitog plana gospodarenja otpadom, zatvaranje divljih deponija, daljnje održavanje i ulaganje u sportsku, kulturnu i komunalnu infrastrukturu.

Trebamo planirati i potaknuti realizaciju sezonskog graničnog prijelaza u Moluntu, zaštitu podmorja uvesti reda u pomorskom prometu, posebno nautičkom turizmu u Cavtatu i Moluntu, uvesti besplatni internet na području Općine, potencirati izgradnju zabavnog parka, revitalizaciju stare željezničke pruge „Ćiro“. Moramo težiti uslugama Općine po mjeri svojih građana, otvorenosti rada općinske uprave, digitalizaciji uprave i procesa u sustavu pametne Općine i izgraditi suvremeni sustav općinske uprave kao i učinkovitog upravnog aparata.

Sve navedeno zahtijeva, u izazovnom vremenu sveopće gospodarske krize, financiranje iz vanjskih izvora te to predstavlja jedini način za realizaciju krucijalih projekata. Bez vanjske pomoći sve ovo je zapravo nemoguća misija za konavoski proračun.

U svom socijalnom program spominjete ugrožene skupine, poput starijih građanai najmlađih.

Trebamo i dalje osiguravati iz proračunskih sredstava naknade za novorođenu djecu, sufinanciranje smještaja za vrtićku djecu, sigurno okruženje, izgradnju i redovno održavanje dječjih igrališta, produženi boravak u školama te dodatno financiranje školskih potrepština i izvan školskih sportskih i kulturnih aktivnosti. Mladima stipendije za obrazovanje, sufinanciranje troškova prijevoza učenika srednjih škola, stipendije redovitim studentima. Neizostavno je i uvođenje dodatnih svakodnevnih linija javnog autobusnog prijevoza kroz cijelo područje Konavala, uz besplatan prijevoz mladima i umirovljenicima.

Nakon određenog vremena što ste živjeli u Gradu odlučili ste se vratiti živjeti u Konavlima? Što vas je motiviralo na to?

Dijete sam Grada, odrasla na Pilama, u Šulića i po Stradunu, pohađala OŠ Miše Simoni, Gimnaziju, ali svaki vikend, praznike, bila sam u Konavlima. Roditelji su mi oboje iz Konavala i često bi nama djeci rekli da su oni “krivi” što smo tako često u Konavlima.“Krivnju” naših roditelja nazvala bih utkanom nam neraskidivom niti pripadnosti Konavlima, kao djeci koja su rasla uz ljubav i pažnju koju smo dobivali i od naše babe, đeda, dundova, tetaka, susjeda, velike svojte kroz cijelo Konavle. Uvijek su nas vukle nase i uvijek nam je bilo malo Konavala. Nekako sam znala da će me kad tad životni put odvesti na početak, gdje su mi korijeni i gdje pripadam.

U Konavlima baš i nema previše pripadnica ženskog spola u politici. Kako se vi tu snalazite? Jesu li Konavle pomalo tradicionalna sredina u kakvima se inače smatra kako ženama tamo baš i nije mjesto...?

Konavle jesu tradicionalne, ali i posebne, jedinstvene i najljepše uz svoje bogatstvo kulture, tradicije, običaja i sklada. Istina je, uz snagu i radišnost Konavljana, žene Konavoke su bile i jesu poštovane, stup Konavala. Naše mame, babe prababe, tetke, tete, zračile su mudrošću, skladom, mirom pružajući bezuvjetnu ljubav i pažnju.

Vjerujem da će brzo doći vrijeme kad se o ženama u politici neće raspravljati kao o čuđenju, kako se meni sada mnogi čude, ali i dive na korađu. Jedan od razloga zašto sam se prihvatila ove kandidaturu je i zato da dokažem kako je ženama mjesto u politici, ali i u svim drugim sferama javnog i privatnog života, gdje su nepravedno zapostavljene.

Na stranu tradicionalnost koja je u ruralnim mjestima možda više izražena, Konavle su se vazda dičile svojom mudrošću i otvorenošću prema svijetu, u turističkom, kulturnom i svakom drugom smislu, tako da ne mislim da Konavljanima smetaju žene u politici.

Pogotovo što ne nudim politiku, ne nudim politikantsvo, prazna predizborna obećanja i priče, svoj program ne bih nazvala „politički“, već primarno „radni“. Dakako, on obuhvaća sve segmente u kojim jedinica lokalne samouprave može doprinijeti boljitku svojih građana, sa naglaskom na gospodarstvo i socijalna pitanja

Kao majka, žena, mogu obećati ono u što sam sigurna, da ću kao i do sada svojim radom, zalaganjem, životnim i poslovnim iskustvom raditi i željeti iskreno i sve u interesu Konavala. Boljitak naših Konavala, kvalitetan, siguran i ugodan život u Konavlima koje su kroz povijest pokazale i dokazale svoje zajedništvo, dostojanstvo, snagu i ponos - to nam treba i danas, trebamo i imamo korađa.

Vrijednosti koje želim vratiti u naše Konavle su pristojnost, poštenje, pamet i odgovornost. Želim i zalažem se za svakog pojedinca i za razvoj gospodarstva uz svrsishodno korištenje prirodnih i ljudskih potencijala; osobito u turizmu, ugostiteljstvu, pomorstvu, poljoprivredi i trgovini. Zalažem se za poboljšanje životnog standarda vodeći se ekološkim i održivim principima; osiguranje i provedbu projekata koji će garantirati demografski, urbanističko--prostorni i ekološki održivi gospodarski te socijalni razvitak lokalnog stanovništva, doprinoseći razvoju svijesti da najvažnije promjene u društvu kreću upravo od mladih u lokalnim sredinama.