Tijek uživo možete gledati OVDJE. 

Vijećnik Marko Giljača (Srđ je Grad) je uvodno obrazložio kako je tematska sjednica zatražena jer oni predlažu novo trasiranje zbog zabrinutosti kako bi novi projekt mogao negativno utjecati na okoliš.

„Predlažemo novo trasiranje. Sazvali smo ovu sjednicu u kojoj tražimo tekst Prijedloga zaključka s pripadajućim obrazloženjem koji slijedi – Zaključak o provođenju dopunskog geološkog i hidrogeološkog istraživanja, i to trasiranjem na cjelokupnom lokalitetu Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje,“ izjavio je dodavši kako se pravo na očuvanje prirode i čovjekovog okoliša jamči Ustavom.

Podsjetio je i na to kako je trasiranje dosad provedeno dvaput.

 „Lokacija planiranog centra je dosad trasirana dva puta, 2008. i 2013. godine. Trasiranjem 2008. godine je neosporno utvrđeno da se područje nalazi u trećoj zaštitnoj zoni te kako stoga nije prihvatljivo odlagalište na tom području. Drugi put je provedeno u ožujku 2013. u međuvremenu je promijenjen Pravilnik o sanitarnoj zaštiti i o zonama. Trasiran je lokalitet uz sami potencijalni CGO i boja trasera se nije pojavila na promatranim izvorima. Ta druga mikrolokacija nije bila dobro odabrana što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje na površini. Vidjeli ste te fotografije kao i čuli sumnje stanovnika Trnovice u kvalitetu provođenja tog trasiranja,“ kazao je dodavši kako rezultati drugog istraživanja ne mogu biti relevantni te kako to što je pokazalo da lokacija nema geološku povezanost i izvorima ujedno ne znači da negativni utjecaj ne postoji.

Kazao je kako se radi o području s najvećim brojem vrtača koje su zapravo jame koje imaju veliku propustljivost te kako se 'voda njima kreće u svim smjerovima'.

„Da bi se vjerodostojno utvrdila potencijalna opasnost, treba trasirati ove pukotine koje će Centar zahvatiti, a ne samo pukotine na jednom dijelu. Imamo priliku ne zaustaviti centar nego postaviti temelje za jedan novi sustav gospodarenja otpadom. Ako smo izgubili 12 godina u kojem nismo uspjeli izgraditi sustav koji neće ugroziti naše zdravlje i vrijednosti koje imamo, onda nemojmo izgubiti idućih 100 godina,“ dodao je Giljača.

Predsjednik odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje Teo Andrić potom je izvijestio kako je većinom glasova zaključeno da se Prijedlog ne prihvaća i da se šalje Skupštini na usvajanje, nakon čega se za riječ javio župan Nikola Dobroslavić.

„Zašto bi se trasiralo ponovno nešto što je dvaput uredno izvršeno, ovjereno od svih nadležnih tijela, ima svoj rezultat, a to je treća zona? Nitko ne kaže da je to peta ili 17. nego osjetljiva treća zona. Ne možete tražiti ponavljanje nečega što je uredno napravljeno i iza čega postoje rješenja mjerodavnih tijela jer bi onda svaka udruga vama i meni mogla postaviti pitanje kako je dobivena neka diploma i tražiti dodatne ispite. Dobili smo diplomu i nećemo ponavljati ispite. Dobili smo rješenje ministarstva i nećemo ponavljati trasiranje. Nećemo ga ponavljati jer ono zaustavlja projekt. Mi projekt ne možemo i nećemo zaustaviti, ne zbog nas. Projekt više ili manje. Nego zato što je to projekt koji nas rješava noćne more napuljskog scenarija i koji smo obećali našim sugrađanima i gospodarskim poduzetnicima. Ako tražite zaustavljanje, poručujete da institucije RH ne vrijede ništa i da ih ne priznajete,“ istaknuo je u svom izlaganju, a traženja 'Srđevaca' je nazvao 'politikanstvom i populizmom'.

„Centar je objekt, i to ključni sastavni dio ukupnog sustava gospodarenja otpadom u svoj regiji i on predstavlja zakonsku obvezu, u našem slučaju područne regionalne samouprave. Drugi dio sustava je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, dakle odvajanje, recikliranje, sortiranje, kompostiranje, to su gradovi i općine. To sve treba dovesti do ukupnog sustava. Naš program izgradnje Centra je usuglašen sa svim propisima RH i direktivama EU. On ujedno znači i zatvaranje svih postojećih objekata - Grabovicu, Dubravicu, Lastovo i sl. On treba riješiti noćnu moru svih naših sugrađana i gospodarstvenika, posebno u turizmu, a to je napuljski scenarij. To je dakako osjetljiv projekt i razumijemo oprez zbog kraškog terena i zato je postupak koji smo provodili trajao tako dugo i bio je transparentan,“ kazao je.

Župan je također i kronološki iznio što se sve radilo na projektu.

„Projekt se razvija više od 12 godina. Počeo je 2010. godine odabirom lokacije, prije toga trasiranjem 2008. godine koje nitko ne zanemaruje. Lokacija je odabrana temeljem geološke i hidrološke studije koju su radile odgovorne tvrtke i nadzirale odgovorne institucije. Prostorni plan Županije je uvršten 2010. godine, a u prostorni plan Dubrovačkog primorja 2012. godine. Svi znamo koliko postupak uvrštenja u prostorne planove sadrži javnosti, transparentnosti, javnih uvida…,“ kazao je.

Potom je istaknuo napore koji su napravljeni u cilju dokazivanja da je projekt zaista siguran za okoliš.

„Studija utjecaja na okoliš započela je 2010. godine, završena je 2013. godine. Ona je sadržavala bitnu transparentnost. Znamo da Studije imaju i javne objave, javne uvide, javne rasprave… U ovom konkretnom slučaju je javna rasprava održana i u Dubrovačkom primorju, i u Gradu Dubrovniku. U toj studiji je važno trasiranje iz 2013. godine. Trasiranje iz 2008. i 2013. je uredno napravljeno. Naravno, rađeno je u kišnom razdoblju jer je tu bilo raznih dezinformacija. Dakle, u ožujku 2013. godine, na lokaciji Lučino razdolje. Bilo je pod kontrolom Hrvatskih voda u svim fazama i nadležnog Ministarstva, a obuhvat je bio na samom centru. Trasiranje je određeno na području od 54 hektara. Nakon sugestije EU-a i izmjene Plana gospodarenja otpadom, sužen je obuhvat Centra. Oba trasiranja su rezultirala time da su obje zone koje su nadzirane treća zona vodozaštite. U toj trećoj zoni je moguće raditi centra za gospodarenje otpadom. Naravno da se uvjeti provedbe moraju uskladiti sa svim normama zaštite okoliša,“ kazao je objasnivši na koji način je izdano ključno rješenje.

„Kruna nadzora nad zaštitom okoliša bilo je Rješenje o objedinjenim okolišnim uvjetima izdano 2014. godine. Nakon ministrice Holy koja je bila zaustavila cijeli projekt, ministar Zmajlović je dopustio drugo trasiranje. Na osnovu tih nalaza je izdano Rješenje. Na to Rješenje iz 2014. godine je podignuta tužba od strane udruga 'Sunce' i 'Zelena Akcija' koja je odbijena 2018. godine. Studija izvodljivosti se radila u međuvremenu i završena je 2019. godine. Nju je kontrolirao Jaspers, instrument i tijelo Europske komisije jer se tada planiralo koristiti EU sredstva,“ kazao je.

Lokacijska dozvola je izdana 2019. godine na koju se, kaže Dobroslavić, nitko nije žalio i ona je pravomoćna. Ugovor o financiranju je potpisan 2020. godine te se projekt financira u iznosu od 70 posto iz EU fondova, 20 posto iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u iznosu od 10 posto ga financira Dubrovačko-neretvanska županija. U tijeku je javna nabava za građevinsku dozvolu i izvođenje.

„Koliko je zainteresirana javnost sudjelovala u ovom projektu, navest ću primjer. Kad se radila Studija utjecaja na okoliš, pozvao sam sve udruge koje na bilo koji način se bave zaštitom okoliša. Imali smo sastanak u Ranjini na kojem im je izrađivač studije do u detalje predstavio studiju. Činilo se da je sve oko toga razriješeno. Također, od udruge Primorac sam bio zamoljen mogu li oni dobiti elaborat Studije. Dao sam im knjigu, uz odobrenje izrađivača. Rekao sam da nam je sve što naprave s tom knjigom po volji. Ako nađu bilo što da se pobije ta studija, nećemo biti nezadovoljni. Jasno je da je projekt osjetljiv, da je na kraškom terenu i da sve mora biti transparentno. Izrađivač je rekao kako niti jedna kap s Centra neće ući u podzemlje. Niti jedna kap,“ poručio je župan.

Giljača je potom replicirao na dvije stvari koje je župan iznio.

„Puno je toga u vašem izlaganju što bih mogao replicirati, ali ću istaknuti dvije stvari. Ovu tematsku sjednicu imamo jer ste točku odbili na sjednici, to je normalna demokratska procedura. Drugi put prihvatite raspravu na sjednici pa neće biti tematske sjednice. Zašto novo trasiranje? Kao što ste rekli, jer je osjetljiv projekt. Izabrali ste najgoru moguću lokaciju. Znanost vam kaže da ste izabrali najgoru moguću lokaciju na kojoj ima najviše vrtača, ponora i jest ste vodili svoju političku agendu,“ poručio mu je Giljača.

Župan je odgovorio kako je znanost ta koja je odabrala lokaciju.

„To su geološke i hidrološke studije koje su pokazale gdje treba biti lokacija Lučinog razdolja,“ istaknuo je župan.

Nakon toga se razvila žustra rasprava između vijećnika jer je Dobroslavić kritizirao često sazivanje tematskih sjednica.

„Ne znam što ovo županu treba, ovo je u maniri nekih prošlih vremena. Čime prijetite, da ćete ukinuti skupštinu, mijenjati statut, da nećemo imati pravo na sazivanje tematske sjednice što je naše demokratsko pravo?,“ kazao je Pero Jerkvoić (Most).

„Kolega Jerković ili ne sluša ili ne razumije. Nisam zabranio tematske skupštine, ali ako ćete ih sazivati svakih 20 dana, predložit ću Skupštini da na to odgovori na ogovarajući način,“ odgovorio je Dobroslavić što je razljutilo Iva Karamatića (SDP)

„Dugo sam bio u ovoj Skupštini, vidio sam se i svašta, ali da župan prijeti vijećnicima  da će se mijenjati statut na način da župan neće vijećnicima dati za pravo sazivati tematsku sjednicu. Nadam se da se župan krivo izrazio. Tematskih sjednica može biti 50 ili 60, koliko god za njima bude potrebe,“ izjavio je povišenim tonom, nakon čega je u istom tonu nastavio Maro Vidović (DDS).

„Župan to nije rekao nego je govorio da zloupotrjebljujete Poslovnik. Jeste li vi normalni, bogati? Markane, stidite se što radite 10 dana ovoj dami! Ima je tko štititi!,“ kazao je Vidović misleći na predsjednicu Skupštine i njegovu stranačku kolegicu Terezinu Orlić.

Nezavisni Marko Mujan je kazao kako je tužno i zlonamjerno iskrivljavati županove riječi.

„Tumačiti župana onako kako on nije rekao nije u redu, ali ne treba ni skraćivati ono što je rekao. Rekao je i ono što smo čuli, jednu odbijenicu, ali i blagu prijetnju da će se naći načina kako spriječiti da se ovakve tematske skupštine sazivaju. Nije rekao da će on zabraniti,“ kazao je Mujan.

Govoreći u raspravi o samom projektu Karamatić je kazao kako je gospodarenje otpadom 'najveći problem koji štiti sve nas', ali i kako je projekt kontroverzan od samog početka. Dodao je i kako ga nitko ne može uvjeriti da je normalno da se u 12 godina nije napravilo gotovo ništa po tom pitanju. Josip Mikuš ispred Mosta je kazao kako podržavaju zahtjeve 'Srđevaca'.

2Prije nešto više od godinu dana na inicijsativu zastupnika Mosta je održana tematska sjednica na ovu temu i tada smo bili stava da ovakav Centar, ne centar općenito, i ovakva lokacija nisu najbolje rješenje i nisu primjereni. Prije 20, 30 godina bi ovakvo rješenje bilo dosta moderno, no od 2010. godine, pa i zbog uredbi EU komisije, ali i novih spoznaja, u Europi se primjenjuju suvremenija rješenja, a odnose se na manje centre, ne ovako glomazne,“ istaknuo je, repliciravši županu na konstataciju kako je 'znanost dala svoje mišljenje'.

„Nije znanost dala svoje mišljenje, nego znanstvenici, a ja kao znanstvenik ovdje također dajem mišljenje. Temeljem onoga s čim sam dosad upoznat, želio bih upozoriti ovo tijelo, a prenijeti i zabrinutost ljudi koji žive na području Malostonskog zaljeva, jer je riječ o jednom fenomenu našeg Jadrana, kakvoga nema na Mediteranu. Malostonski zaljev je prirodno stanište europske plosnate kamenice, osobito cijenjenom među znanstvenicima u Europi i svijetu koji su zbog nje dolazili ovdje,“ kazao je Mikuš.

Vedran Kunica (HNS) poručio je vijećnicima da moraju imati na umu vrijednost Malostonskog zaljeva.

„Logika je ljudima odavno nalagala da koja bi padala u zaleđu malostonskog zaljeva izvire iz vrulja i izvora. Najstariji zapis je iz 16. stoljeća kad je Sorkočević kao stonski knez to napisao u sklopu svojih zapažanja. Gospodin Bačić, direktor Agencije, u jednom dopisu školjkarima, zaključio je i da neumsko odlagalište, kad pada kiša utječe na Malostonski zaljev. Župan je naglasio da bi budući trebinjski aerodrom mogao biti opasan za izvorišta vode. Sve ovo što sam sad nabrojao, potvrđuje i znanost od 50-ih do danas i sve to je logično. Onda dolazim ona to da 2013. godine se ponavlja trasiranje, a tvrtka utvrđuje da voda koja se prolije u Trnovici, ne završava nigdje. Mislim da je to nelogično,“ kazao je Kunica.

Teo Andrić (HDZ) je naglasio kako nije točno da nije napravljeno ništa kad se radi o projektu nego kako kod velikih projekata ništa ne ide 'preko noći'. Dodao je i kako su došli do kraja, a kako bi sada neki to htjeli kočiti.

„Vijećnik Ivo je znanstvenik. On je riješio problem – kod nas nema mjesta pa ga nosite u Italiju. Moj rođo, ne ide to tako. Politika i život znače odgovoriti na izazove. Ako netko vodi ovu Županiju, a vodi je župan, on mora odgovoriti na neke izazove. Najlakše bi mu bilo reći da nema mjesta. Upravo je to bit priče – da donesete odluke koje su nekada i teške, ali netko tu odluku mora donijeti, a mora donijeti onaj tko vodi. Onaj tko ne vodi i stoji sa strane uvijek može 'peckati',“ izjavio je.

„Stvarno mi se čini kako je ovo neka zafrkancija. I politikanstvo. Govorite da vas je odabrao narod. Pa tko je nas izabrao? Valjda je i nas birao narod, i to osam puta više naroda nego vas. Nećemo dopustiti da nas zafrkavate. O tome se radi,“ dodao je Andrić.

Giljača je kazao kako su sve studije bazirane na drugom trasiranju koje, po njegovom mišljenju, nije dokazalo da su ispod podzemne vode.

„Smanjili ste kriterije stručnosti koji će izvoditi radove, to govori da je upitno kakvu ćemo čašu imati na toj spužvi,“ dodao je.

Mujan je kazao kako je predlagao alternative te kako ne smatra da je lokacija pogodna.

„Moglo se napraviti da budu tri manja centra – Konavle, Dubrovnik i Neretva. Ali nitko ni da čuje,“ kaže Mujan.